Veliki kongres Živog zida, na kojem se sutra u Zagrebu očekuje čak dvije tisuće ljudi, najveća je prekretnica u povijesti stranke koja, prema svim istraživanjima, bilježi sve veći rast potpore birača.
Mjesecima organiziran kongres trebao bi javnosti poslati poruku kako je stranka jaka, strukturirana i sposobna preuzeti upravljanje državom na idućim izborima. Ujedno, doznajemo u stranci, kongres je prilika da se stranka odmakne od epiteta "populističke" te da jasno i konkretno predstavi svoje programske odrednice za sve resore unutar države.
Velik je to iskorak za stranku koja je sve do predstojećih parlamentarnih izbora bila tek marginalna antisistemska skupina, poznata ponajprije po pružanju pasivnog otpora tijekom deložacije ovršenika.
Posljednja istraživanja koju je agencija IPSOS provela za Dnevnik Nove TV pokazala su kako potpora Živom zidu kontinuirano raste već devet mjeseci zaredom, što je rezultat kojim se ne mogu pohvaliti ni u jednoj drugoj stranci. Travanj su, pokazao je Crobarometar, završili sa 13,8 posto birača koji ih podupiru, što ih uvjerljivo svrstava na treće mjesto najpopularnijih političkih stranaka u zemlji. Most nezavisnih lista, koji je težio zauzeti političku poziciju famoznog "trećeg puta", debelo zaostaje iza Živog zida sa samo 7,1 posto potpore birača. Živi zid tako uistinu puše za vratom SDP-u.
Ogromnu popularnost među biračima uživa i predsjednik stranke Ivan Vilibor Sinčić, koji je prema posljednjim rezultatima istraživanja drugi najpopularniji političar u zemlji, odmah iza predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, te mu potpora stalno raste. Posebno dobar rejting stranka ima u Istri, gdje bi je po najnovijem istraživanju, da su sada izbori, zaokružilo čak 21 posto birača, što ih čini drugom najpopularnijom političkom opcijom na tom području.
Zbog toga ne čudi što je SDP-ov veteran Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, na jednom stranačkom skupu u Zagrebu ovog tjedna članstvu rekao kako je "SDP pred živim zidom". Picula je tako jasno dao do znanja da se u SDP-u na Živi zid gleda kao na veliku prijetnju te najavio mobilizaciju članova kako bi se taj zid "preskočilo, zaobišlo ili uništilo". U SDP-u su svjesni da Živi zid nije više samo prosvjedna stranka niti marginalna skupina, već ozbiljan politički faktor kojeg se treba paziti i kojem treba preoteti povjerenje birača.
Euforično raspoloženje
Čini se kako taj zadatak, naročito nakon sutrašnjeg kongresa, neće biti lak.
Kako bi sve prošlo dobro, proteklih tjedana angažirala se čitava vojska ljudi, članova, volontera i aktivista koji pomažu u organiziranju ovog najvećeg stranačkog događaja dosad. Raspoloženje u stranci je, doznajemo, gotovo euforično i nalikuje općoj mobilizaciji članstva. Uspostavljen je call centar u kojem agenti zovu članove, potvrđuju njihov dolazak na kongres, pripremaju akreditacije… Velika skupina angažirana je na organizaciji smještaja članova koji dolaze iz udaljenih sredina. Osjeća se, kaže nam upućeni sugovornik, kako se od ovog kongresa mnogo očekuje i kako nakon njega "ništa neće biti kao prije".
Živi zid ovime pokazuje da je jaka, brojna i organizirana politička stranka.
- Često se u javnosti mogu čuti kritike kako smo mi populistička stranka koja nema što predložiti, ali sve zna kritizirati. Želimo pokazati da nije tako. Sve što smo do sada radili bit će vrlo jasno objavljeno na kongresu i zato je to važan događaj za nas - kaže naš sugovornik.
S najvećim se nestrpljenjem svakako iščekuje predstavljanje "vlade" Živog zida, odnosno ključnih ljudi za svaki pojedini resor. Imena je u stranci nemoguće doznati, a upućeni nam kažu kako je razlog takve tajnosti to što se još uvijek, čak i dva dana prije kongresa, neka od njih definiraju. Također, Živi zid ne želi unaprijed otkrivati imena i njihove "funkcije" jer smatraju da bi to moglo imati negativan odjek u javnosti, s obzirom na to da Živi zid inzistira na tome kako im funkcije nisu bitne.
