Novine javljaju da je prekoračena brojka od 300.000 nezaposlenih, govore da su Hrvati u europskom vrhu po broju oboljelih od karcinoma, korupcijski skandali postali su lifestyle kronika, na vremenskoj prognozi kažu opet mećava i kijamet, plinara poskupljuje grijanje… I dok se tako prolaznik ljulja kroz bljuzgu, taman kad pomisli da je sve k’o i siva gradska pročelja - ukipi se pred izlogom knjižare.
Industrija sreće
Tamo jedna do druge nanizane knjige koje uče kako u mjesec dana od očajnika s burze postati uspješan biznismen, kako će seksualno frustriran, godinama sam i depresivan preko noći sresti pravog životnog partnera, kako istopiti debeo trbuh, istesati bedra, pronaći iskrene prijatelje, stvoriti nove navike, prestati pušiti, postati optimist, privući anđele čuvare… osvojiti svijet.
Jasno da onda i onaj koji knjige još od osmoljetke ne lista, privučen naslovima dok tako k’o djevojčica sa žigicama stoji i gleda, uđe unutra, zaboravi na nedozvoljeni minus i kupi nešto od te literature koja obećava promijeniti mu život. Najbolje da uzme naramak knjiga, pa na svim frontama, vođen papirnatim savjetima, promijeni sebe i sve oko sebe.
Tako nekako funkcionira self-help literatura. I zato je ne treba puno reklamirati - uvijek se netko zakači za nju, pogodi ga baš u pravi čas.
- Ovisno o tome je li to self-help namijenjen poslovnim ljudima, rješavanju ljubavnih problema itd…, uvijek postoji jedna baza ljudi koja je siguran kupac. Uglavnom je dovoljno da se samo pusti informacija.
Jača reklama, kao što to zahtijeva beletristika, nije potrebna - kaže Petra Ljevak, izvršna direktorica u Ljevku, gdje od lanjskog lipnja udio self-help literature u ukupnoj prodaji iznosi od 25 do 30 posto.
Izdavač koji u Hrvatskoj u tri mjeseca rasproda nakladu od dvije tisuće primjeraka i tiska još toliku količinu istog naslova, može se hvaliti da ima jako uspješnu knjigu, neku vrstu bestselera. Ako se broj popne na pet tisuća prodanih primjeraka, ima pravi, rasni bestseler, kakvih je u Hrvatskoj malo. Brojke drugačije funkcioniraju u slučaju self-help literature. Ukoričena “industrija sreće” otporna je na recesiju, dapače obrnuto joj je proporcionalna.
Knjiga Mirjane Krizmanić “Tkanje života” u godinu dana prodana je u, u nas, nezamislivih 55 tisuća primjeraka. Njezinu novu knjigu “Život s različitima” u manje od mjesec dana kupilo je pet tisuća ljudi. Odlično idu i strani autori samopomoći, ubrajaju se među najprodavanije knjige. Jasno je stoga da među izdavačima vlada jagma oko naslova samopomoći, a u utrku se uključuju i oni kojima je self-help knjiga donedavo bila zadnja rupa na svirali.
Hrvatski rekord
- Prošle je godine velik uspjeh knjige profesorice Krizmanić potaknuo izdavače da se još više okrenu prema tom području. Ključno je pritom to da se ljudi sve teže bore sa svijetom, da ga sve teže razumiju i da traže pomoć - smatra Drago Glamuzina, glavni urednik Profila.
Premda je ta vrsta literature oduvijek spadala u dobro prodavane knjige, čini se da je prijelomni trenutak bio pojava megahita “Tajna”, koji je i u svjetskim i u hrvatskim okvirima bio vodeća knjiga proteklih godina, smatra Bruno Šimleša, dugogodišnji urednik u VBZ-u.
