MINISTAR FINANCIJA ZA JUTARNJI

VELIKI INTERVJU SA ZDRAVKOM MARIĆEM Progovorio o Agrokoru, rezanju deficita, porezu na nekretnine, ali i problemu koji muči stotine tisuća Hrvata

Zagreb, 190516.
Ministar financija Zdravko Maric, fotografiran u Ministarstvu financija.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

O Agrokoru: Pokušava se pronaći model za povećanje likvidnosti kako bi Agrokor uredno podmirivao svoje obveze... Očekujemo da se vlasnik kompanije i vjerovnici usuglase o svim bitnim aspektima važnim za njezino poslovanje

Zdravko Marić ima razloga biti zadovoljan vijestima koje se odnose na gospodarske i proračunske pokazatelje pa je to bio povod za razgovor s ministrom u njegovu kabinetu u Katančićevoj ulici, no pitanje Agrokora ipak je bilo nezaobilazno u ovom trenutku.

U nezahvalnoj ste situaciji, jer kao ministar financija nužno morate sudjelovati u svim značajnim razgovorima o Agrokoru u Vladi, ali ipak, zbog svoje bivše funkcije u toj tvrtki, morate biti, barem formalno, suzdržani kada je riječ o donošenju odluka i zauzimanju stava Vlade o Agrokoru. Što nam možete reći o trenutnoj situaciji u Agrokoru?

- Mislim da smo svi svjesni veličine Agrokora, kompanije koja je po veličini među prvih deset u regiji Srednje i Istočne Europe, sa 60 tisuća zaposlenih i prihodom od 6,5 milijardi eura, s velikom mrežom dobavljača. Kao što je poznato, Vlada je održala sastanak s predstavnicima Agrokora, čije vodstvo nastoji pronaći izlaz iz ove krizne situacije. Za nas je prihvatljiv stav Uprave kompanije prema kojem je najveći naglasak u kratkom roku stavljen na odnos prema dobavljačima i prema zaposlenicima. Upoznati smo s informacijama da se pokušava pronaći model za povećanje likvidnosti kako bi Agrokor uredno podmirivao svoje obveze. Za sada ne mogu nešto više reći na tu temu, osim da očekujemo da se vlasnik kompanije i vjerovnici usuglase o svim bitnim aspektima važnim za poslovanje tvrtke.

Jedno od pitanja koje se nameće u ovom trenutku, a koje je za vas posebno delikatno, jest i neslužbeni podatak koje je plasirala web stranica Debtwire, prema kojoj Agrokor državi duguje šest milijardi kuna na ime poreza na dodanu vrijednost. Prema službenim podacima iz Agrokora iz rujna prošle godine, koncern je na stavci kratkoročnih obveza državi bio dužan 54 milijuna kuna na ime poreza na dobit i 297 milijuna kuna na ime ostalih poreza. Možete li reći nešto više o trenutnom poreznom dugu Agrokora? U petak je, pak, Agrokor izvijestio da nema nikakvih dospjelih obveza prema Poreznoj upravi. Što možete reći o tome?

- Polazeći od podataka kojima raspolažem kao ministar financija te uvažavanja obveze poštivanja porezne tajne, kategorički demantiram medijske spekulacije o poreznom dugu Agrokora na ime poreza na dodanu vrijednost od 800 milijuna eura. Mogu samo potvrditi da Agrokor ne uživa nikakav povlašteni status te da se prema njemu, kao i prema svim poreznim obveznicima, poduzimaju zakonom predviđene mjere za potpunu i pravodobnu naplatu poreznih obveza.

Sve tri glavne svjetske kreditne rejting agencije u posljednjih su šest mjeseci popravile kreditne izglede Hrvatske. Neki analitičari su u strahu da će to poljuljati Vladu u provođenju određenih reformskih poteza koji nam predstoje, što nam možete reći u tom kontekstu?

