Članstvo Hrvatske u EU počinje se odražavati i na naše tržište rada: dok mnogi Hrvati posao traže u drugim članicama Unije, sve je više državljana drugih članica EU koji dolaze raditi u Hrvatsku. To se posebno odnosi na pogranična područja, posebno na Varaždinsku i (u manjoj mjeri) Međimursku županiju. Među strancima koji rade na tom području, uglavnom, kažu upućeni, u tvrtkama u Slobodnoj zoni Varaždin, najviše je Mađara. Našim sjevernim susjedima, naime, za rad u Hrvatskoj od 1. srpnja 2013. godine nisu potrebne dozvole, kao što, uostalom, ni Hrvatima koji rade (ili žele raditi) sjeverno od Mure i Drave više ne trebaju dozvole.
Primjer iz Varaždina
Samo na području Slobodne zone Varaždin, u tvrtki Boxmark, radi 50-ak Mađara iz područja oko Nagykanizse. Njih, kažu naši sugovornici, autobus svakodnevno prevozi iz Mađarske na rad u varaždinsku Slobodnu zonu, nakon čega se istoga dana i vraćaju u Mađarsku.
- U Boxmarku radi zanemariv broj stranaca: od ukupno 4100 radnika, samo je 50-ak stranaca, odnosno oko jedan posto ukupnog broja zaposlenih. Od ukupnog broja stranaca, većina su radnici, a tek nekoliko osoba spadaju u stručnjake sa specifičnim znanjima - odgovorili su iz Boxmarka na naš upit.
Dodaju kako su strane radnike zaposlili u trenutku kada su u iznimno kratkom roku preuzimali novi projekt, na kojem danas radi gotovo tisuću radnika.
- Od početnih 80-ak radnika iz Mađarske, koje smo bili zaposlili, njihov je broj pao na nekih 50-ak radnika, a za njih vrijede potpuno isti radni uvjeti kao i za hrvatske državljane - poručuju iz Boxmarka. Za zapošljavanje radnika iz inozemstva pripremaju se i u drugim tvrtkama. Tako se, primjerice, nakon najava da bi brojne članice EU koje svoje tržište rada dosad nisu otvorile za hrvatske radnike od 1. srpnja ove godine mogle ukinuti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika, što bi dovelo i do skidanja ograničenja zapošljavanja njihovih državljana u Hrvatskoj, brojne tvrtke iz sjeverne Hrvatske počinju pripremati za zapošljavanje slovenskih državljana.
Posljednje barijere
Službena je Ljubljana, naime, ulaskom Hrvatske u EU zadržala ograničenja zapošljavanja hrvatskih radnika, pa je i Zagreb odgovorio istom mjerom. Od srpnja bi, međutim, prema očekivanjima hrvatskih vlasti, Slovenija trebala ukinuti ograničenja zapošljavanja Hrvata, pa bi i Hrvatska postupila jednako. Stoga u tvrtkama iz sjeverne Hrvatske, posebno iz građevinskog sektora, raste zanimanje za zapošljavanje Slovenaca.
- Mi se u Svetom Martinu na Muri pripremamo za to da će nam dolaziti radnici iz susjednog Prekomurja. Ta je slovenska regija potencijalan izvor radne snage za nas, ekonomska situacija u njoj je prilično loša, pa bi dio tamošnjih radnika vjerojatno došao raditi kod nas. Uostalom, zašto ne: i mi smo nekad tamo radili, udaljeni smo samo nekoliko kilometara - kaže Franjo Makovec, načelnik općine Sveti Martin na Muri.
Više je razloga zašto se hrvatski poslodavci sve više okreću uvozu radne snage iz inozemstva. Prije svega, poručuje Slobodan Mikac, konzultant za poduzetničke zone, unatoč velikoj nezaposlenosti, u Hrvatskoj je osjetan nedostatak kvalificirane radne snage. Na zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj utječe i teško stanje na tržištu rada Slovenije i Mađarske: iako je stopa nezaposlenosti u njima znatno manja nego u Hrvatskoj, nezaposlenost je velik problem i u tim zemljama.
Slična poruka dolazi i iz resornog ministarstva.
- Svi državljani članica EU koje nisu uvele ograničenje zapošljavanja za hrvatske državljane mogu se bez ograničenja zapošljavati u Hrvatskoj. Radnici iz tih država zapošljavaju se pod uvjetima i na način kako se zapošljavaju i hrvatski radnici te im za rad u Hrvatskoj nije potrebna dozvola - odgovorili su nam iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Nezaustavljiv trend
Informacije o daljnjem liberaliziranju kretanja radne snage između Hrvatske i pojedinih drugih članica EU pozorno prate i na terenu. Tako, primjerice, međimurski župan Matija Posavec primjećuje da su mnogi Hrvati posao potražili u drugim članicama EU, ali i da državljani drugih članica Unije, iako u daleko manjem broju, posao traže u Hrvatskoj.
- Takvi trendovi će se nastaviti i u budućnosti. Mi strane radnike ne osjećamo kao uteg - poručuje Posavec.
Slična su iskustva i drugih novih članica EU. Dok su migracijeu prvim godinama članstva uglavnom išla prema Zapadu, s vremenom su postala dvosmjerna, pa danas puno zapadnjaka živi i radi u novim članicama Unije. Posebno jak kozmopolitski štih dobili su Varšava, Prag, Bratislava i Budimpešta.