Otkad je izašao iz HNS-a, međimurski župan Matija Posavec “vruća je roba” za sve političke stranke u Hrvatskoj. U svojim bi ga redovima rado vidjeli i HDZ i SDP, ali i Čačićevi Reformisti.
Matija Posavec znači i vlast na tradicionalno politički tvrdom hrvatskom sjeveru. On je, međutim, zasad nezavisan, a kako vidi svoju političku budućnost?
Izbori u srpnju. Da ili ne i zašto?
- Za svakog političara koji odgovorno i pošteno obavlja svoj posao nebitan je datum izbora. Kampanja za izbore mora biti svaki dan mandata. Jasno, ustavni se rokovi moraju poštovati. Svaki datum ima svoje prednosti i nedostatke. Legitimno je pravo vladajućih da biraju najbolji trenutak prema svojoj procjeni, odnosno oporbe da to podrži ili ne. Međutim, treba znati da je za raspisivanje izbora potrebna odluka većine zastupnika za raspuštanje Sabora. Pitanje je postoji li ta većina. A u ovim koronauvjetima izrazito je važno osigurati i nesmetane uvjete za organiziranje i provedbu izborne komunikacije i izbornih procedura: pravo na okupljanja i pravo na slobodno kretanje. Nezamislivo je očekivati demokratske izbore u kojima je ograničeno jedno od ova dva važna ustavna prava.
Idete li na izbore samostalno, sa SDP-om ili nekim trećim?
- Idem na izbore kao nezavisni kandidat. Želja i cilj su daljnji razvoj Međimurja. Započeli smo niz projekata, a u puno je njih važna podrška resornih ministarstava, jer smo još uvijek previše centralizirana zemlja. Kao partnere očekujem one koji će politički djelovati da se Hrvatska ravnomjerno razvija. Da su uspješni i s rezultatima, da rade transparentno, da ne budu taoci vlastitih uspjeha. Siguran sam da je takav projekt prepoznatljiv na sjeveru Hrvatske te može biti obrazac za cijelu zemlju.
Jeste li ikada požalili što se izišli iz HNS-a?
- Nisam požalio. Nažalost, moja bivša stranka nije prepoznala trenutak kad je neke stvari trebalo mijenjati. Ponudio sam svoju viziju reorganizacije stranke s rokovima koji nisu prihvaćeni. Danas je pak kvalitetnu tranziciju stranke i pripreme za predstojeće izbore spriječila aktualna kriza. Da smo to učinili u jesen prošle godine, stranka bi danas, sasvim sigurno, bila u boljoj situaciji i startnoj izbornoj poziciji. Izlazak iz stranke nakon 15 godina nije lagana odluka, no donesena je promišljeno, čista je i jasna te pokazuje odgovornost u politici bez obzira na posljedice.
Koliko je vaš izlazak iz HNS-a narušio odnose s Vladom i odnose prema županiji koju vodite?
- Moram priznati da se vidi određeni odmak prema županijskoj vlast, ali on je postojao uvijek pa bi čudilo da je drugačije. Nažalost, Hrvatska se još ne razvija ravnomjerno. Puno je primjera za to. Recimo, pripremajući se za koronakrizu, u Međimurju smo uveli niz mjera kako bismo zaštitili zdravstveni sustav. Jedna od tih mjera bila je da se što više plate dospjeli računi veledrogerijama, kako se ne bismo našli u situaciji da zbog dugova ne možemo nabaviti lijekove. Preusmjerili smo naša sredstva i platili račune, da bi država prošli tjedan podijelila 400 milijuna kuna hrvatskim bolnicama da plate dio tih dugova. Mi, naravno, nismo dobili ništa. Da smo prestali plaćati lijekove, imali bismo sredstva za neke druge projekte, a država bi ionako to kad-tad platila. Znači, bili smo odgovorni, prevenirali smo određenu opasnost i zbog toga smo kažnjeni. Tako je i u realizaciji drugih projekata, gdje bi se moglo puno više učiniti, osobito po pitanju stanja sigurnosti, čija rješenja i dalje očekujem.
Gdje se vidite na vrhuncu političke karijere?
- To ovisi o onima koji biraju na određene pozicije. Naši građani znaju itekako razmišljati svojom glavom i procijeniti osobe koje mogu dati doprinos da se Hrvatska razvija i postane moderna, kvalitetna zemlja. Moja je trenutačna uloga u politici briga za razvoj Međimurja.