Nakon brojnih žalbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta povuklo je odluku o ubrajanju zarada preko Student servisa u ukupne prihode kućanstva. Riječ je o privremenom rješenju budući da se od iduće godine oni definitivno računaju.
Prema pravilniku koji će vrijediti od iduće godine, sav prihod koji studenti zarade preko studentskih servisa ulazi u prihod zajedničkog kućanstva, čime oni koji žele dobiti smještaj u domu gube dodatne bodove koje su dobivali na temelju slabijeg socijalnog statusa. Time, žale se studenti, nastaje apsurdna situacija u kojoj će smještaj u domu prije dobiti oni koji ne rade ništa nego studenti koji rade jer ne žele biti na teret roditeljima.
Dodatni prihod
Matea Sršen studira kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a živi u Studentskom domu Ante Starčevića te gotovo godinu dana radi preko Student servisa.
- Ove godine upisala sam parcijalu i počela raditi da bih sama platila školarinu. Očito bi mi bilo pametnije da sam doma sjedila i pustila da roditelji sve pokriju jer sad zbog toga neću dobiti dom - ogorčena je Matea.
U Ministarstvu pak navode da su se odlučili na izmjene Pravilnika nakon što su vidjeli zaradu studenata preko SC-a za 2014.
Podaci koje su nam ustupili pokazuju da je 75.000 studenata zaradilo gotovo milijardu kuna bruto, što je 13.000 kuna po studentu godišnje, odnosno nešto više od 1000 kuna na mjesec.
- S obzirom na prikupljene podatke, Ministarstvo smatra da je primitak studenata na redovnom školovanju za rad preko studentskih udruga dodatni prihod koji, ovisno o iznosu, može utjecati na socijalno-ekonomski status - objašnjavaju svoju odluku u Ministarstvu.
Ipak, većina studenata žali se da ne radi radi ostvarivanja ekstraprihoda, već za džeparac ili da smanje troškove roditeljima.
- Soba u studentskom domu mjesečno stoji od 200 do 300 kuna, a cijene privatnog smještaja deset su puta veće. Prosječno zarađujem oko 2000 kuna, što će mi jedva pokriti troškove podstanarstva - kaže Matea.
Njezini su roditelji izgubili pravo na poreznu olakšicu preko nje jer je njezina zarada prešla 13.000 kuna godišnje, a ovom odredbom pravo na dom neće ostvariti ni njezini brat i sestra zbog visine dohotka u kućanstvu.
- Na kraju ispada da sam svojima stvorila veći trošak jer svi ostajemo bez stipendija i domova, a samo sam ih htjela rasteretiti - nastavlja svoju priču Matea.
Razni poslovi
Slično iskustvo ima i Marina Jurić, studentica Fakulteta političkih znanosti. Uvjerena je da su joj to posljednji dani u Studentskom domu Cvjetno naselje.
- Radila sam jer sam morala, a ne zato što sam imala viška slobodnog vremena. Promijenila sam dosta poslova, od onih u medijima do poslova hostese, a nikad nisam zaradila više od dvije tisuće kuna mjesečno - istaknula je Marina.
Nalog Ministarstva
Nezadovoljna je, dodaje, jer Studentski centar, uz najavljene obnove domova koji će dodatno smanjiti broj slobodnih mjesta, pravila mijenja bez ikakva razmišljanja o studentima.
Iz Studentskog centra kažu da, otkad su objavili natječaj, telefoni ne prestaju zvoniti.
- Mi nemamo pravo glasa jer Pravilnik dolazi iz Ministarstva. Objavili smo natječaj prema njihovu nalogu - kaže Božica Sertić iz zagrebačkog Studentskog centra.
Zagrebački studentski zbor smatra tu odredbu Pravilnika paradoksalnom.