Poprilično zbunjeni bili su jučer mnogi katolici u Hrvatskoj koji smatraju da će se ratifikacijom Istanbulske konvencije u Hrvatsku na mala vrata uvesti rodna ideologija.
Cijelu priču poprilično je zakuhao zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, koji je u srijedu dao naznake da Crkva podržava interpretativnu izjavu vezanu uz Istanbulsku konvenciju, a onda je jučer oko 13 sati poslao priopćenje u kojem navodi da je protiv tog dokumenta i same Vladine izjave.
Nadbiskup Puljić, podsjetimo, u srijedu je dao opširan intervju Hrvatskom katoličkom radiju u kojem je govorio o Istanbuskoj konvenciji, i to nakon što se na Veliki četvrtak sastao s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem u sjemeništu Zmajević u Zadru.
U samom intervjuu mons. Puljić je naveo da podržava inerpretativnu izjavu vezanu uz taj dokument.
- Rekao sam premijeru da je to prikladna stvar u ovome vremenu velike napetosti, da može otkloniti neke problematične stvari. I da je mali otklon od onoga što Bruxelles traži. Postavio sam pitanje, jer nisam pravnik ni parlamentarac, koliku izjava ima težinu. Ako ima pravnu težinu, onda je to vrijedan Vladin potez i rekao sam mu da mi je drago što se nakon te izjave očitovalo i Vijeće EU koje ponavlja cijelu stvar - rekao je, među ostalim, Puljić.
Umirivanje situacije
Dalje je naveo kako mu se čini da Vladina izjava “govori da zemlje nisu obvezne provoditi tu ideologiju niti uvoditi u svoj sustav” te kako je “dobro da je hrvatska Vlada izdala interpretativnu izjavu” koja može biti “umirivanje situacije”.
“Ako je to pravno, onda ima težinu, bili bismo sigurni da nitko nema pravo nametati rodnu ideologiju u naš obrazovni sustav”, zaključio je u intervjuu mons. Puljić.
No odmah jučer nakon šo se opravdano stekao dojam da su biskupi stali iza Vladine izjave, iz HBK je stiglo priopćenje u kojem se interpretira Puljićev intervju “vezan za razgovor na HKR-u o štetnosti ratifikacije Istanbulske konvencije”.
“Ne radi se ni o kakvom zaokretu, već o prijedlogu da se tako važnoj stvari pristupi hladne glave, znanstveno i kritički. Nadbiskup je jasno problematizirao pravnu snagu interpretativne izjave Vlade RH. Naime, u Istanbulskoj konvenciji stoji da država koja je ratificira ne može mijenjati ili ograničavati obveze koje se u njoj nalaze. Dakle, interpretativna izjava ne mijenja pravni učinak ratifikacije i ne može zaštititi Hrvatsku, hrvatski pravni poredak, obrazovni sustav i društvo u cjelini od uvođenja rodne ideologije putem Istanbulske konvencije”, stoji, među ostalim, u tom priopćenju.
Neki naši sugovornici iz Crkve smatraju da je nadbiskup Puljić vrlo nespretno izložio stvar kako u intervjuu, tako onda i u priopćenju.
- Dakle, sam nadbiskup prvo kaže kako nije pravnik ni parlamentarac, a onda u priopćenju koje je potpisao objašnjava Istanbulsku konvenciju i interpretativnu izjavu. Zabili smo si autogol - kažu naši sugovornici koji dobro poznaju situaciju u Crkvi, dodajući da je premijer Plenković očito ostavio vrlo dobar dojam na mons. Puljića kada je ovaj odmah u prvom javnom istupu nakon sastanka pozdravio donošenje interpretativne izjave.
Kako su nam ispričali naši izvori, premijer Plenković zadnjih je tjedana odradio osobnu diplomatsku ofenzivu s crkvenim velikodostojnicima pojašnjavajući im interpretativnu izjavu uz Zakon o potvrđivanju Istanbulske konvencije, a cijela operacija približavanja Crkvi počela je slanjem čestitke za imendan kardinalu Josipu Bozaniću.
Nastavila se s nekoliko susreta premijera i najviših crkvenih dužnosnika. Tako je Plenković u Zagrebu primio apostolskog nuncija Giuseppea Pinta, u Zadru ga je, kada je obilazio stranačku organizaciju, primio predsjednik HBK Želimir Puljić, nakon procesije Za križen na otoku Hvaru sastao se i s umirovljenim hvarskim biskupom Slobodanom Štambukom. Nakon uskrsne mise u zagrebačkoj katedrali primio ga je i nadbiskup Josip Bozanić.
Definicija braka
- Premijer je bio jako zadovoljan tim susretima, a posebno nakon sastanka s mon. Puljićem. Poruka je bila da Crkva i HDZ nisu na suprotstavljenim stranama, a premijer je iskoristio sve indirektne i direktne prilike da razgovara s crkvenim velikodostojnicima kako bi im pokušao srušiti strahove oko IK. Cijelo vrijeme je trajala otvorena komunikacija s Crkvom, nudio im je okrugle stolove i simpozije i tu je pokazao diplomatske sposobnosti - kažu u Banskim dvorima.
Dodaju kako je jasno da se interpretativnom izjavom otklanjaju dezinformacije da se uvodi rodna ideologija, da će se mijenjati ustavna definicija braka i da se bilo što od toga stavlja u obrazovni i pravni sustav.
opovrgavanje Ivica Maštruko, sociolog religije i posljednji jugoslavenski i prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu, pak smatra da ono što je nadbiskup Puljić rekao u intervjuu HKR-u u kasnijem priopćenju nije opovrgnuo.
- U novom priopćenju ne ide sa zahtjevom da se glasa protiv ratifikacije. Samo se kaže da se ponovno sazove jedan simpozij i da se raspravi o ovim pitanjima. Očito je da biskupi idu na neku vrstu odgađanja donošenja odluke. I tu se zapravo radi o unutarcrkvenom problemu. Ne treba zaboraviti da je Sveta Stolica još 2011. za vrijeme Benedikta XVI. prihvatila tu Istanbulsku konvenciju naglasivši da se termin rod, odnosno gender upotrebljava u značenju koje ima i u drugim dokumentima UN-a. Od 2011. do danas stav Svete Stolice nije se promijenio. Sve ove rasprave koje se vode govore o rodnoj ideologiji, što je izmišljeni termin kojeg nema u samoj Konvenciji. To je ista stvar kao kad bi se govorilo o crkvenoj ideologiji, a ne o crkvi - kaže Maštruko.