POGLEDAJTE INFOGRAFIKU!

Veliko istraživanje Jutarnjeg: Hrvati žele ući u EU, iako misle da Unija nije pravedna prema nama

    AUTOR:
    • Gordan Malić

  • OBJAVLJENO:
  • 21.03.2011. u 20:44

Boris Kovačev/Cropix

Anketa otkriva da euroskepticizam kojem svjedočimo na prosvjedima u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima nema potporu većine građana. Istraživanje se, dakako, nije bavilo potporom Vladi.

ZAGREB - Unatoč tomu što euroskepticizam u Hrvatskoj vidljivijo jača, potpora hrvatskih građana ulasku u EU - raste. To govore rezultati ankete Jutarnjeg lista prema kojima bi na referendumu o ulasku u EU 56 posto građana glasovalo za, dok bi 37 posto njih bilo protiv.

Malo suzdržanih

Anketa otkriva da euroskepticizam kojem svjedočimo na antiglobalističkim i desničarskim prosvjedima u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima nema potporu većine građana. Istraživanje se, dakako, nije bavilo potporom aktualnoj Vladi.

Rezultati istraživanja otkrivaju da potpora ulasku u EU raste i bitno je veća nego tijekom mandata prethodne dvije vlade. To potvrđuje i nizak broj suzdržanih u istraživanju Jutarnjega lista, svega 6,4 posto anketiranih ne bi glasovalo na referendumu o ulasku Hrvatske u EU. Na opredijeljenost hrvatskih građana europskim integracijama nije utjecala ni svijest o tome da je Europska Unija tijekom pregovora bila nepravedna prema Hrvatskoj.

Ispunjavanje kriterija

Čak 63 posto građana smatra da se EU ponaša nepravedno u procjeni ispunjavanja kriterija, dok ih samo 24 posto smatra da je stav EU prema Hrvatskoj pravedan.

Anketa je istražila i strahove što ih građani imaju od ulaska u EU, a koji su dvojake naravi, ekonomske i političke. Više od 32 posto ispitanih boji se produbljenja socijalne krize uzrokovanog porastom cijena, dok se 13,8 posto pribojava ulaska radne snage iz drugih zemalja EU.

Drugi blok čine zabrinuti za državnu autonomiju pa 21 posto anketiranih smatra da bi Europska Unija ugrozila hrvatske nacionalne interese, dok se 18,7 posto boji “direktiva EU”, odnosno političke supremacije EU nad hrvatskom Vladom. Kao najveću prednost ulaska u EU većina ispitanih (48,9 posto) ističe veću mogućnost zapošljavanja, te povećano tržište (19,1 posto).

Očekuju EU novac

Oko 18 posto ispitanika vidi i veliku prednost u komunikacijskoj povezanosti s EU i “jednostavnijem protoku ljudi, blaga i usluga”. Oko devet posto anketiranih građana uvjereno je da će ulaskom u EU iz Bruxellesa biti oslobođena znatnija sredstva za financiranje domaćega poduzetništva.

Iako su obje HDZ-ove vlade od 2004. godine naovamo vodile izrazito proeuropsku vanjsku politiku, istraživanja pokazuju da je tijekom mandata Ive Sanadera dominantan bio euroskepticizam, dok je u mandatu Jadranke Kosor porasla potpora EU.

Rast potpore

Prema istraživanju sociologa Aleksandra Štulhofera iz 2007. (“Euroskepticizam u Hrvatskoj: S onu stranu racionalnosti?”, Filozofski fakultet u Zagrebu) u mandatu Sanaderove vlade samo 32 posto građana RH podupiralo je ulazak u EU.

Picula: Povratak povjerenja dobar, ali nije zasluga Vlade

Povratak povjerenja u EU dobra je politička vijest, iako Tonino Picula, saborski zastupnik SDP-a i sociolog, smatra da zasluge za to ne treba pripisivati Vladi Jadranke Kosor.

“Raduje činjenica da većina građana podupire ulazak u EU, čak i kada ne podupire rad aktualne Vlade. Očito su diferencirali podršku eurointegracijskim procesima, koji su važni za budućnost zemlje i njihove djece, od potpore trenutačnoj vlasti”, tvrdi Picula.

Štulhofer: EU jamac političke stabilnosti

- Po svemu sudeći, raširenost pozitivnog stava prema priključenju Hrvatske Europskoj Uniji nije se smanjila, već naprotiv povećala, smatra Aleksandar Štulhofer, autor istraživanja “Euroskepticizam u Hrvatskoj: S onu stranu racionalnosti?”.

- Na prvi pogled, takav se nalaz čini neočekivanim. Imajući u vidu porast euroskepticizma među prosvjednicima, osobito među onima s lijeve strane političkoga spektra, očekivali bismo rast, a ne određeni pad euroskepticizma. Jedino je moguće tumačenje da u sveopćoj nestabilnosti građani doživljavaju EU kao određeno jamstvo političke stabilnosti, bez obzira na neke negativnosti koje joj pripisuju, kaže Štulhofer.

- Moguće je, također, da se EU smatra određenom preprekom političkoj korumpiranosti koja je u Hrvatskoj dosegla epidemijske proporcije. Je li to doista tako, u ovome trenutku nije jasno jer nam nedostaju empirijski podaci. No čini se da je izvjesno da ulični prosvjedi ne odražavaju percepciju većine građana po pitanju ulaska u EU - zaključio je.

Izdvajamo