No, doznajemo kako Živi zid svojim ustrojem resora ne namjerava značajno odstupati od aktualnog sastava Vlade. Odnosno, resori i ljudi koji ih pokrivaju ustrojeni su po aktualnim ministarstvima. Tako se dugo razmišljalo o tome treba li, primjerice, konoplja, za čiji se uzgoj Živi zid godinama zalaže, biti predstavljena kao jedinstvena sekcija, pogotovo jer je riječ o sektoru u koji je uključen velik broj članstva. Naposljetku je zaključeno kako će se to pitanje ipak uvrstiti u "ministarstvo poljoprivrede". Živi zid će predstaviti i ključne ljude za sektor financija, što je izuzetno važan dio djelovanja stranke. Oporezivanje banaka, izmjena Ovršnog zakona i promjena monetarne politike vitalni su ciljevi Živog zida i tu će biti predstavljeni ljudi na koje se u stranci najviše računa.
Predstavljanje novih ljudi
Doznajemo i kako će velika važnost na kongresu biti pridana novim tehnologijama, u čemu stranka vidi jedan od stupova razvoja ekonomije i društva u cjelini, ali i uobičajenim političkim temama poput pravosuđa, borbe protiv korupcije, zdravstva... Jasno je da Živi zid inzistira na masovnosti skupa kao pokazatelju stranačke snage i kadrovskih mogućnosti.
Osim što je cilj takvog javnog predstavljanja živozidaške vlade demonstracija jasne političke vizije i programa, doznajemo i da stranka želi promovirati sve više svojih ljudi kako bi se ime stranke prestalo povezivati samo s jednim ili dva čovjeka. Svatko od onih koji u Lisinskom u nedjelju stane na pozornicu dugo je u svom resoru i izuzetno dobro poznaje tematiku.
Ivan Pernar naš je najpoznatiji političar i pritom radi odličan posao. On se od uličnog aktivista s megafonom prometnuo u pravu političku zvijezdu koju na društvenim mrežama prati više od 230.000 ljudi. Ali stranka mora pokazati da ima i druge, sposobne ljude. Sinčić je mnogo tiši od Pernara, ali također jako mnogo radi. Dobro je posložio stranku, organizirao sekcije, priprema mjere, izuzetno je strpljiv i marljiv. Branimir Bunjac je doktor povijesti, ujedno i veteran Domovinskog rata, kažu u stranci, indirektno otkrivajući kako su upravo ta tri imena ona od kojih se u sljedećem razdoblju najviše očekuje. Demografskom politikom trebao bi se baviti Stjepan Šterc, a zdravstvom riječki neurokirurg dr. Dinko Štimac.
Upravo na Stjepana Šterca, inače HDZ-ovca, kao ministra demografije, računao je svojedobno Tomislav Karamarko. Šterc nam je potvrdio da će u nedjelju stati pred članove Živog zida.
- Iskreno, ne znam ni sam jesam li više član HDZ-a ili ne, ali meni to nije ni bitno. Nisam tu po stranačkom ključu, nego kao znanstvenik i stručnjak kojeg su oni nazvali i zamolili da im prezentiram plan demografske obnove. Naravno, ne bih to radio da mi nisu simpatični. Drago mi je da u svoj tim uzimaju i neovisne stručnjake jer mislim da vlada sastavljena samo od članova stranke nikad nije dobra opcija - rekao nam je Šterc.
Osim što žele jasno artikulirati svoje programske ciljeve, Živi zid kongresom u posljednju fazu uvodi proces konsolidacije članstva, započet prije dvije godine velikim stranačkim raskolom. Tada je dio članova optužio trojac Sinčić-Palfi-Pernar za autokraciju, gotovo pa i diktaturu, a puno ozbiljnije optužbe bile su na račun falsificiranja dokumenata i utaje novca. Mnogi su te 2016., kada se Živi zid raspao na aktualnu stranku i pokret Slobodna Hrvatska, vjerovali kako je to konačan kraj stranke, pa ovaj kongres također mora pokazati da je Živi zid snažan i ujedinjen.
Stranku su, naime, govori nam bivši član i jedan od vođa "pobune" u Splitu Hrvoje Kekez, od njezina osnivanja napustili gotovo svi od izvornih stotinu osnivača.
- Živim zidom upravlja trojac koji je postavljen na čelo stranke na nelegalnoj skupštini. Živi zid je jedina stranka u gotovo tri desetljeća hrvatske demokracije koja nikad nije imala nikakvu izbornu konvenciju, nijedno tijelo nikada nije izabrano, kao ni čelnici stranke - kaže Kekez koji je 2016. bio među organizatorima skupštine koja je smijenila Pernara, Sinčića i Palfi.
