Hrvatski model otpremnina pun je “rupa” i zloporaba i vapi za promjenama. Proizlazi to iz novog izvješća koje je Svjetska banka pripremila za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a u kojem se analizira stanje u hrvatskom sustavu otpremnina.
Ministru Mirandu Mrsiću u reformi pritom je uzor austrijski model, koji otpremninu ne veže uz rad kod jednog poslodavca u određenom razdoblju, nego uz uplate razmjerno malog doprinosa na plaće u poseban fond otpremina.
Radnik bi tim novcem mogao raspolagati kad ostane bez posla, ili ga ostaviti na računu u fondu i povući tek kad ode u mirovinu.
Austrijsko iskustvo pokazuje da je uvođenje fonda otpremnina pozitivno utjecalo na mobilnost radne snage, no stopa povrata na štednju u tom sustavu pokazala se slabom.
Koristi od tog modela imali su posebno mali poslodavci, kojima je reforma smanjila probleme s likvidnošću.
Kalkulacije pokazuju da bi primjena tog modela u Hrvatskoj, uz pretpostavku da doprinos koji bi se na plaće izdvajao u fond otpremnina iznosi 1,5 posto te da je stopa prinosa na kapital pet posto, odgovara samo onima koji bi u njemu dulje štedjeli, te koji imaju veća primanja.
Kalkulacije otpremnina u Hrvatskoj za 10 i 30 godina staža
Novi Zakon o radu: Otkaz zbog financijskih teškoća
Poslodavci će, usuglase li se socijalni partneri oko novog Zakona o radu, radnicima moći dati otkaz i zbog financijskih teškoća. Mehanizam otkaza u tom slučaju ići će, kako objašnjavaju u Ministarstvu rada, na sljedeći način: poslodavac će radniku ponuditi novi ugovor o radu s manjom plaćom i objašnjenjem da ga više ne može plaćati koliko je plaćao do sada.
Radnik će to moći prihvatiti ili odbiti, no u tom bi slučaju poslodavac mogao s njim raskinuti ugovor o radu. U novom ZOR-u ne bi se detaljnije objašnjavalo što znače “financijske teškoće pri plaćanju radnika”, već bi se to ostavilo sudovima da procijene ako se radnik njima obrati za zaštitu.