Ministar Maras želi me smijeniti zbog politike i povrijeđene taštine - tvrdi Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.
- Ne želim se baviti političkim ambicijama šefa HGK. Neću odustati od reforme Komore - uzvraća Gordan Maras, ministar obrta i poduzetništva .
Nacrt zakona
Politički rat za Komoru traje otkako je HDZ-ov Luka Burilović izabran na njeno čelo, a kulminirao je ovih dana zbog nacrta novog zakona o HGK. Jutarnji list u posjedu je nacrta sastavljenog na 14 stranica, a u kojem su najviše prašine podigle dvije točke. Jedna od njih je ona kojom se predviđa da se po danu stupanja novog zakona na snagu raspušta Skupština, Nadzorni i Upravni odbor te prestaje mandat predsjedniku Komore, odnosno Luki Buriloviću. Vlada bi potom imenovala svog povjerenika koji bi u roku od tri mjeseca morao raspisati nove izbore. Druga točka je da se u nacrtu predlaže nadzor nad radom tijela Komore od strane Ministarstva gospodarstva.
S obzirom na to da u nacrtu stoji i prijedlog da se ovaj zakon donese po hitnom postupku, ne iznenađuje što su u vrhu HGK to doživjeli kao politički udar na Komoru te što tvrde da se novi zakon donosi samo kako bi se smijenio Burilović. O tom nacrtu zakona Vlada bi trebala raspravljati već sljedećeg tjedna na telefonskoj sjednici.
Manji troškovi
- Nedopustivo je da se zbog taštine ministra koji nije uspio kontrolirati izbor predsjednika HGK mijenja jedan zakon. Dio Vlade želi izmijeniti zakon samo zato da bi smijenili predsjednika Komore. Ovo je isključivo politički obračun s HGK - rekao je jučer Burilović i dodao da je “upravo ova Vlada organizirala, nadzirala i provodila izbore za koje je i sama rekla da su do sada najdemokratskiji”.
- No kada nisu uspjeli progurati svoga kandidata, počeli su rušiti mene kao predsjednika. Tek tada se počeo gurati ovakav zakon - ističe Burilović i dodaje da su u šest mjeseci proveli reforme kakve nije provela niti jedna institucija.
- Smanjili smo troškove za desetke milijuna kuna godišnje, iako je clean start tražio da se broj zaposlenika smanji za 10 posto, mi smo smanjili za 25 posto i otpustili čak 156 ljudi - kaže Burilović. U nacrtu novog zakona koji je izazvao obračun predlaže se i uvođenje instituta dobrovoljnog članstva za mikro i male poduzetnike, ograničenje mandata predsjednika na najviše dva puta po četiri godine, predlaže se ustrojavanje sektora za unutarnju reviziju, a tu je i prijedlog da se sredstva potrebna za rad osiguravaju 50 posto iz prihoda od doprinosa ili članarine, a 50 posto iz prihoda od tržišnih aktivnosti.
Slovenski primjer
Propisuje se i obaveza osnivanja jedinice koja bi obavljala nadzor nad radom regionalnih komora, način izbora i konstituiranje Skupštine HGK. Iako u HGK prijedlog zakona pripisuju ministru Marasu, on nam je jučer rekao da na tome rade njegovo i Ministarstvo gospodarstva.
- Ne znam otkud u javnosti taj nacrt i koja je to uopće verzija jer je sve još u izradi - istaknuo je ministar .
- Od reforme ne odustajem, a nacrt zakona u proceduri će se sigurno naći za mjesec dana. No, te reforme nitko se ne treba plašiti. Želim da Komora bude što transparentniji sustav. Članstvo treba biti dobrovoljno za male poduzetnike, koji čine 98 posto članova HGK - istaknuo je .
Pojašnjava da Gospodarska komora u Sloveniji već godinu i pol dana funkcionira na dobrovoljnom principu.
U Komori u Sloveniji zaposleno je oko 70-ak zaposlenika, dok ih u našoj radi oko 600.
- Ako bismo preslikali slovenski model, u HGK bi trebalo biti zaposleno stotinjak ljudi. A reforme koje provodi šef HGK vode k tome da bi tamo bilo zaposleno oko 500 ljudi.
Šef HGK: sve je to jeftina demagogija
Burilović, pak, ističe da su parole o rasterećenju gospodarstvenika “čista politička demagogija. - Ukidanjem članstva 96 posto poduzetnika štedi tek 42 kune mjesečno, koliko iznosi članarina. Nema u ovome brige o poduzetnicima. Mi smo samoinicijativno rasteretili hrvatsko gospodarstvo. Čak smo četiri puta smanjili iznose članarina i potpuno ukinuli doprinose. Gospodarstvo je na koljenima, a Maras gura zakon zbog samopromocije, obračuna i pokušaja dobivanja nekoliko jeftinih političkih bodova. Ovo sliči na scenarij kada su 2001. mijenjali Ustav da bi smijenili predsjednika Vrhovnog suda. Prema prijedlogu zakona, čak pet Vladinih povjerenika kontroliralo bi izbor Skupštine, umjesto da to čine gospodarstvenici. Time HGK prestaje biti neovisno tijelo već postaje Vladina agencija - kaže.
Komentar Viktora Vresnika:
Svugdje u svijetu komore su servis za poduzetnike, a ne parapolitičke ustanove
Čak i u slučaju da je riječ o samopromociji i posve osobnom obračunu s institucijom, što je malo vjerojatno, žestok udar ministra poduzetništva Gordana Marasa na Hrvatsku gospodarsku komoru može se smatrati dobrom politikom.
Ovakva kakva je danas, Komora je paradržavna i parapolitička institucija, potpuno ovisna o stranačkim lobijima, slijepa na nove gospodarske trendove, desetljećima nepotistički upravljana, minimalno učinkovita i, na kraju, zbog svega toga izuzetno skupa za održavanje.
Mislite da pretjerujem? Razmislite koliko treba zaraditi komercijalna tvrtka sa 600 zaposlenih i natprosječno visokim plaćama. Koga i prema kakvim kriterijima treba birati u njenu upravu kako bi opstala na tržištu?
Potpuno je, međutim, neupitno da Hrvatska gospodarska komora, ali u vremenu prilagođenijem, sažetom obliku, treba hrvatskim tvrtkama i poduzetnicima kao njihov servis u svladavanju tržišnih prepreka. Upravo bi HGK, kao potpuno depolitizirana krovna interesna udruga hrvatskog biznisa, trebala prema Vladi, saborskim zastupnicima, gurati prijedloge zakona koji će hrvatsko gospodarstvo učiniti globalno konkurentnijim.
HGK kao interesna udruga građana, a samo takva je primjerena vremenu u kojem živimo, mora se temeljiti na dobrovoljnom članstvu. Jedino takva Komora, koja se i sama mora izboriti za svoje mjesto u hrvatskom biznisu, znat će prepoznati, pa onda i zastupati interese poduzetnika.