I ONI ĆE PUNITI PRORAČUN

Uvede li Hrvatska porez na imovinu, plaćat će ga i neprofitne organizacije, ali i KAPTOL

Uvede li Hrvatska porez na imovinu, kakav u sadašnjoj krizi uvode i članice Evropske unije koje ga dosad nisu imale, plaćat će ga i neprofitne organizacije, dakle i vjerske, dakle i Katolička crkva
Zagreb, 011111.Crkva Krista Kralja, Mirogoj.Kardinal Josip Bozanic, nadbiskup zagrebacki, pred okupljenim vjernicima predvodi euharistijsko slavlje u crkvi Krista Kralja na Mirogoju povodom obiljezavanja Dana svih svetih.Na slici: Josip Bozanic - kardinal, nadbiskup zagrebacki.Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
 Tomislav Kristo / CROPIX

Uvede li Hrvatska porez na imovinu, kakav u sadašnjoj krizi uvode i članice Evropske unije koje ga dosad nisu imale, plaćat će ga i neprofitne organizacije, dakle i vjerske, dakle i Katolička crkva.

Time se ne dira - kao što se i ne bi smjelo dirati - ni u tekst ni u duh Ugovora o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, potpisan prije 14 godina. Taj Ugovor, ako se i bude mijenjao, mijenjat će se samo dogovorom tih dvaju subjekata međunarodnog prava. On je obavezujući i, kao i svaki drugi međunarodni ugovor uredno ratificiran u Saboru, nadređen nacionalnom zakonodavstvu.

Sveta Stolica se ne buni

I Italija ima Konkordat sa Svetom Stolicom (jedinstven ugovor - dok je sa Hrvatskom konkordatska materija razlomljena u četiri ugovora od kojih je onaj o gospodarskim pitanjima zadnji usuglašen i potpisan). U Konkordatu je porezna tematika uređena manje-više kao i u vatikansko-hrvatskom aktu.

Talijanska vlada je, međutim, tek sada odlučila novi porez na nekretnine primijeniti i na sve zgrade u vlasništvu pravnih osoba Katoličke crkve na svom teritoriju. O tome je premijer Mario Monti za nedavnog posjeta Vatikanu razgovarao s papom Benediktom XVI. i kardinalom državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom , s kojim je prethodno razgovarao i predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Angelo Bagnasco. Sveta Stolica, kao potpisnica Konkordata, nije se bunila, iako se računa da će Katolička crkva u Italiji u to ime plaćati između 600 milijuna i milijarde eura godišnje.

Naime, Katolička crkva ima u Italiji 8779 školskih zgrada, vrtića, biblioteka itd., zatim 4712 zgrada sa zdravstvenim ustanovama te 49.982 crkve, župne odnosno samostanske zgrade. Odsad su oslobođeni poreza na nekretnine samo objekti namijenjeni striktno i jedino bogoslužju: na primjer crkve. Italija je dosad svojim zakonom poreza oslobodila sve zgrade gdje se održavala neka humanitarna djelatnost, pa i one u kojima je postojala neka kapela (škole, bolnice itd.), čak i gostinjce, zapravo hotele.

Vrlo skupi objekti

Zbog toga je Evropsko povjerenstvo još 2007. zahtijevalo podatke od Italije, te je na osnovi njih evropovjerenik Joaquín Almunia u rujnu 2010. pokrenuo postupak protiv Italije zbog antikonkurencijskog pružanja državne potpore. Evropsko povjerenstvo je ocijenilo da odustajanjem od naplate poreza Italija omogućuje Katoličkoj crkvi nelojalnu konkurenciju u pružanju hotelskih usluga, privatnog obrazovanja itd. A to nije dopustivo.

Almunia je rekao da nova odluka talijanske Vlade znači “napredak”, pa je vjerojatno da će postupak protiv Italije biti obustavljen.

Isto moglo bi se dogoditi imutku vjerskih zajednica u Hrvatskoj, od kojih je Katolička crkva daleko najmnogoljudnija i najbogatija. Moglo bi to zadesiti sve kurije na Kaptolu, svu imovinu vraćenu Katoličkoj crkvi i sve što je izgradila u posljednjih 20 godina - a tu ima i veoma skupih objekata.

To ne treba tumačiti zlurado, nego samo kao uspostavljanje ravnopravnosti između svih subjekata u tržišnoj utakmici. U nju ne pripada bogoslužje, ali pripada eksploatacija stambenih zgrada, šuma, zemljišta i inoga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 05:57