No, oni to nisu priznali te je slučaj završio na Ministarstvu uprave, a Živi zid se razdijelio. Stoga je sada jako važno, kažu naši sugovornici, biračima pokazati kako je došlo do zbijanja redova. Kekez, pak, i dalje tvrdi kako je stranka razjedinjena te kaže da to najbolje ilustrira podatak kako su iz pozivnog centra Živog zida njega, koji je, dakle, odavno persona non grata u redovima Živog zida - uporno zvali da dođe u Lisinski u nedjelju.
Heterogeni protestni pokret
Politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini ne sumnja kako je kongres, uz ostalo, potaknut i velikim porastom potpore među građanima.
- Čini se da se oni sada žele pokazati ne samo kao simpatična nego i kao ozbiljna stranka koja može biti konstruktivna. Tako najavljuju svoju vladu u sjeni, odnosno predstavljanje skupine stručnjaka sposobnih kreirati i provesti njihove politike. Bit će zanimljivo vidjeti o kojim je stručnjacima, i još više, o kojim i kakvim politikama je riječ. Svojom dosadašnjom, izrazito kritičkom pozicijom Živi zid nije pokazao sposobnost kreiranja strukturiranih javnih politika, a niti su izgradili koalicijski potencijal. Promjena u tom smjeru pretpostavljala bi napuštanje populističkih metoda i prihvaćanje određenih kompromisa ključnih za sudjelovanje u politici, poglavito u vlasti, koja će i ubuduće, sasvim sigurno, biti koalicijska - objašnjava Maldini.
Koalicija s bilo kojom velikom strankom bila bi, naime, među velikim dijelom članstva shvaćena kao potez ravan izdaji stranačkih principa i ideala Živog zida, kao što su, u prvome redu, borba protiv vladajućih garnitura i političkog establišmenta.
- Živi zid nije klasična stranka, on je i dalje prilično heterogeni populistički i primarno protestni pokret koji nastoji artikulirati nezadovoljstvo svih onih nezadovoljnih i razočaranih mainstream političkim opcijama. Njihova kritičnost i otvorenost je simpatična, međutim, redovito je samoj sebi svrha jer izostaje alternativa onome čemu se protive. Kao i druge slične populističke stranke, i oni su stranka jednog vođe i/ili jednog problema i, premda se u svojoj bespoštednoj kritici dotiču mnogih društvenih i političkih pitanja, ne uspijevaju jasno artikulirati ni one glavne, a kamoli većinu društvenih problema, niti kreirati i predložiti konkretne javne politike kao alternativu postojećima. Uostalom, to je problem i znatno većih i politički iskusnijih stranaka, pa i oporbe u cjelini, stoga ne čudi da to nije u mogućnosti ni Živi zid - ističe Maldini i dodaje da je problem stranke često eklatantno nepoznavanje funkcioniranja sustava.
Pa ipak raspoloženje birača govori za sebe, kako se na Živi zid u politici mora računati. Stranka snagu i dalje crpi iz nezadovoljstva građana vladajućim, ali i oporbenim političarima, a nemoć SDP-a kao tradicionalnog lidera oporbe itekako znaju iskoristiti. Analitičari upozoravaju i kako Živi zid biračku bazu crpi i iz redova dosad neaktivnih birača, odnosno onih koji dosad nisu izlazili na birališta, smatrajući da se ništa ne može promijeniti, te onih koji su nezadovoljni politikom i baš u Živom zidu vide "treću opciju". Upravo zbog njih, a vjeruje se da oni čine velik broj biračkog tijela, bilo kakva koalicija Živog zida s HDZ-om ili SDP-om bila bi, kažu naši sugovornici, potez ravan samoubojstvu.
Taj manjak koalicijskog potencijala mogao bi dugoročno najviše štetiti stranci jer je teško očekivati da će još dugo vremena ijedna stranka u Hrvatskoj biti toliko jaka da može sama formirati vladu.
Čelni ljudi Živog zida, Ivan Vilibor Sinčić, Ivan Pernar i Vladimira Palfi, nisu htjeli komentirati stanje u stranci uoči kongresa, kao ni saborski zastupnik Branimir Bunjac. Čini se da se pažljivim doziranjem njihovih nastupa želi izbjeći razvodnjenost kongresa, pa se ključne teme i političke poruke čuvaju za nedjelju. Veliki stranački spektakl koji će se sutra održati u Lisinskom tako je početak nove ere za Živi zid i jasna poruka kako su stranka koja se ne namjerava držati na političkoj margini.