Hrvatski sabor u srijedu raspravlja o prijedlogu Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, među vladajućima i oporbom nema suglasnosti - dok su iz HDZ-a poručivali da Deklaraciju ne promatraju kroz optiku izbora u BiH Željka Komšića, odnosno neizbora Dragana Čovića, SDP-ovac Nenad Stazić pitao ih je zašto nije bilo pobune kada je po istim pravilima biran Čović.
"Hrvatska je u svoje ime, ali i u ime Hrvata iz BIH, potpisnica dva međunarodna sporazuma - Washingtonskog, kojim je stvorena federacija BIH, te Daytonskog, kojim je stvorena država BiH. S obzirom da su ti sporazumi grubo narušeni na štetu Hrvata, a što je potvrdio i Ustavni sud BiH, Hrvatska ima obvezu koja proizlazi iz tih sporazuma. Ona podrazumijeva praćenje, poštivanje i implementaciju tih sporazuma i djelovanje s pozicije konstitutivnih naroda, da se vrati u Ustav jednakopravnost”, naglasio je Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, koji je i predlagač Deklaracije.
Ljubić: Rezultati izbora potvrdili nepoštovanje i nejednakopravnost hrvatskog naroda u BIH
Poručio je kako želi otkloniti sumnju da su razlog i povod rasprave o Deklaraciji nedavno održani opći izbori. "Istina je međutim, da su rezultati tih izbora dodatno potvrdili potrebu rasprave o položaju Hrvata u BIH, jer su pokazali nepoštovanje i nejednakopravnost hrvatskog naroda u BIH", poručio je Ljubić.
Ustavni sud BiH, podsjetio je, u odluci o "predmetu Ljubić" jasno je odlučio da je postojeći izborni zakon BiH neustavan i ne onemogućava konstitutivnim narodima izbor legitimnih političkih predstavnika, te je naložio izmjene zakona koje će to omogućiti.
"Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda glede izmjena izbornog zakona nakon ovih izbora BiH je uvedena u institucionalnu i ustavnu krizu s neizvjesnim ishodom", rekao je Ljubić dodajući kako je Hrvatska dužna reagirati na kršenje Daytona.
U ovoj fazi, neophodno je u BiH kroz izmjene izbornog zakona omogućiti izbor legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i stabilizirati političke odnose. U drugoj fazi neophodno je pristupiti korjenitim promjenama Ustava koje će BiH ustrojiti na načelima federalizma uz simetričnu poziciju tri konstitutivna naroda, poručio je Ljubić.
Usvajanje Deklaracije treba biti dodatna obveza i potpora. Ona je upućena Hrvatima u BiH, kako bi im se pružila temeljna nada i obećanje da Hrvatska stoji iza njih, kao i svekolikoj političkoj javnosti, političkim elitama iz međunarodne zajednice, saveznicima u EU i NATO-u, ali i cinicima iz međunarodne zajednice.
"Upućena je i političkim elitama u BiH, posebice dijelovima tih elita druga dva naroda koji još uvijek rade na dekonstituiranju hrvatskog naroda", zaključio je Ljubić pozivajući zastupnike na konsenzus.
Stazić: Zašto HDZ Deklaraciju nije predlagao kada je izabran Čović
SDP-ov Nenad Stazić žestoko se obrušio na Ljubićevo izlaganje.
"Nije točno da vi ovu štetnu Deklaraciju predlažete bez obzira na rezultate posljednjih izbora u BiH. Tvrdite da su ta pravila na štetu hrvatskog naroda, ali po istim pravilima je ranije Dragan Čović biran na tu funkciju. Pa što onda niste predlagali Deklaraciju? Vama smeta što je izabran Željko Komšić, Hrvat koji nije član HDZ-a", rekao je Stazić.
Sve ga, kazao je, podsjeća na situaciju iz '97. kada Franjo Tuđman nije htio priznati rezultate izbora u Zagrebu. To je demokracija "a la HDZ", zaključio je Stazić.
Nezavisni Marko Vučetić poručio je kako bi, da je Dragan Čović onoliko inventivnosti koliko je uložio u osobno i profesionalno bogaćenje usmjerio u bogaćenje demokratskih procesa, onda bi Hrvati u BiH bili u boljem položaju nego danas.
