ZAGREB - Ovaj Zakon, ali niti jedan drugi dok sam ja ministar, neće biti pisan prema bilo kojoj osobi – odlučno je poručio ministar pravosuđa Orsat Miljenić na današnjoj sjednici Odbora za pravosuđe koji je raspravljao o zakonskom prijedlogu o pravosudnoj suradnji među članica EU.
Zakon je već nazvan Perkovićevim zakonom zato što se njime propisuje da nećemo morati postupati po europskom uhidbenom nalogu za kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. godine. Pojednostavljeno to znači da niti Josip Perković ne bi mogao biti izručen Njemačkoj koja ga ga traži od 2005. godine pod optužbom da je sudjelovao u likvidaciji Stjepana Đurekovića 1983.
'PERKOVIĆ JE HTIO UBITI I MENE! STRPAT ĆU GA U ZATVOR' Hrvatski emigrant je krunski svjedok protiv bivših šefova Udbe
Vladajuća većina u Odboru za pravosuđe podržala je zakon pa tako i spomenuto ograničanje dok su trojica HDZ-ovaca glasovala protiv jer smatraju da treba dozvoliti izručenje svih bez obzira na to kada je kazneno djelo počinjeno kao što nikakvo ograničenje nemaju 22 države EU.
Ministar pravosuđa tvrdi kako se takvo ograničenje nije stavilo zbog Perkovića već zato da ne bismo dobili previše uhidbenih naloga koje naši sudovi ne bi mogli u zadanim rokovima procesuirati.
- Kod odlučivanja da stavimo ograničenje na kolovoz 2002. godine poslušali smo glas struke koja će provoditi zakon. Oni su se rukovodili brojem predmeta koje bismo mogli dobiti da nema ograničenja. Ulazimo u jedan potpuno novi oblik pravosudne suradnje. Pogledajte samo zbog kojih se sve slučajeve može odobiti izručenje, a rokovi su 60 dana – kazao je Miljenić objašnjavajući kako je kolovoz 2002. izabran zato jer se radi o datumu na koji je donesena Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu i najraniji mogući rok koji je propisala. Isto ograničenje, dodao je, imaju Italija, Austrija i Luksemburg, a 22 članice nemaju nikakvo ograničenje.
No, iako se ministar poziva na tumačanja stručnjaka radne skupine da bi naši sudovi bili zatrpani predmetima europskih uhidbenih naloga kada bismo dozvolili da se oni odnose i na predmete starije od 2002. godine, nije znao reći koliko bi to bio veći priljev.
- Znamo za priljev od 2002. naovamo. A što bi se događalo da nema toga ograničenja, ne znam – odgovorio je ministar na pitanje SDP-ovca Peđe Grbina koji smatra kako ukidanje ograničenja ne bi zatrpalo naše sudove sa previše uhidbenih naloga.
- Ako ćemo za ove predmete od 2002. godine imati 80 uhidbenih naloga to znači da bio svaki sud imao od 1 do 20 predmeta – kaže Grbin.
Iako je dan ranije na Odboru za zakonodavstvo njihova stranačka kolegica Đurđica Sumrak podržala Zakon HDZ je danas glasao protiv upravo zbog ograničenja.
- Nedovoljno je vjerodostojan razlog koji navodi ministar, a prema kojem bi kad ne bi imali ograničenje došlo do pretrpanosti pravosuđa jer bismo dobili puno više zahtjeva za izdavanje europskog uhidbenog naloga. To je hipotetska, a ne realna mogućnost. Osim toga i sami ste rekli da ovim izmjenama nadležnost za takve slučajave sa 4 suda disperzirate na sve županijske sudove – rekao je Vladimir Šeks te zatražio ograničenja uopće nema kao što je to u 22 zemlje članice.
Ministar mu je odgovorio kako se ne možemo uspoređivati s tim zemljama jer mi ulazimo u EU 11 godina nakon njih.
Hoće li HDZ uložiti amandman da se ukine ograničenje Šeks nam danas nije znao reći.
- Vidjet ćemo – odgovorio je kada smo ga pitali.