- Jedan od glavnih ciljeva Vlade RH, Ministarstva financija i mene kao ministra bio je i jest zaustavljanje rasta javnog duga, a onda i njegovo smanjivanje mjereno udjelom u BDP-u. U tim smo namjerama uspjeli već u prvoj godini. Podsjetit ću kako smo u 2016. prvotno planirali deficit opće države od 2,6 posto BDP-a, dakle vraćanje ispod granice od tri posto BDP-a. Planirali smo gospodarski rast od dva posto, a realizirali smo ga na razini od 2,9 posto, tako da je to utjecalo na veći rast prihoda. Istodobno smo čvrsto držali rashode pod kontrolom, odnosno nominalno su ukupni rashodi ostali zamrznuti u odnosu na 2015. unatoč tome što je bila izborna godina i što se očekivala pojačana potrošnja države. Rebalansom proračuna predvidjeli smo smanjivanje deficita na 1,6 posto BDP-a kada je riječ o općoj državi, prema ESA metodologiji, a zadnji preliminarni rezultati pokazuju kako će to biti na razini od oko jedan posto BDP-a, što je znatno niže u odnosu na projekcije iz rebalansa. Uzevši u obzir činjenicu da godišnje plaćamo gotovo 12 milijardi kuna kamata, Hrvatska je 2016. godine imala primarni suficit od oko osam milijardi kuna. Sve to je dovelo do toga da nam je krajem 2016. javni dug pao sa 86,7 na ispod 84 posto BDP-a, čime smo više nego zadovoljni i iskreno ponosni na to. Rezultati su, očito, stvarno dojmljivi i ono što mogu reći jest da ćemo nastaviti raditi u tom pravcu. Uz rejting agencije i investitori na domaćem i inozemnom tržištu prepoznali su naše dobre rezultate i pozitivne trendove te smo realizirali izdanje obveznica uz do sada najpovoljnije uvjete. Uvjeren sam da ćemo iskoristiti ove trenutne povoljne okolnosti i kretanja za provedbu strukturnih reformi, a to je nužan preduvjet za daljnje poboljšanje izgleda, kao i samog rejtinga Republike Hrvatske i njegovo vraćanje na razinu investicijskog, što bi u konačnici trebalo značajno smanjiti teret servisiranja javnog duga.

Hoće li ti rezultati za 2016., koji su znatno bolji od onih predviđenih rebalansom budžeta, utjecati na promjenu ciljanog deficita opće države u 2017., koji se predviđa na visini od 1,6 posto BDP-a?

- Za sada naše projekcije ostaju iste, ali ćemo poduzeti sve, kao što smo to činili i prošle godine, da rashode držimo pod kontrolom, a sav višak prihoda koristimo za smanjenje deficita i duga, odnosno daljnje porezno rasterećenje. Uvjereni smo da će se projekcije gospodarskog rasta od 3,2 posto u ovoj godini ostvariti kao što smo i planirali pa bi tako i deficit opće države u 2017. godini možda mogao biti i manji od planiranog.

Što pokazuju proračunski rezultati u prva dva mjeseca ove godine?

- Prema preliminarnim podacima, ukupni prihodi iznosili su 17,6 milijardi kuna. Od ukupno ostvarenih prihoda porezni prihodi ostvareni su u iznosu 10,4 milijarde kuna, što predstavlja rast od 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su prihodi od PDV-a porasli za 1,8 posto. Kad govorimo o prihodima od PDV-a u ovoj godini, treba imati na umu da smo od 1. siječnja ove godine snizili stopu PDV-a na struju i odvoz smeća te da smo vratili opću stopu PDV-a na ugostiteljske usluge. Međutim, valja imati u vidu činjenicu da usluge na koje smo smanjili stopu PDV-a nemaju sezonalni karakter, dok su ugostiteljske usluge najvećim dijelom sezonalnog karaktera pa će se efekti vidjeti tek u narednim mjesecima. U prva dva mjeseca bilježimo pad prihoda od trošarina na duhan i duhanske prerađevine, što je po svemu sudeći rezultat smanjenja potrošnje cigareta uslijed povećanja trošarina, ali i antipušačke kampanje. Bitno je napomenuti da bilježimo rast prihoda od doprinosa na plaću od tri posto, što je posljedica rasta zaposlenosti i nominalnog rasta plaća.

Kakva je situacija s rashodnom stranom proračuna?

