SADRŽAJ OMOGUĆUJE T-HT

TIM ZA NOVO DOBA Više od tisuću stručnjaka HT-a u 1825 dana donijelo je novu internet budućnost u cijelu Hrvatsku

Boris Kovacev / CROPIX

Tri dana proveli smo sa 26 radnika HT-a kako bismo otkrili što su sve učinili da korisnicima omoguće usluge koje su nam donedavno bile nezamislive: iz automobila, ureda ili parka moći ćemo upravljati uređajima u svojem domu samo na jedan dodir preko svojeg mobitela, šetati umreženim pametnim gradom i štedjeti novac i vrijeme.

Iako mu to nije službeni nadimak, tehničara Damira Milinkovića vrlo lako mogli bismo nazvati - Spojka. U posljednje tri godine on svakoga jutra ulazi u posebnu prostoriju pogona Pešćenica, uzima specijalni alat, takozvani nabacivač, i penje se na ljestve. Nabacivač koji trenutno ima u rukama odgovara određenom tipu razdjelnika s kojim će se uskoro početi baviti. Uzima žicu te je utiskuje u regletu. Posao za Damira koji ima više od 30 godina iskustva nije osobito kompliciran, no iznimno je važan. Naime, kada žicu utisne u regletu, ostvario je prvi spoj između centrale i mreže. Nakon toga silazi s ljestava i odlazi na teren do konkretnog uličnog ormarića kako bi na njemu provjerio funkcionira li spoj koji je maloprije učinio.

- Zatim odlazim kod krajnjeg korisnika i njemu postavljam potrebnu opremu. I to je to. POTS, analogna telefonija i ISDN, digitalna telefonija postaju prošlost. Vrijeme je za IMS i VoIP - kaže mi uz osmijeh.

Damir je upravo migrirao 646 korisnika s postojeće fiksne telekomunikacijske mreže na Internet Protokol tehnologiju, novu fazu tehnološkog razvoja koja će do kraja studenoga zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj.

Riječ je o projektu u kojem će se do kraja ovog mjeseca isključiti iz prometa ukupno 72 lokalne telefonske centrale starijih generacija diljem Hrvatske, a koje su zamijenile svega dvije centrale smještene u Zagrebu i Rijeci.

Tim tehničara

ŠTO SMO NAPRAVILI ZA KORISNIKA?

Spojili smo cijelu Hrvatsku na Internet Protokol tehnologiju sa 72 centrale koje se gase i sele na nove, samo dvije centrale.

TOMISLAV TARITAŠ, DARKO GAŠPAR, MARIO JURAŠKI, DAMIR MILINKOVIĆ, NENAD BOGELJIĆ, MLADEN JUGOVIĆ

NOVA PLATFORMA

Do sada, ugašeno je već 67 centrala, a ona posljednja, koja će prestati s radom, nalazi se u Jurišićevoj ulici u Zagrebu. Nakon njezina gašenja Hrvatska ulazi u novu fazu tehnološkog razvoja - All IP razdoblje. O čemu se zapravo radi?

Prije pet godina Hrvatski Telekom počeo je proces prelaska na IP (Internet Protokol) tehnologiju, a ta nova platforma krajnjem će korisniku omogućiti znatno učinkovitije pružanje postojećih, ali i uvođenje niza novih suvremenih i usluga budućnosti koje će zauvijek promijeniti način na koji radimo, komuniciramo, brinemo se o sebi, obitelji i domu, kuhamo, nabavljamo namirnice, čak i način na koji se krećemo gradom.

Na primjer. Putem fiksne linije korisnik će moći istodobno razgovarati s osam kolega.

Moći će ih zvati i preko televizije. I neće morati ništa klikati. Razgovor će naručiti glasom. Isto tako moći će za potrebe svog posla, ako mu treba downloadati masu podataka, jednim klikom naručiti najveću moguću brzinu interneta. I to samo za tri sata koliko će je koristiti. Neće biti potrebno da tehničar dolazi korisniku u stan. Nakon obavljenog posla moći će se vratiti na staru tarifu. Moći će razgovor s fiksne linije, ako izlazi u šetnju, na mobitel prebaciti samo jednim klikom. Rečenice poput “nazvat ću te s mobitela”, u ovom slučaju, više neće biti potrebne. Više neće biti propuštenih poziva na fiksnoj liniji.

Tim za planiranje i razvoj tehničkih rješenja

ŠTO SMO NAPRAVILI ZA KORISNIKA?

Omogućili smo tehnička rješenja da se svaki korisnik bez ikakvih problema spoji na IP tehnologiju koja će zauvijek promijeniti način na koji radimo, komuniciramo, brinemo se o sebi, obitelji i domu.

