Županijski sud u Osijeku potvrdio je prvostupanjsku presudu Općinskoga suda u Šibeniku i rekao da je hvarska odvjetnica Jelena Dulčić počinila kazneno djelo teškog sramoćenja, i to zato što je 2013. godine podnijela predstavku protiv tamošnje sutkinje Jadranke Jeličić. Potvrdio je i kaznu - globu u iznosu 9255 kuna plus 2050 kuna troškova sudskog postupka.
“Obrazloženja presuda sutkinje Dijane Jakoliš iz Šibenika i suca Damira Krahulca iz Osijeka daju odgovore na pitanja zbog čega se na ljestvici Svjetskog ekonomskog foruma hrvatsko pravosuđe nalazi u sendviču između Mozambika i Kambodže”, rekla je Jelena Dulčić komentirajući odluku kojom se potvrđuje osuda na kazneno djelo jer se usudila prigovoriti na rad sutkinje.
Pokušaji rješenja
Odvjetnica je prije predstavke pokušala više puta problem riješiti na sudu u Hvaru i od predsjednika tražila izuzeće sutkinje Jeličić, no njeni su zahtjevi bili odbijeni pa se na kraju odlučila predstavkom obratiti Sudačkom vijeću Županijskoga suda u Splitu, predsjedniku splitskoga Županijskog suda, predsjedniku Vrhovnog suda i pomoćniku u Ministarstvu pravosuđa. U predstavci je navela da se sutkinja prema njoj kao odvjetnici ne ponaša profesionalno, da zbog toga trpi štetu, kao i stranke koje zastupa.
Sutkinju nije optužila za kaznena djela, ali je ustvrdila da “u svom postupanju daje prioritet privatnim interesima i pritom je povrijedila službenu tajnu u vezi s obavljanjem sudačke dužnosti”, da je povrijedila “niz normi Kodeksa sudačke etike te svojim ponašanjem nanijela štetu ugledu suda i sudačke dužnosti”.
Opisala je i konkretne situacije zbog kojih je tražila izuzeće sutkinje, kao onu u kojoj je sutkinja izjavljivala “da joj se diže kosa na glavi kada vidi njenu punomoć”, nagovarala stranke da joj otkažu punomoć “jer je nesposobna” i nudila im usluge drugih odvjetnika, a na molbu odvjetnice da zakaže ročište rekla “da joj nije na kraj pameti da radi po predmetu, a da odvjetnica od svojih stranaka naplati njen rad”. Odvjetnica je tvrdila i kako u predmetima u kojima ona nastupa kao punomoćnica sutkinja Jeličić ne postupa ili ne postupa ažurno, bitno odstupa od redoslijeda zaprimanja predmeta, čime strankama uskraćuje pravo na pošteno suđenje. Tako su njene stranke čekale i po četiri godine da se zakaže ročište.
Odvjetnica je u predstavci navela da je sutkinja svom sinu davala podatke o predmetima u kojima sudi, a on ih je javno iznosio u svrhu predizborne kampanje. Kruna svih navoda u predstavci bilo je opisivanje situacije iz koje je krenula netrpeljivost sutkinje prema njoj, a to je otkad je preuzela punomoć stranke koja osporava da je njena majka potpisala s drugom osobom ugovor o doživotnom uzdržavanju. Taj je ugovor ovjerila sutkinja Jeličić i tvrdila kako je pred njom potpisan, da bi poslije Centar za kriminalistička vještačenja utvrdio da je potpis krivotvoren.
Suočena s tužbom sutkinje Jeličić da ju je teško osramotila, odvjetnica je sudu u Šibeniku ponudila niz svjedoka za sve navode iz predstavke. Svjedoci su saslušani, ali su njihovi iskazi ocjenjivani kao osobni dojmovi koji ništa ne govore o sutkinji, a odvjetnica je kažnjena za kazneno djelo teškog sramoćenja.
Kazneno djelo
Jelena Dulčić se žalila, a predmet je došao na Županijski sud u Osijek koji je šibensku presudu u cijelosti potvrdio. Za njih je također predstavka protiv sutkinje nedopustiva i predstavlja kazneno djelo teškog sramoćenja, i to stoga što sadrži negativan sadržaj o sutkinji i što su sadržaj, osim osoba na koje je predstavka adresirana, mogli vidjeti još i službenici koji su radili na njezinu urudžbiranju i obradi.
Škodljive riječi
Osječki sud je primijetio kako je odvjetnica Dulčić u Šibeniku pokušala dokazati istinitost svega što je iznijela protiv sutkinje, ali tome nije dao osobit značaj. Odvjetnici je žalbeni sud rekao da je za počinjenje kaznenog djela teškog sramoćenja nebitno je li istina to što se iznosi o nekoj osobi. “Bitno je da su činjenične tvrdnje takve naravi da mogu škoditi časti i ugledu osobe protiv koje se iznose”, naveo je osječki sud.
Na to je odvjetnica izjavila kako je nedopustivo što je osječki sud ignorirao izmjene Kaznenog zakona iz 2015. godine, kojima se interveniralo u kazneno djelo sramoćenja i dodala odredba po kojoj nema kaznenog djela teškog sramoćenja ako počinitelj dokaže istinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili prenosio ili postojanje ozbiljnog razloga zbog kojega je povjerovao u njenu istinitost. Uz ovu činjenicu, odvjetnica Dulčić ističe da se u slučaju promjene zakona uvijek mora primijeniti onaj koji je povoljniji za okrivljenika.
Najavljuje da se neće pomiriti s odlukom osječkog suda te da će se obratiti Vrhovnom sudu sa zahtjevom za zaštitu zakonitosti, a podnijet će i ustavnu tužbu Ustavnom sudu.