- Rashodi se kreću u skladu s planom. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ukupni rashodi izvršeni su u iznosu od 19,4 milijarde kuna, što je 1,1 milijardu kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. No, to se odnosi prvenstveno na subvencije za poljoprivredu jer smo već u veljači, umjesto u travnju, isplatili veći dio subvencija za poljoprivredu za prvi dio godine. Materijalni rashodi su ispod projekcija, što je dobro jer znamo da je to uvijek najveći problem u zauzdavanju javne potrošnje.

Imate li podatke o tome koliko je manje prihoda od poreza na dohodak išlo jedinicama lokalne uprave zbog promjena poreza na dohodak?

- Podsjećam da smo se Zakonom o izvršavanju državnog proračuna obvezali da ćemo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave nadoknaditi razliku između prihoda od poreza na dohodak u 2016. godini i prihoda od poreza na dohodak u 2017. godini, s obzirom na to da rasterećenje poreza na dohodak ima najveći utjecaj na prihode proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Za prva dva mjeseca ove godine po toj smo osnovi iz državnog proračuna transferirali jedinicama lokalne i područne (regionalne) uprave 137,5 milijuna kuna.

Ministarstvo demografije nedavno je na konferenciji Hanza Medije predložilo ukidanje poreznih olakšica za djecu u okviru poreza na dohodak i umjesto toga uvođenje jedinstvene univerzalne naknade za djecu. Tog dana ste iskazali načelni interes za taj prijedlog. Kako ga danas komentirate?

- Vodeći računa o demografskim problemima ističem da smo u sklopu reforme poreza na dohodak povećali porezne olakšice za djecu, što, čini mi se, nije dovoljno percipirano u javnosti. Koliko sam upoznat, ministrica demografije demografskim problemima Republike Hrvatske i njihovu rješavanju pristupa analitički i cjelovito. Tako i taj prijedlog o uvođenju jedinstvene univerzalne naknade za djecu treba staviti u kontekst cijelog spektra mjera demografske politike i valorizirati uvođenje takve naknade u odnosu na eventualno ukidanje poreznih olakšica za djecu u okviru poreza na dohodak. Odlučivati na prečac, bez temeljitih analiza i procjene učinka jedne, odnosno druge opcije ne bi bilo ozbiljno.

Kako teku pripreme za zamjenu komunalne naknade jednostavnim porezom na nekretnine?

- Kako smo i više puta najavljivali, 1. siječnja 2018. uvodimo porez na nekretnine kao zamjenu za komunalnu naknadu. Već od početka ove godine jedinice lokalne samouprave (JLS) započele su s ustrojavanjem vlastitih evidencija nekretnina, a do kraja ožujka dobit će i podatke Državne geodetske uprave, Ministarstva graditeljstva i Porezne uprave. Do listopada jedinice lokalne samouprave imat će preciznu bazu podataka o nekretninama na svojem području i moći će usporediti podatke sa stanjem na terenu. To će biti podloga za donošenje odluka o zoniranju, koeficijentima i drugim faktorima bitnim za oporezivanje nekretnina. U cilju što uspješnije realizacije poreza na nekretnine, službe Ministarstva financija, a posebice Porezna uprava, intenzivno surađuju s Udrugom gradova i Udrugom općina i drugim institucijama kako bi implementacija poreza na nekretnine krenula od 1. siječnja 2018. bez stresova i nedoumica.

Osim implementacije poreza na nekretnine, pripremate li još neke zanimljive projekte u Ministarstvu financija?

