James Kenneth Galbraith, američki profesor ekonomije sa Sveučilišta u Teksasu, sin slavnog ekonomista i diplomata Johna Kennetha Galbraitha (i brat prvog američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera), mjesecima se javno izlagao i zalagao za grčki slučaj, odnosno za promjenu uvjeta za spas te zemlje iz dužničke krize, te je na neki način i neformalni savjetnik grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa. Motiv mu je - osim očito posve drukčijeg ekonomskog pogleda na krizu od onog koji prevladava u eurozoni pod utjecajem njemačke škole - to što je već godinama prijatelj s Varoufakisom. Zbližili su se dok je Varoufakis, tada profesor ekonomije na atenskom sveučilištu, dolazio u Austin kao gostujući profesor.
Obojica imaju kritičke poglede na europsku politiku štednje koju Grčka, ali i neke druge članice bolno osjećaju. Zajedno su potpisali i posljednju verziju knjige Modest Proposal for Resolving the Eurozone Crisis, manifest čije ideje zasad nisu uspjeli popularizirati i dovesti do primjene, a odnosi se na drukčiji tretman javnog duga u eurozoni, na promjene u europskom bankarskom sustavu te prijedlog investicijskog programa. Za njih je štednja (na engleskom - austerity) nešto poput srednjovjekovne metode liječenja puštanjem krvi, kako se slikovito izrazio Varoufakis u intervjuu koji je dao za novi broj Charlie Hebdoa. Europu pak ne bi, kažu, federalizirali nego - europeizirali.
Galbraith je oko grčkog slučaja vrlo angažiran te pokušava utjecati na proces izvlačenja zemlje iz bezdana gdje ju vuče dug na razini 175 posto BDP-a i zbog toga nametnuta štednja. Čak je s Varoufakisovim timom tjedan dana dreždao po bruxelleskim sobama za sastanke tijekom veljače dok su trajali pregovori s europskim ministrima financija, u što je Atena ušla s velikim (i nerealnim) očekivanjem da će izboriti popuste, djelomični otpis duga. Sam Galbraith nije bio impresioniran tim iskustvom, načinom na koji funkcionira eurogrupa i njenih 19 ministara, podijeljenih i neprijateljski nastrojenih, o čemu je već svjedočio u medijima, opisujući način njihova djelovanja skoro amaterskim. Njegov doživljaj i stav o mogućnostima koje su pred lijevom grčkom vladom koju vodi Syriza, stoga su dobrim dijelom iz prve ruke; uostalom posjetio je Grčku odmah nakon izbora i družio se s Varoufakisom dok su ga po atenskim ulicama zaustavljali razdragani građani. Ići će tamo opet, prvom prigodom, kaže. Očito, to mu je vrlo zanimljivo.
Kontaktirali smo ga nakon što je Varoufakis napisao pismo eurogrupi s popisom reformi koje će poduzeti i dok je taj ministar s imidžim rock zvijezde srčano uvjeravao domaću i svjetsku javnost kako nije napravo zaokret nego kompromis. Galbraith se s njime slaže, smatra kako je Grčka sada dobila zraka, pogotovo zbog očekivanog labavljenja politike štednje, kroz smanjivanje ciljanog primarnog suficita koji je nerealno postavljen. Mjere pak zahvaćaju širok spektar, od porezne reforme, preko upravne reforme do socijalne te novog reguliranja tržišta rada, potom novog modela privatizacije, obračuna s krijumčarenjem i korupcijom, pa sve do ukapčanja struje domaćinstvima i dijeljenja bonova za hranu najsiromašnijima.
Varoufakis kaže kako se nastavlja bitka za ‘rekalibriranje štednje’ i inzistira na tome da će svako predizborno obećanje biti uključeno u reformski plan na kojem radi. Govori o novom dijalogu s kreditorima i ugovoru. Kako to vi vidite? Što je novo?
- Moglo bi se reći kako je ono što je novo u odnosima Grčke i njenih kreditora upravo činjenica da je sada u pitanju ugovor koji je posljedica sporazumijevanja između dviju strana. Prethodni program skrojen za spašavanje Grčke od bankrota bio je u pravom smislu te riječi diktat, što je očito savim druga stvar od ovoga što se upravo događa.
Po čemu se vidi da se dogodila promjena? Što to trenutne odnose čini ugovorom za razliku od diktata? Mediji nisu izvještavali o promjeni odnosa, nego da Grčka ostaje pod striktnom kontrolom kreditora i da je u svemu više-manje popustila.
- Ovime je nastao prostor za vođenje pregovora između grčke vlade i druge strane, a prijašnjih godina takvog prostora za pregovore uopće nije bilo. Po meni, u pitanju je zaista velika razlika.
