ZAGREB - Bolonja na zagrebačkom Pravnom fakultetu uopće ne funkcionira. Predavanja su beskorisna, vježbe nedostatne, literatura za ispite je preopsežna, a kriteriji ispita previsoki: za dvojku student mora znati najmanje 90 posto gradiva - samo su neke od primjedbi studenata zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Studenti upozoravaju da i nakon uvođenja Bolonje literatura za pojedine ispite doseže i više tisuća stranica: oko 3000 za građansko ili čak 4000 za pravo društava. Prolaznost je na tim ispitima od 0 do 10 posto, tvrde studenti, a kao jednu od najstrožih na Fakultetu izdvajaju suprugu predsjednika Josipovića, prof. dr. Tatjanu Josipović s Katedre za građansko pravo.
Ne izlaze na ispite
Na forumu studenata Prava na adresi www.pravokutnik.net rad profesorice Josipović ocijenjen je s prosječnom ocjenom 3,11, s tim da joj je svaki treći student koji je sudjelovao u anketi dao ocjenu nedovoljan.
Tatjana Josipović nije htjela razgovarati s novinarima Jutarnjeg lista o tome kako doživljava primjedbe studenata. Prvi se dan ispričala da se nalazi izvan Zagreba. Drugi nam se dan, pak, više nije javljala već je preko šefice kabineta Ureda predsjednika Danice Juričić-Spasović poručila da nema komentara.
Dekan Pravnog fakulteta prof. dr. Željko Potočnjak kazao nam je kako nam ne može dati podatke o prolaznosti na ispitima kod pojedinih profesora jer to “zalazi u pitanje privatnosti”. Na uvid smo dobili samo podatke o tome kakvu je prolaznost na ispitima u prošloj akademskoj godini imala svaka od katedri. Prema njima Katedra za građansko pravo na kojoj uz prof. Tatjanu Josipović radi još šest ljudi ima prolaznost od 36,44 posto. Najmanju prolaznost - svega 22,79 posto - ima katedra za rimsko pravo.
- Nama se dogodi da velik broj studenata uopće ne izađe na ispit. Njima se to također računa kao pad - kazao je prodekan za nastavu i profesor rimskog prava prof. dr. Marko Petrak kod koga je prolaznost na ispitu veća od 70 posto. I za prof. dr. Josipa Kregara studenti prava kažu da je vrlo strog.
- Ja mislim da nisam strog. Na zadnjem ispitu od 14 studenata pali su svega jedan ili dvojica - kazao je Kregar.
Položio iz 8. puta
- Polako već moramo voditi računa o tome da nismo preblagi - rekao je Kregar.
Službena statistika pokazuje, međutim, da se od prve generacije bolonjaca, njih oko 1000, na 5. godinu studija upisalo njih manje od 10 posto. Usporedbe radi, prolaznost je na Harvardu čak 97 posto.
Iz Ministarstva znanosti najavljuju kako će jedan od ciljeva novoga zakona o visokome školstvu biti i podizanje razine prolaznosti.
- Nije dobar profesor onaj koji pušta na ispitu - komentirao je dekan Potočnjak. Njegov je stav da je pravo oduvijek bio težak studij.
- Bolonje na pravu nema. Ako želite dati godinu u roku morate učiti od jutra do mraka. Otiđite u NSB, tamo ćete susresti same studente prava. Najgore je od svega to što se na većini ispita traži velik stupanj znanja - rekao je predsjednik Studentskog zbora Pravnog fakulteta Tomislav Lalić koji je ispit iz Rimskog prava položio iz osmog puta.
Pero Lučin, rektor Riječkog sveučilišta: Fakultet ne smije biti kriv za pad
- Fakulteti moraju poduzeti sve da pad studenta na ispitu bude njegova odluka, a ne krivnja institucije. Pogotovo sada kada će studenti sami snositi trošak za nepoložene ispite - komentirao je rektor riječkog Sveučilišta prof. dr. Pero Lučin. To je sveučilište još prije nekoliko godina donijelo Pravilnik o osiguravanju kvalitete koji obvezuje fakultete da poduzmu mjere ako je prolaznost na ispitima manja od 50 posto.
- Na onim kolegijima na kojima je anketa pokazala da su za nisku prolaznost odgovorni profesori fakulteti su studentima bili dužni dati dodatni rok. Na Tehničkom fakultetu jedan je profesor dobio iznimno loše ocjene, pa mu je dekan uskratio pravo da drži ispite. Ispitivanje studenata preuzeo je drugi profesor, a prolaznost je na kraju bila veća od 80 posto - rekao je Lučin. Dodao je da i u Rijeci na Pravu postoji nekoliko predmeta na kojima je prolaznost manja od 50 posto.
- Jedan je od njih rimsko pravo, a kako je profesorica na tom kolegiju bila odlično ocijenjena, shvatili smo da nešto nije u redu s organizacijom nastave i količinom gradiva - rekao je Lučin, oštro odbacivši primjedbe da inzistiranje na većoj prolaznosti automatski znači i snižavanje kriterija.