Hrastov Hrvoje Zekanović ne vidi rješenje u Deklaraciji. "Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet, i to je jedini spas za hrvatski narod", ustvrdio je Zekanović.
SDP-ovac Joško Klisović tražio je da mu Ljubić s "da" ili "ne" odgovori smatra li da je Željko Komšić legalno izabran član Predsjedništva BiH. "To je trenutno politička činjenica s kojom će BiH morati živjeti četiri godine, no jasno je da taj izbor nije u duhu Daytona”, uzvratio je Ljubić.
Nezavisni Vlaho Orepić upozorio je na međusobnu neravnopravnost Hrvata u BiH, koji se dijele na "one Vaše malobrojne koji su bahati i one samoostvarene skromne ljude koji drže Vas i takvu elitu".
Petrov: Prva verzija Deklaracije bila konkretnija od predložene
"Da bi napravili prvi korak za boljitak hrvatskog naroda u BiH podnesite Vi i Vaš 'Veliki vođa' ostavku”, poručio je Orepić Ljubiću.
Ljubić mu je odgovorio kako tema rasprave nisu ni Ljubić ni Čović. Mi smo prolazna kategorija, ustvrdio je Ljubić na što mu je SDP-ov Gordan Maras rekao kako "od '95. do danas nikako da prođu".
Božo Petrov (Most) ocijenio je prvu verziju Deklaracije konkretnijom od predložene. "Tko i zbog čega je doveo do toga da verzija koju nam sada dajete je ogoljena", pitao je Ljubića Petrov.
Istina je da je prvi tekst bio nešto duži, no u političkom sadržaju ova nije manje učinkovita, samo su terminološki neke stvari "ispeglane" da Hrvatskoj ne otežamo legalno i legitimno pravo da zastupa Hrvate izvan Hrvatske, odvratio je Ljubić.
"Deklaraciju niti donosimo niti promatramo kroz optiku izbora Željka Komšića, odnosno neizbora Dragana Čovića. Želimo je donijeti kako bismo ispunili svoju ustavnu obvezu, da budemo jamac u zaštiti nacionalnih interesa hrvatskog naroda u BiH", ustvrdio je HDZ-ov Branko Bačić.
SDP-ovac Arsen Bauk pitao se kako će Deklaracija pomoći Vladi i predsjednici Republike kao sukreatorima vanjske politike i kako će popraviti položaj Hrvata u BiH, te je tražio jasne argumente koji će osporiti tvrdnje da se radi o miješanju u unutarnje stvari druge države.
Deklaracija poziva na izmjene Ustava i izbornog zakona
Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda.
Deklaracija ima šest točaka, cijeli dokument 20 stranica, a u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH. Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.
Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru "napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona, koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njezina tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana" te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja BiH.
Pejčinović Burić - privrženost ispunjavanju obveza RH prema hrvatskom narodu u BiH
Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić istaknula je u srijedu u Hrvatskom saboru kako je Deklaracija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini važan dokument, kojim se potvrđuje privrženost ispunjavanja ustavnih i međunarodnih obveza Republike Hrvatske prema hrvatskom narodu u BiH i prema BiH te je najavila daljnju potporu Hrvatske toj državi na njezinom europskom putu.
„Obveza posebne skrbi Republike Hrvatske za hrvatski narod u BiH proizlazi iz niza nacionalnih akata i međunarodnih ugovora i rezolucija”, naglasila je ministrica Pejčinović Burić u saborskoj raspravi o tom dokumentu, kojeg predlaže saborski Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Nakon ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije i NATO, ta briga dobila je i dodatnu dimenziju, dodala je.
Izdvojila je nekoliko ključnih aspekata značajnih za položaj Hrvata u BiH, među kojima su na prvom mjestu bilateralni odnosi.
„Puna podrška suverenitetu, integritetu ii teritorijalnoj cjelovitosti BiH, kao države sastavljene od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostalih građana”, rekla je ministrica Pejčinović Burić.
Europski put Bosne i Hercegovine, kazala je, strateški je važan za budućnost hrvatskog naroda u BiH, ali i za sveukupne odnose dviju država.
Republika Hrvatska je podržavala i podržavat će taj europski put BiH, istaknula je ministrica Pejčinović Burić, procijenivši da je iduća godina važna jer bi tijekom nje mogao započeti brži put Bosne i Hercegovine u EU.
„U okviru NATO-a završena je 8-godišnja rasprava te je BiH ponuđeno aktiviranje akcijskog plana reformi i tu je hrvatski doprinos bio među najsnažnijima”, podsjetila je.
Vlada RH u dvije godine učinila značajan pomak u potpori Hrvatima i strateškim institucijama u BiH
Podsjetila je da Republike Hrvatska posvećuje veliku pozornost pitanju jednakopravnosti i zaštiti interesa hrvatskog naroda u BiH pri raspravama i u drugim međunarodnim forumima.
„Ova je Vlada više nego bilo koja prethodna, usredotočena na poboljšanje položaja i unaprjeđenje života hrvatskog naroda u BiH. U posljednje dvije godine učinjen je značajan pomak u obliku konkretnije i kontinuirane potpore, kako strateškim institucijama tako i ostalim značajnim programima i projektima pomoći Hrvatima u BiH”, istaknula je ministrica Pejčinović Burić.
Dodala je u tom kontekstu kako je od 2016. do danas ukupno osigurano 320 milijuna kuna u novcu.
„Republika Hrvatska zagovara i nastavit će zagovarati punu primjenu Daytonskog mirovnog sporazuma, pridržavajući se njegova teksta, ali i duha koji ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH kao i svih građana u BiH stavlja na prvo mjesto”, poručila je Pejčinović Burić.
Dodala je i kako će Hrvatska nastaviti jačati bilateralne odnose u svim područjima od zajedničkih interesa.
Naglasila je i snažni nastavak potpore Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini na europskom putu, uvažavajući njezine specifičnosti, zalažući se za jednakopravnost Hrvata u BiH.
Vlada RH će nastaviti pružati pomoć hrvatskom narodu u BiH u skladu sa svojim obvezama, odgovornostima i mogućnostima. Republika Hrvatska je vitalno zainteresirana za dobrobit hrvatskog naroda u BiH kao i za boljitak nama susjedne zemlje, poručila je ministrica Pejčinović Burić.
Washingtonski i Daytonski sporazumi grubo narušeni na štetu hrvatskog naroda u BiH
Predstavljajući ranije danas u Saboru Prijedlog Deklaracije o položaju Hrvata u BiH, Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske, koji je i predlagač Deklaracije, podsjetio je da je Republika Hrvatska u svoje ime, ali i u ime Hrvata iz BIH, potpisnica dva međunarodna sporazuma - Washingtonskog, kojim je stvorena Federacija BiH, te Daytonskog, kojim je stvorena država BiH.
"S obzirom da su ti sporazumi grubo narušeni na štetu Hrvata, a što je potvrdio i Ustavni sud BiH, Hrvatska ima obvezu koja proizlazi iz tih sporazuma. Ona podrazumijeva praćenje, poštivanje i implementaciju tih sporazuma i djelovanje s pozicije konstitutivnih naroda, da se vrati u Ustav jednakopravnost”, naglasio je Ljubić.
Poručio je kako želi otkloniti sumnju da su razlog i povod rasprave o Deklaraciji nedavno održani opći izbori. "Istina je međutim, da su rezultati tih izbora dodatno potvrdili potrebu rasprave o položaju Hrvata u BIH, jer su pokazali nepoštovanje i nejednakopravnost hrvatskog naroda u BIH", naglasio je Božo Ljubić.
Ustavni sud BiH, podsjetio je, u odluci o "predmetu Ljubić" jasno je odlučio da je postojeći izborni zakon BiH neustavan i ne onemogućava konstitutivnim narodima izbor legitimnih političkih predstavnika, te je naložio izmjene zakona koje će to omogućiti.
"Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda glede izmjena izbornog zakona nakon ovih izbora, BiH je uvedena u institucionalnu i ustavnu krizu s neizvjesnim ishodom", rekao je Ljubić dodajući kako je Republika Hrvatska dužna reagirati na kršenje Daytona.
U ovoj fazi, neophodno je u BiH kroz izmjene izbornog zakona omogućiti izbor legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH i stabilizirati političke odnose. U drugoj fazi neophodno je pristupiti korjenitim promjenama Ustava koje će BiH ustrojiti na načelima federalizma uz simetričnu poziciju tri konstitutivna naroda, zaključio je Ljubić.