Ipak, čini se da vladajuća Syriza i dalje nema baš prijatelja u Europskoj uniji, odnosno među ministrima u eurozoni. Tijek događaja u veljači, s dramatičnim sastancima u Bruxellesu, čemu ste i sami svjedočili, to je jasno pokazao. Nisu problem bili samo Nijemci ili omražena Trojka.
- Pa moj je osjećaj nakon svega što se događalo da su takozvane institucije (drugo ime za Trojku, predstavnike Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda, koji su vodili glavnu riječ oko nadzora Grčke, op. a.) zapravo u razumnoj mjeri bile od pomoći da se nađe rješenje za grčko pitanje, posebno se to odnosi na Europsku komisiju i Međunarodni monetarni fond. A moram reći da je također došlo i do suosjećajne podrške Grčkoj iza scene, od nekoliko velikih država članica Eurospke unije, poput Francuske i Italije. Najžešće protivljenje je dolazilo od primjerice Španjolske, Portugala i Finske, a to treba objasniti s njihovim čisto unutarnjopolitičkim razlozima, budući da tamo uoči parlamentarnih izbora već neko vrijeme jačaju oponenti nametnutoj politici štednje.
Uoči bruxelleskog deala ste pisali kako bi Europa trebala odlučiti da Grčkoj ne smije biti dozvoljeno da propadne i to zbog šire strateške vizije a ne samo iz pragmatizma. To se dakle i dogodilo? Čini se da je njemačka kancelarka utjecala na deal.
- Njemačka kancelarka Angela Merkel sigurno razumije da, ako bi se dozvolilo Grčkoj da propadne, tada ne bi bilo apsolutne brane za propast ostalih zemalja eurozone koje su također u krizi, poput Portugala, Irske, Španjolske... Stoga mi se čini da je pozicija Angele Merkel morala biti barem djelomično oblikovana pod utjecajem tog šireg strateškog osjećaja i prilično sam uvjeren da ju je to motiviralo.
Četveromjesečno produženje grčkog bailauta postignuto je pod nizom uvjeta koji su i navedeni u pismu eurogrupi kao mjere Tsiprasove vlade. Što će se događati za vrijeme tog time-outa?
- Dogovoreno četveromjesečno produljenje programa će, smatram, očuvati prostor za provođenje politike grčke vlade, za njene reformske mjere. Također želim naglasiti da glavni elementi koji su navedeni u pismu grčkog ministra financija Yanisa Varoufakisa eurogrupi i kreditorima zapravo predstavljaju zajedničke ili uzajamne prioritete.
No, hoće li biti ispunjena Syrizina obećanja biračima? Imaju li novca i vremena da ih ispune?
- Mislim da bismo trebali pustiti grčku vladu da odgovori na takva pitanja, akcijama koje će poduzimati u idućih nekoliko tjedana.
I Yanis Varoufakis i neki drugi ministri u grčkoj vladi su ponovili kako, unatoč sadašnjem dogovoru, neće zanemariti ni glavni cilj koji ističu od početka Syrizine borbe za olakšavanje tereta duga, to jest djelomičan otpis. Predlagana je i zamjena dijela duga za obveznice vezane uz rast BDP-a.
- Smatram da restrukturiranje grčkog duga, taj debt swap, s bilateralnim kreditorima zemlje ostaje kao stalna mogućnost, ali o njoj će se ipak raspravljati kasnije. To svakako u ovome trenutku ne spada među neke urgentne prioritete s kojima bi se trebalo baviti.
Kada očekujete iduću rundu pregovora? Hoće li to biti lipnju, uoči isticanja roka produljenog bailouta?
- Nadam se da neće biti tek tada! Iduća runda pregovora Grčke i druge strane trebala bi početi i završiti daleko prije nego se zatvori taj četveromjesečni prozor.
Grčka vlada je za vrijeme pregovora u veljači bila pod pritiskom teške humanitarne situacije te velikih očekivanja u zemlji, a istodobno se iz banaka odlijevao novac i prijetio bankrot. Navodno je samo u petak, zadnji dan pregovora u Bruxellesu, povučena milijarda eura.
- Da, propast banaka je bila iminentna pa se može reći da je, u tom smislu, bankrot bio realna opasnost. Nadam se da će se sada, kad je dogovor postignut i kad se situacija počinje razbistrivati, obnoviti nade oko postizanja financijske stabilnosti te gospodarskog oporavka Grčke.
I dalje dakle vjerujete u to da grčki ministar financija može u svom mandatu postići ono što je najavio kad je preuzeo funkciju? I u Syrizi se čuju kritike na račun vodstva zemlje.
- Reći ću vam vrlo kratko: Imam potpuno povjerenje u Varoufakisa. On je zaista izniman čovjek.