U nedjelju u ponoć okončana je ovogodišnja sezona branja smilja (Helichrysum arenarium), aromatične mediteranske biljke čije se ulje koristi u kozmetičke, farmaceutske i prehrambene svrhe.
Zbog visoke otkupne cijene od 11 kuna za kilogram u berbu smilja po dalmatinskom kršu i otocima uključilo se i staro i mlado. Procjenjuje se da je oko 15.000 ljudi ove godine bralo smilje uključujući i stotine berača s kontinenta. Posebnu dozvolu Ministarstva zaštite okoliša za branje smilja dobilo je 29 tvrtki, a ulje se prerađivalo u desetak uljara koje su litru ulja u izvozu prodavale za 1600 eura.
Incidenti na otocima
No, zbog velikih problema s beračima smilja na otocima, prosvjeda lokalnog stanovništva i incidenata na Krku i Pagu, Ministarstvo zaštite okoliša početkom listopada donijelo je odluku o zabrani branja smilja na otocima. Tu odluku najviše je kritizirao jedan od najiskusnijih prerađivača eteričnog i ljekovitog bilja Sretan Jukić, vlasnik tvrtke Helichrysum Croatia (Hrvat -sko smilje).
Prepolovili sezonu
On je u rujnu u Kaštelu Žegarskom kod Obrovca otvorio novo postrojenje tvornice za destilaciju eteričnih ulja u koje je uložio milijun eura i zaposlio još 40 ljudi (ukupno 101). Kao najveći prerađivač smilja u Hrvatskoj (75 posto), a sada i u svijetu, Jukić je pokrenuo sudske sporove zbog odluke o zabrani branja smilja na otocima i skraćivanja sezone branja s uobičajenih 90 dana na 45.
- Da, pokrenuo sam upravni spor protiv Ministarstva i tužbu za nadoknadu štete zbog povrede Zakona o obveznim odnosima. Smatram da nije bilo nikakve pravne osnove da se stanovnicima otoka zabrani branje smilja na njihovu privatnom vlasništvu, kao ni za skraćenje sezone branja smilja na pola - kaže Jukić koji ulje izvozi u mnoge zemlje EU, zatim u Švicarsku, SAD, Rusiju... Posebno su mu zasmetale brojne dezinformacije oko posla sa smiljem.
- Uporno se pokušavala javnosti plasirati informacija da će smilje nestati i uništiti se berbom, što nije istina jer je to grmolika biljka koja berbom jača i širi sjeme. Otočani su govorili da smilje pasu krave, koze i ovce, što je očita laž, kao i tvrdnja da su stradali pčelari iako smilje uopće nije medonosna biljka. Pričalo se i kako se smilje čupa s korijenom i uništava, što također nije istina i vrlo lako je to dokazati posjetom destilerijama.
Milijunski gubici
Pitam sve nadležne i javnost kome je to u interesu, kome smetaju izvoznici koji zapošljavaju tisuće ljudi, a država ubire značajan porez - nabraja Jukić. Procjenjuje da je lokalno stanovništvo na otocima koje je željelo brati smilje ostalo bez nekoliko milijuna kuna koje su mogli zaraditi u sezoni. Umjesto zabrane, zaključuje, potreban je pojačan nadzor državnih službi i inspekcija.
Ovce ne pasu smilje, a ono branjem bolje raste
Prof. dr. sci Ivan Kolak, naš najveći stručnjak za sjemenarstvo, ljekovito i aromatično bilje, smatra da su neznanje i nestručnost najveći uzrok problema s branjem smilja.
- Riječ je o napuhanoj političkoj odluci Ministarstva zaštite okoliša koje nije konzultiralo struku, a tamo umjesto agronoma rade molekularni biolozi. Zato nije čudno da se u rokovima sezone branja smilja ne poštuju ni prirodni ciklusi pa se zabrane branja donose i kada smilje i dalje cvate. A tvrdnje da ovce pasu smilje od kojeg se pravi med posebno su mi smiješne - kaže prof. Kolak. Njegovo istraživanje pokazalo je da na područjima gdje se smilje bere ono još bolje raste.
- Smilje je grm koji treba obrezivati jer inače podivlja. Mislim da plantažni uzgoj ima dobru perspektivu jer bi se tako dobilo ulje ujednačene kvalitete - kaže Kolak.