- Nadovezujući se na dio koji se tiče jedinica lokalne samouprave, podsjećam da smo u sklopu porezne reforme ostali “dužni” zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obvezali smo se i da ćemo na tom zakonu intenzivno raditi tijekom ove godine, a u njegovu izradu uključiti, osim stručnjaka za financiranje jedinica lokalne i područne samouprave, i Udrugu gradova i Udrugu općina te Hrvatsku zajednicu županija. Cilj nam je zakonski definirati pravedan i održiv sustav financiranja jedinica lokalne i područne samouprave. Taj posao je u tijeku i zasad se odvija sustavno, analitički i u tišini. Kad dođemo do odgovarajućih rješenja, prezentirat ćemo ih javnosti. Još jedan važan projekt na kojem radimo jest rješavanje problema blokiranih građana. Kao što vam je poznato, prema podacima Fine blokirano je više od 327.000 građana, a njihov ukupni dug iznosi 40,2 milijarde kuna. Podsjetio bih da smo pred izbore obećali otpisati dug građanima do iznosa prosječne plaće, i to dug prema državi, jedinicama lokalne i područne samouprave, državnim i komunalnim tvrtkama. Obećanje ćemo ispuniti i provesti kroz zakonsko rješenje. Međutim, razmatramo mogućnost i način kako bismo zakonskim mjerama potaknuli otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičarske kuće, telekomi i druge tvrtke, jer je najveći broj naših građana došao u blokadu upravo zbog duga ne prema državi, već prema drugim vjerovnicima. S prijedlogom zakonskog rješenja izići ćemo u skoro vrijeme.

I Vlada Zorana Milanovića imala je sličan projekt, ali nije baš slavno prošao, očekivalo se da će se mnogo veći broj ljudi javiti i koristiti mjere, a na kraju ih je koristilo 20-ak tisuća ljudi. Vi smatrate da ćete bolje strukturirati te mjere?

- Uvjeren sam da će rješenje s kojim ćemo izići biti učinkovitije i da će polučiti mnogo bolje rezultate za blokirane građane.

Početkom ovog mjeseca došlo je do problema isplata mirovina na zaštićene račune građana jer je HZMO donio odluku da se neće isplaćivati dio mirovine na zaštićene račune onih građana koji nemaju aktivni tekući račun. Koji je vaš komentar tog poteza HZMO-a?

- Mislim da se u takvoj situaciji, pogotovo kada te mjere ciljaju na određene socijalno osjetljive skupine građana, poput umirovljenika, sve mora provoditi uz pojačanu komunikaciju i malo duži vremenski period kako bi se ljudima dalo vremena da se prilagode, da vide o čemu se radi i da reagiraju na vrijeme. Dakle, mislim da se trebala uvažiti osjetljivost čitavog procesa i malo više komunicirati sa svim akterima prije nego što se krenulo u realizaciju. Posebice bih tu istaknuo ulogu Hrvatske poštanske banke koja je sigurno cijelu ovu operaciju i na operativnoj i na komunikacijskoj razini trebala voditi bolje i obazrivije. Mislim da nam to može biti još jedna lekcija o tome kako treba pripremati određeni projekt. Ubuduće bi trebalo takva iskustava koristiti kako ne bi došlo do sličnih problema.

Ovih ste dana govorili i o potrebi troškovne racionalizacije zdravstvenog sektora, a ne samo inzistiranja na povećanju prihodovne strane. Možete li pojasniti što ste željeli reći?

- Ne želim se na toj razini miješati u posao kolege ministra zdravstva, ali ono što sam želio reći je samo to da treba voditi računa i o racionalizaciji troškovne strane u zdravstvenom sektoru, a ne samo o povećanju prihoda. Na ministru je, naravno, da predloži mjere koje će ići u smjeru racionalizacije troškova u zdravstvu jer on ipak najbolje poznaje bolnički sektor i druge troškovne aspekte u zdravstvu.

Vi ste predsjednik Skupštine HEP-a. Hoće li se provesti Inicijalna javna ponuda dionica HEP-a, kao model financiranja kupnje Ine?

- HEP do sada nije bio dio sektora Ministarstva financija pa smo u Ministarstvu onog časa kad sam imenovan na mjesto predsjednika skupštine HEP-a krenuli u poslovnu analizu stanja te tvrtke. Dakle, nismo radili izradu analize u vezi sa spremnosti HEP-a za IPO, kao što su neki mediji pisali, nego smo analizirali strukturu poslovanja kompanije jer do sada HEP nije bio dio “sektora” Ministarstva financija. Stoga smo se htjeli pobliže upoznati sa stanjem u tvrtki. U okviru toga smo, naravno, analizirali i stopu povrata kapitala i napravili različite vrste takozvanog “stress testa”. Pokazalo se da je HEP dobra kompanija, ali da, naravno, ima dosta prostora za napredak.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo