Unutar hrvatske stručne i političke javnosti prevladava stav da treba mijenjati postojeći izborni sustav za Hrvatski sabor. Pri tome se, zanimljivo je, ili ne iznose nikakvi prijedlozi promjena ili se one svode na povećanje broja preferencijskih glasova s jednoga na tri, te uvođenje dopisnog glasovanja.
Mnogi u promjene izbornog sustava svrstavaju i one koje s njime nemaju neposredne veze, kao što je smanjenje broja zastupnika ili ovlasti manjinskih zastupnika.
Netočne ocjene
Traženje promjena izbornog sustava najčešće proizlazi iz ocjene da je sadašnji razmjerni sustav loš, a - prema nekima - da je čak kriv za sve aberacije unutar cjeline političkog i društvenog sustava. Takve ocjene su pretjerane i, u osnovi, nisu točne. No ipak, postojeći razmjerni sustav - u uvjetima hrvatskog višestranačja - doprinosi oligarhizaciji političkog života i otuđuje birače od izbornog procesa. Stranačka vodstva, naime, oblikuju izborne liste pa kandidatima postaju njima poslušni pripadnici političkih elita. Biračko tijelo tako je isključeno iz procesa kandidiranja.
No, iluzija je misliti da se bilo kojim institucionalnim reformama izbornog sustava birači mogu učiniti gospodarima izbornog procesa. Moguće je, međutim, odgovarajućim izmjenama izbornog zakonodavstva osnažiti njihov utjecaj i tako demokratizirati izborni proces. U tom smislu, bilo bi dobro zamijeniti razmjerni mješovitim razmjerno većinskim sustavom.
Ravnoteža
Razmjerni segment mješovitog sustava ima u sebi načelo pravednosti, jer postotak mandata približno odgovara postotku dobivenih glasova za određenu listu. No, razmjerni sustav onemogućuje pojedinačni izbor zastupnika, jer se izbori zbog same njegove prirode mogu obavljati samo temeljem lista. To se samo donekle može korigirati preferencijskim glasovanjem. Zbog toga razmjerni sustav odgovara manjim, pa i ovisno o visini izbornog praga, i vrlo malim strankama. Učinci većinskog segmenta mješovitog sustava suprotni su razmjernom sustavu. Većinski sustav je u osnovi nepravedan jer na državnoj razini dovodi do velike natpredstavljenosti stranke koja je osvojila većinu, te potpredstavljenosti svih ostalih stranaka. Zbog toga on odgovara većim strankama te dovodi do stabilnosti vlade i općenito državne vlasti. Primijenjen u jednomandatnim izbornim jedinicama većinski izborni sustav podrazumijeva neposrednu vezu zastupnika i birača koji imaju ‘svog zastupnika’ i osobni odnos prema njemu.
Promatran u cjelini, mješoviti razmjerno većinski sustav predstavlja ravnotežu dobrih i loših osobina podsustava od kojih se sastoji. U hrvatskim uvjetima on je prikladan jer omogućava korekciju loših osobina razmjernog sustava s dobrima većinskog sustava.
Primjena mješovitog sustava ne bi tražila promjenu Ustava, već samo donošenje novog Izbornog zakona, koji bi bio sličan Izbornom zakonu iz 1992. Prema takvom Zakonu, polovica zastupnika Sabora koji se biraju temeljem općeg i jednakog prava glasa, njih 70, birala bi se razmjernim sustavom tako da je cijela RH jedna izborna jedinica i da svi birači biraju svih 70 zastupnika.
70 izbornih jedinica
Bilo bi tako uputno i izborni prag sniziti sa sadašnjih 5% na 3% kako bi se još više pogodovalo manjim strankama, jer nasuprot tome, većinski segment izbornog sustava izrazito pogoduje većim strankama. Kako bi na listama bilo 70 kandidata, moguće je propisati veći broj preferencijskih glasova birača. Smatram da bi trebalo ići na sedam preferencijskih glasova.
Većinski segment mješovitog sustava primijenio bi se tako da se područje RH podijeli na 70 izbornih jedinica s približno jednakim brojem birača, uz odstupanje od +/-5%. U svakoj od njih birao bi se relativnom većinom jedan zastupnik (izabran je onaj od kandidata koji dobije najviše glasova). Većinski sustav s pojedinačnim izborom daje realnu mogućnost kandidiranja, pa i izbora, nezavisnih zastupnika. Kandidate za nezavisne zastupnike u izbornoj jedinici predlagale bi potpisima skupine od najmanje 300 birača, dok bi nezavisne državne kandidatske liste mogle predlagati skupine od 5000 birača. Valja istaknuti da se ne bi mijenjao izbor tri zastupnika koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište na području RH i izbor osam zastupnika nacionalnih manjina. Mišljenja sam da bi takav predloženi mješoviti izborni sustav bio više po mjeri birača nego što je današnji razmjerni sustav. Što se tiče političkih stranaka, on bi - koliko je to uopće moguće - bio u jednakoj mjeri prihvatljiv ili neprihvatljiv za velike i male stranke.