DAMIR ŽIGNIĆ, DARKO DOEMOETOERFFY, BRANIMIR KERESTEŠ, MARTINA SUKNAIĆ, MARIO MILOBARA





TO JE SAMO UVOD U ONO ŠTO NAS JOŠ ČEKA

Korisnik će iz svojeg ureda, automobila ili parka moći upravljati svojim domom, tako da kad i nije u stanu, može spustiti rolete, uključiti pećnicu da ga čeka vruća kad se vrati s posla ili da rublje bude oprano i suho. Sve samo na jedan dodir, kontrola svih uređaja integriranih funkcija na samo jednom uređaju - mobitelu. Više neće biti potrebe da u uredu okuplja suradnike, neće biti potrebe za fizičkim susretima jer će se sve moći obaviti videopozivom. Više mu neće biti važno je li spojen na fiksnu ili mobilnu mrežu jer obje rade besprijekorno. A kad i izađe iz ureda, pametni gradovi omogućit će mu traženje parkinga i izbjegavanje gužvi u prometu, neće čekati na izdavanje dozvola, osobnih dokumenata, liste čekanje kod liječnika bit će ukinute, a pametno korištenje energije donijet će mu uštedu i čišću, zelenu energiju.

No, da bi ta budućnost bila moguća, bio je potreban ogroman posao. Više od 1000 radnika HT-a u proteklih pet godina danima je radilo na ovom projektu vrijednom više od 400 milijuna kuna i u tom razdoblju do kraja studenog trebaju obaviti migracija svih korisnika s dosadašnje mreže na Internet Protokol. Dosad ih je napravljena većina, a sve zahvaljujući činjenici da je svaki kotačić u tom mehanizmu obavio svoj posao.

Tri dana razgovarali smo sa 26 stručnjaka iz HT-a, članovima različitih timova, koji su nam u tom trenutku bili dostupni, koji su morali funkcionirati kao jedan. Tim za korisnike morao je osobno razgovarati s nekoliko desetaka tisuća korisnika i obavijestiti ih o prelasku na novu tehnologiju. Tim za usklađivanje podataka morao je uskladiti tehničke i korisničke baze za bazama koje su se nalazile u centralama i riješiti sve neusklađenosti. Ekipa tima za pripremu migracije razgovarala je sa Hakomom koji je prepoznao važnost stvaranja regulatornog okruženja pogodnog za poticanje investicija i razvoj tehnologije koja će omogućiti veće brzine pristupa i bolje korisničko iskustvo. Tim je također donio rješenja u veleprodaji. Svaki detalj procesa nadziralo je 30 koordinatora koji su se svakog četvrtka sastajali i analizirali napredak.

- Dnevno smo razmjenjivali više od 100 mailova. Rokovi su bili unaprijed zadani i trebalo se učiniti sve da nijedan korisnik ne bude zakinut - kaže mi Jure Brkljačić, jedan od koordinatora.

Tim za komunikaciju s korisnicima

ŠTO SMO NAPRAVILI ZA KORISNIKA?

Obavili smo razgovore s više od 100 tisuća korisnika i upoznali ih što znači IP tehnologija i koje mogućnosti pruža .

BORISLAV ERCEG, IGOR MAVROVIĆ, DARKO VLAŠIĆ, MARIO KELČEC, RATKO PIŠKORIĆ, MARKO SARDELIĆ, BARBARA ŠEBREK, TOMISLAV POŽAR, MILJENKO KARAKAŠ

DIJAGNOZA I LIJEK

Tehničari poput Damira morali su proći dodatno usavršavanje kako bi postupak migracije bio što uspješniji.

Posebni timovi za razvoj i planiranje morali su razraditi nekoliko tisuća tehničkih rješenja kako bi taj prelazak prošao što bezbolnije.

- Osjećali smo se kao liječnici. Morali smo obaviti pregled pa dati dijagnozu i propisati lijek koji će riješiti bolest. I priznajemo, nismo imali u početku sva rješenja - pričaju mi u timu inženjera koji su zaduženi za planiranje i razvoj novih tehnoloških rješenja dok ulazimo u Data Centar u Zagrebu. Sam centar je na tajnoj lokaciji, u njega ulazimo kroz strahovito jake mjere sigurnosti jer se u njemu nalazi jedna od centrala koja će uskoro u potpunosti preuzeti posao koji su dosad obavljale 72 centrale. Osim ove u Zagrebu, još je jedna u Rijeci, i one promet dijele popola. U slučaju problema jedna je dovoljna da na sebe preuzme kompletan promet. Radi se zapravo o praktički tri ormara koja u sebi mogu imati 650 tisuća korisnika.

