Novi ugovor koji su u ponedjeljak dogovorile 25 članica Europske Unije , u žargonu nazvan “fiskalni pakt”, trebao bi se potpisati za mjesec dana u Bruxellesu, na sljedećem summitu Europske Unije.
Postizanje ovog ugovora predstavljeno je kao još jedan uspjeh lidera EU država u pokušajima stvaranja okvira kojima će se spriječiti financijske krize poput one s kojom se sada suočava Grčka, a zbog nje i cijela eurozona. Ovo je poseban međuvladin ugovor i njime se ništa ne mijenja u postojećem ugovoru Europske Unije. Zapravo, stvara se novi zasebni fiskalni pakt kojim se uvode stroge mjere fiskalne discipline i uravnoteženih proračunskih pravila .
Češka odluka
Uvodi se i lakša mogućnost sankcioniranja onih država koje će prekoračiti dopušteni deficit, a od država potpisnica se traži da zakonom ograniče razinu moguće zaduženosti.
Prema tom ugovoru, jedna ili više država EU mogu tužiti Europskom sudu pravde one države koje se ne budu pridržavale pravila. Kazna može biti do 0,1 posto BDP-a. Postojat će i veća razina automatizma u primjeni mehanizma za korekciju proračuna.
Neće trebati imati većinu u Vijeću Europske Unije za sankcioniranje neke države, već će većina biti potrebna za sprečavanje tih “kaznenih” mjera. Novim se ugovorom traži da države koje ga sklapaju nova stroga proračunska pravila ugrade u svoje ustave ili ustavne zakone. Iako ugovor sam po sebi nema snagu EU ugovora, ugovorne strane mogu biti samo države članice Europske Unije.
Od njih 27 spremnost za potpisivanje ovog ugovora izrazilo je 25 država članica. Velika Britanije je od samog početka odbila, a češka vlada, znajući da ga predsjednik Vaclav Klaus ne bi potpisao, na summitu u Bruxellesu u ponedjeljak nije se mogla obvezati da će taj ugovor potpisati i ratificirati.
Ne mora se čekati
Međutim, ostavili su mogućnost da se sljedeće godine, nakon predsjedničkih izbora, kada Klaus ode s dužnosti, Češka priključi ostalim državama i postane dio ovog pakta.
Zanimljivo je da će ugovor stupiti na snagu čim ga ratificira najmanje 12 država potpisnica, što znači da se ne mora čekati okončanje cijele ratifikacijske procedure u svim državama članicama. Među pojedinostima koje su morale pojasniti je i način na koji bi države koje nisu u eurozoni sudjelovale na eurosummitima.
Ista osoba
Takvi će se summiti biti održani najmanje dva puta godišnje. Predsjednik eurosummita birat će se isti dan kada se bira i predsjednik Europskog vijeća. Ideja je da to bude ista osoba. To znači da će prvi predsjednik novog “eurosummita” biti Herman van Rompuy. No ugovor ostavlja i mogućnost da to ne bude uvijek ista osoba. Na tim summitima moći će sudjelovati i države koje nisu u eurozoni u svojstvu aktivnog promatrača. Na takvom će skupu sudjelovati i predsjednik Središnje europske banke i predsjednik Europske komisije dok bi predsjednik Europskog parlamenta “mogao biti pozvan da ga se sasluša”.