Dječji dom Zagreb, iz kojeg je ove godine posvojeno jedno jedino dijete, nije iznimka: prema podacima Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, zaključno s jučerašnjim danom, u cijeloj Hrvatskoj ukupno je posvojeno samo 73 djece, što je uvjerljivo najmanji broj u posljednjih deset godina.
Pritom se radi o ukupnom broju posvojene djece, što znači da su ovdje uključena i posvajanja od strane očuha i maćeha, koji obično čine od 15 do 20 posto u ukupnom broju posvojenja. Drugim riječima, broj “klasičnih” posvojenja djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koja su posvojena iz domova ili udomiteljskih obitelji te nisu živjela ni s jednim roditeljem, vjerojatno je još niži.
Loša procjena
Podaci pokazuju da je broj posvojene djece od 2007. do 2015. godine varirao između 93 djece (koliko ih je posvojeno tijekom 2011. godine) do njih 133, koliko ih je posvojeno 2010. Tijekom 2015. posvojeno je 126 djece, da bi se taj broj strmoglavio na tek 87 djece u 2016. Smatralo se da je to donja granica ispod koje posvajanja neće padati, no ove godine zabilježen je dodatni pad: u odnosu na 2010. godinu, broj posvojenja gotovo je prepolovljen.
- Ovakav pad sasvim je sigurno vezan uz nestabilnost obiteljskog zakonodavstva, koje regulira postupke posvajanja. Ne radi se o provedbi zakona, već posljedici samih najava da će se zakon mijenjati. Čim se najavi novi Obiteljski zakon, osjeti se kolebanje u centrima za socijalnu skrb koji pokreću postupke. Od tada nastupa period svojevrsnog ‘čekanja’ novih pravila kako se postupci ne bi pokretali po jednim, a završavali po drugim pravilima - objašnjava Jasna Ćurković Kelava, ravnateljica Dječjeg doma Zagreb.
Sadašnji Obiteljski zakon stupio je na snagu u studenome 2015. godine, no već početkom 2016. godine formirana je radna skupina za novi Obiteljski zakon, čije je donošenje najavljeno kao hitno. Ako su centri za socijalnu skrb čekali novi, hitni zakon i nisu pokretali postupke, logično je da je u 2016. posvojeno trećinu manje djece nego u 2015. godini.
Sredinom 2016. pala je Oreškovićeva Vlada - nakon čega je na nekoliko mjeseci bila paralizirana cijela državna uprava, a krajem 2016. sadašnja je vladajuća garnitura najavila da će nastaviti s donošenjem novog zakona: u 2017. broj posvojene djece dodatno je pao. Nova verzija Obiteljskog zakona još se čeka, a njegovo stupanje na snagu - bude li, kako je najavljeno, donošen u redovnoj saborskoj proceduri - nije realno očekivati prije sredine 2018. godine.
Drugi faktori koji utječu na manji broj posvojene djece nisu u tom periodu izostali: radi se prije svega o rijetkom lišavanju roditeljske skrbi roditelja kojima je zabranjen život s djecom (djeca su izuzeta iz obitelji) te ona žive u domovima ili udomiteljskim obiteljima. Sve dok roditelji ne ostanu bez roditeljske skrbi ili je se ne odreknu, dijete ne može na posvajanje - a mjera zabrane života s djecom se, protivno zakonskim odredbama, izriče i tijekom pet-šest godina, čime se izbjegava prelazak na najtežu i konačnu mjeru - lišenje roditeljske skrbi.
- Mi trenutačno u domu imamo desetero djece mlađe od sedam godina, od njih ukupno 50, za koje smatramo da su stečene sve pretpostavke da se biološkim roditeljima oduzme skrb - kaže ravnateljica Doma.
Prvi koraci
Resorna ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, kako je rekla, svjesna je kompleksnosti i važnosti problema te najavljuje set mjera i poteza kojima će pokrenuti i učiniti učinkovitijim cijeli proces na korist djece. Iako broj djece u domovima i udomiteljskim obiteljima ne opada, djece s pravnim preduvjetima za posvojenje sve je manje, a zainteresiranih posvojitelja sve više.
- Naš je čvrsti stav da djeca ne smiju biti predugo u ustanovama i u tom smjeru djelujemo prema svima koji su za to odgovorni, kojima je to posao i u čijoj je to nadležnosti, što se prije svega odnosi na centre za socijalnu skrb. Postojeći propisi omogućavaju procese posvojenja - rekla je ministrica Murganić.