- Vidite ovaj red ormara u podrumu? Dakle, ima ih na desetke. A oni su mogli u sebi imati promet za oko 20 tisuća korisnika. Dakle, samim prelaskom na IP, štedimo struju, prostor i nudimo još bržu i sigurniju uslugu korisnicima - kaže mi Damir Žignić.

Taj tim u protekle tri godine osmislio je čak tri i pol tisuće tehničkih rješenja kako bi korisnicima koji su bili na POTS-u ili ISDN-u omogućili da se bez poteškoća spoje na VoIP, telefonsku uslugu koja funkcionira putem interneta, odnosno na IMS, platformu koja omogućava sinergiju govornih usluga, podatkovnog pristupa internetu i uslugu IP televizije. Iako to ne žele isticati, ovaj tim zapravo je mozak cijele operacije migracije na IP-a jer bez njihovih riješenja teško da bi se cijeli proces mogao provesti.

- Trebalo je dobro upoznati korisnika i vidjeti što svaki od njih osobno koristi i na kakvoj tehnologiji. I tada smo pronalazili rješenja kako, primjerice, jedan faks uređaj ili neki sustav za alarme koji je dosada išao preko ISDN-a spojiti na IP. Vjerujte da nakon ovakvog iskustva rješenja za IP migraciju možemo napraviti svugdje u svijetu - objašnjavaju mi Darko Deomoetoerffy i Branimir Keresteš te dodaju kako bi od nacrta do ugradnje tehničkog rješenja prošlo maksimalno mjesec dana.

Tim za usklađivanje baza podataka

ŠTO SMO NAPRAVILI ZA KORISNIKA?

Provjerili smo ima li bilo kakvu neusklađenost koja bi onemogućila spajanja na novu tehnologiju. Svaki problem smo detektirali i riješili ga.

ZDENKO KONJAREVIĆ i RADOVAN TULUM

USPOREDBA PODATAKA

Zahvaljujući takvim rješenjima, samo o korisniku ovisi kada će u potpunosti iskoristiti novu tehnologiju. A mogućnosti su razne.

- Cijeli koncept pametne kuće sada može doći do punog izražaja. Voice kao takav postaje software i njime možemo upravljati svim uređajima u stanu ili na poslu. Putem fiksnog telefona korisnik će moći ostvariti multichat s osam sugovornika, moći će se gledati ako to žele i dijeliti međusobne podatke. ISDN je nudio slično, ali samo na određenim terminalima - kažu mi Martina Suknaić i Mario Milobara. Isto tako neće biti razloga za propušteni poziv. A kada bi to uistinu bilo tako, prema Chadwick Martin Bailey, agencije za istraživanje tržišta, zaposlenici bi svaki dan mogli uštedjeti čak 20 minuta. Osim toga, istraživanje je pokazalo i kako upravo mogućnost istodobnog razgovora s više sugovornika, kod 75 posto tvrtki poboljšava produktivnost i suradnju udaljenih timova zato jer, iako nisu na sastanku, u uredu sudjeluju u bržem rješavanju problema i donošenju odluka.

Tim za razvoj i planiranje djelovao je i u eri kada je digitalizacija tek na mala vrata ulazila u hrvatske domove. Prvi doživljaj digitalizacije, kažu uz smiješak, korisnici su imali onog trenutka kada im je omogućeno da na svom fiksnom telefonu vide tko ih zove.

A prije toga bilo je svega. Prva telefonska centrala u Zagrebu proradila je još 1881. godine, a šest godina kasnije postojalo je 100 preplatnika. Dvadesetih godina prošlog stoljeća već je bilo 3500 telefonskih priključaka, a spajanje razgovora trajalo je između dvije i tri minute. Deset godina kasnije, spajanje je smanjeno na samo 30 sekundi, a prava revolucija dogodila se 60-ih godina kada su popularne Crossbar centrale omogućavale spajanje za samo četiri sekunde. Digitalna usluga dolazi sredinom 80-ih godina, kada se u Hrvatskoj grade 72 centrale za oko milijun korisnika. One sada odlaze u povijest.

Tim za pripremu migracije

ŠTO SMO NAPRAVILI ZA KORISNIKA?

Pružili smo pravno regulatornu podršku za provedbu cijelog procesa i osmislili veleprodajna rješenja

JANA BOSTO, DARKO MARKULIN, ANASTAZIJA KRGA, JURE BRKLJAČIĆ



- Kada smo tada migrirali korisnike, bilo je potrebno imati ispitnu slušalicu, kliješta i šarafciger. Danas kada korisnika migriramo, radimo s uređajem od 90 tisuća kuna, dijagnozu radimo preko tableta, a nalog dobivamo na mobitel - smiju se tehničari Damir i Tomislav u pogonu Pešćenica. Tehničari su možda najviše napredovali u tom razdoblju jer su prešli iz jedne krajnosti u drugu. Ranije je postojala samo usluga voice, dakle samo za razgovor, dok danas postoje različite brzine interneta, mogućnost spajanja više uređaja, televizija.

