ZAGREB - Nakon što je bivšim čelnim ljudima HEP-a i šibenskog TLM-a Ivanu Mravaku i Ivanu Koštanu određen jednomjesečni zatvor, već od ovoga tjedna počet će ispitivanja svjedoka u tzv. uskočkoj istrazi u slučaju malverzacija s prodajom struje u režiji, kako ga se tereti, bivšeg potredsjednika Vlade Damira Polančeca .
Prema neslužbenim informacijama, USKOK je pri podnošenju zahtjeva za određivanje istražnog zatvora Županijskom sudu dostavio listu od najmanje 50-ak svjedoka koje namjeravaju ispitati. Među njima su brojni bivši i sadašnji članovi Uprave i Nadzornog odbora HEP-a. U svojstvu svjedoka ispitat će se i svi članovi odbora TLM-a kao i direktori Aluminija Mostar.
Svjedok i predsjednik HFP-a
Za sada, kako doznajemo, nije predviđeno ispitivanje nijednog Polančecova kolege ministra iz Vlade RH, pa ni bivšeg premijera Ive Sanadera. Od državnih dužnosnika na popisu svjedoka našli su se predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom Jozo Sarač i tajnik kabineta potpredsjednika Vlade Zvonimir Novak. Novi ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, zbog članstva u NO HEP-a, također bi trebao svjedočiti.
Tu su i imena čelnih ljudi tvrtki koje stoje iza Konzorcija Adrijal, većinskog vlasnika TLM-a i Aluminija, između ostalih Luka Miličić i Damir Skansi iz Dalekovoda, Željko Žderić iz Konstruktor inženjeringa, Željko Dražić i Vlade Čović iz Zagreb Montaže, Alexander Obory iz Aluflexpacka te čelni ljudi bosanskog Feala.
Mogu li ti svjedoci odgovoriti na pitanje zašto je Upravni odbor HFP-a pod predsjedanjem, a kako ga se tereti, i uz poguravanje Damira Polančeca, prihvatio 2007. prijedlog da se 80,2 posto udjela u TLM-u proda spomenutom hrvatskom konzorciju za jednu kunu, tek će se vidjeti.
Dvije odluke Vlade RH
Ključna će biti i svjedočenja osoba koje su dale suglasnost Mravaku da skupo plaćenu struju prodaje TLM-u, za potrebe Aluminija, po bitno nižoj cijeni.U cijelom slučaju spominju se i dvije odluke Vlade RH. Prva je prihvaćanje prijedloga HFP-a o prodaji TLM-a konzorciju Adrijal te prebacivanje 145 milijuna kuna vrijednih dionica Janafa HEP-u radi prikrivanja HEP-ovih gubitaka nastalih zbog jeftino ugovorene isporuke struje TLM-u. U oba slučaja USKOK tereti Polančeca da je kao glavni operativac odradio sve pripreme i na određeni način usmjeravao Vladu kakve bi odluke trebala donijeti.
Vlada je svakako imala pravo tijekom privatizacije TLM-a prihvatiti i lošiju ponudu iz određenih političko-socijalnih razloga. No, Polančeca se tereti da je svjesno “gurao” lošiju ponudu radi pogodovanja konzorciju iako je ponuda stranih investitora financijski bila bolja. Pravo je pitanje je li to Polančec radio sam ili je cijela situacija bila poznata nekom ili nekim članovima Vlade. Slično je bilo i s prebacivanjem dionica Janafa u vlasništvo HEP-a s tim da je Polančec tada, prema optužbi, u pisanoj formi prezentirao lažni razlog takve transakcije. Znajući da su gubici nastali zbog isporuke struje TLM-u, napisao je da je HEP-u nanesena izravna šteta jer nije povećana cijena struje za građanstvo.
Sanader mogući svjedok
Da su članovi Vlade možda znali više pojedinosti o cijeloj ovoj aferi sada je dao naslutiti i sam Polančec poručujući iz Remetinca da se o spornoj prodaji struje raspravljalo na užem kabinetu Vlade. Time je, posebice ako istu izjavu iznese i pri sljedećem formalnom ispitivanju, osigurao poziv u USKOK i bivšem premijeru Ivi Sanaderu i njegovim ministrima. Pitanje je samo hoće li sve završiti na svjedočenjima.
Bajić išao po podatke o Aluminiju u Sarajevo
Iako to Državno odvjetništvo nije željelo potvrditi, neslužbeno doznajemo da je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić prije desetak dana, 27. travnja, zajedno s nekoliko svojih suradnika boravio u Sarajevu zbog afere HEP.
Tamošnji istražitelji navodno su se bavili poslovanjem Aluminija Mostar, tako da imaju i određena saznanja o odnosima toga poduzeća s TLM-om.
Očito se radilo o razmjeni informacija kako bi se rasvijetlile sve nejasnoće koje su mučile i naše i bosansko tužiteljstvo. Je li ta razmjena podataka bila ključna za predstojeću akciju uhićenja glavnih aktera ove afere u kojoj je HEP-u nanesena šteta od oko 600 milijuna kuna, može se samo nagađati. ( Ž. Petrušić)