- Oni su prešli sa 0 na 1. Ostvarili su najveći pomak u znanju - kaže mi Mladen Jugović, voditelj odsjeka za tehničke usluge. Dosad su napravili oko 99 posto migracija, a kako bi svi korisnici bili spojeni prije isključivanja, radili su praktički cijeli dan. Pričaju mi kako su korisnike migrirali i u kasnim noćnim satima, u subotu i nedjelju, na neradni dan.

- Korisnik danas praktički ima jedan modem i na temelju njega samo jednim klikom ili pozivom može zatražiti dodatnu uslugu ili povećati, primjerice, brzinu interneta. Prije bi za svaku uslugu morao poslati tim tehničara korisniku u kuću i ti su radovi znali trajati po cijeli dan. Isto tako, prije su bili ograničeni. Imao si maksimalno 32 kilobita brzinu interneta, a danas koliko želiš - kaže Nenad Bogeljić.

No, da bi ovaj tim uopće mogao ugraditi nova tehnička rješenja, trebalo je uskladiti korisničku i tehničku bazu sa stanjem u centrali koja će biti ugašena. Naime, da ovaj važan posao nije obavio tim od šest stručnjaka, proces migracije mogao je postati upitan.

- Prema jednoj bazi, korisnik je imao uslugu televizije i interneta, a prema drugoj nije imao brzinu interneta koju je trebao imati. To znači da u sustavu imamo neusklađenost koju moramo riješiti - pričaju mi Zdenko Konjarević i Radovan Tulum, stručnjaci iz tima za usklađivanje i analizu podataka. Kroz ruke svakog člana ovog tima prošlo je oko 80 tisuća korisnika koje su detaljno provjeravali ne bi li naišli na bilo kakvu neusklađenost. Naime, ako je ne bi pronašli, a ona postoji, postalo bi vrlo izgledno da bi krajnji korisnik nakon gašenja centrala ostao bez ikakve usluge.

FOTOGALERIJA: Tim za novo doba

BEZ SNA

- Najveći posao napravili smo u posljednja tri mjeseca prošle godine. Doslovno nismo spavali tih dana kako bismo sve pregledali. Morali smo riješiti sve prije samog gašenja centrale. U tim trenucima svaki član tima doslovno je poimenice znao osobe kod kojih je postojala neusklađenost - kažu mi.

Vrlo važan kotačić u cijelom procesu migracije, uz tim za izgradnju kapaciteta mreže koji su od lani dio tvrtke Ericsson Nikola Tesla Servisi d.o.o., gdje su nastavili raditi na izgradnji, svakako su timovi za komunikaciju s korisnicima i pripremu migracije.

Tim za korisnike obavio je razgovore s više od 100 tisuća korisnika i ti razgovori morali su biti prilagođeni jer se radi o korisnicima od 18 do 88 godina, sa završenom osnovnom školom i s doktoratom, koji rade u kazalištu ili igraju nogomet. Tim za pripremu migracije trebao je osigurati zakonsku regulativu i veleprodajna rješenja, no unatoč vrlo opsežnom i osjetljivom poslu, gotovi svi su se složili u jednom.

- Proces IP migracije uskoro završava, a iako je posao bio iznimno zahtjevan, žao nam je što završava. Bila nam je čast raditi na njemu - reći će.

Prvi red (sjede): Nenad Bogeljić, Marijan Jolić, Anastazija Krga, Josip Hans Sekulić, Boris Batelić, Vinka Kraljević, Ivan Marušić, Tomislav Požar, Mario Milobara

Drugi red: Ratko Piškorić, Martina Suknaić,

Treći red (stoje): Mario Pelcman, Dražen Beleta, Goran Domislović, Krešimir Adanić, Ante Gaćina, Jana Bosto, Dragana Gomaz, Darko Vlašić, Miljenko Karakaš

Četvrti red: Jure Brkljačić, Damir Žignić, Radovan Tulum, Mladen Ostojić, Tomislav Kopić

Peti red: Anđelko Vrbanić, Barbara Šebrek, Marko Sardelić, Krešimir Jankač

Ovaj prilog napravljen je u produkciji Native Ad Studija EPH u suradnji s HT-om, u skladu s najvisim profesionalnim standardima portala Jutarnji.hr

Izdvajamo