- Smatram da je uspjeh te knjige, a onda i ostalih koje bi mogle spadati u to područje kao što su ‘Nova zemlja’, ‘Koliba’, a naravno i ‘Tkanje života’, potvrdilo izdavačima da je ta literatura itekako isplativa. Na tržištu ima još ponekih romantičara, među kojima sam i ja, koji takvu vrstu literature objavljuju jer misle da donose kvalitetan sadržaj koji može pomoći ljudima, ali sve je više izdavača koje ne zanima sadržaj knjiga nego samo njihovih novčanika - objašnjava Bruno Šimleša koji je u pet godina uredio više od 60 knjiga iz područja duhovnosti i self-helpa.
Na londonskom sajmu
Prodaja self-helpa posljednjih je mjeseci porasla.
- S obzirom na situaciju u društvu, uspjeh bi bio kada bi prodaja ostala ista, no čini se da je čak i povećana od 10 do 20 posto. Hrvatski čitatelji imaju privilegij svake godine imati samo 200-tinjak probranih naslova od sve sposobnijih urednika. U svijetu se objavi nekoliko desetaka tisuća knjiga s tog područja - dodaje VBZ-ov urednik.
Nismo mi iznimka, jedna od važnijih stavki “recesijskih programa” stranih izdavača bila su upravo self-help izdanja. Petra Ljevak ističe da je self-help prije godinu dana počeo jako bujati na vanjskim tržištima, posebno u Velikoj Britaniji i SAD-u. A to se poklopilo s njihovom gospodarskom krizom.
- U nas 70% izdavačke produkcije čine prijevodi, posebno s britanskog i američkog tržišta. Onda je normalno da se to reflektiralo i na naše tržište, sa zakašnjenjem od šest do osam mjeseci. S jedne strane trend, s druge gospodarska kriza u nas, doveli su self-help u Hrvatskoj u zadnja tri mjeseca na vrhunac - tako genezu hrvatskog uspjeha literature za samopomoć objašnjava Petra Ljevak.
U Ljevku kažu da su više od godinu dana razmišljali o izdavanju nekih self-help naslova. Prijeloman je bio posjet lanjskog travnja londonskom sajmu knjiga.
- Tamo smo vidjeli kol iko se intenzivno ide prema tome, vidio se trend, čak i u podžanrovima te spiritualne, duhovne literature, osobnog razvoja, popularne psihologije, alternativnog liječenja, inspiracijskih i motivacijskih naslova…
Šimleša je prije tri mjeseca objavio svoju petu knjigu “Škola života”, na promociji su mu govorili Edo Maajka i Leon Lučev. Rezultati prvog tromjesečja su izvrsnih pet tisuća prodanih primjeraka. Javljaju li se češće domaći autori?
- Sjajno je da je uspjeh profesorice Krizmanić, ali i moje nove knjige, skinuo predrasudu da Hrvati ne znaju pisati knjige za samopomoć. Ljudi su često a priori odbacivali knjige domaćih autora s podrugljivim komentarima: ‘Ah, što će meni neko domaći soliti pamet… Što bi to on mogao znati što ja ne znam…’ i sl. Danas je situacija mnogo bolja, što ne znači da će svaka knjiga domaćeg autora uspjeti, ali barem ima jednake šanse kao i strana - tvrdi Šimleša.
‘Što će mi domaći soliti...’
Glamuzina, pak, na temu domaćih autora odgovara:
- Javlja ih se više, ali jako je bitno da s njima ima tko raditi, da dobiju pravog urednika. Mislim da je za uspjeh cijelog niza takvih knjiga u izdanju Profila presudna bila uloga urednice Sandre Pocrnić Mlakar koja zna prepoznati pravu temu i voli s autorom raditi na tekstu.
Dvostruka duga iz Čakovca od 1991. godine izdaje isključivo knjige za samopomoć, literaturu koja promovira zdrav život, zdravu hranu, emocionalno zdravlje, romane s duhovnom tematikom… Suvlasnici Aleksandra Hampamer i Adrian Kezele su učitelji meditacije i joge, vegetarijanci.
- Kad smo mi počinjali, self-help se nije usudio izdavati gotovo nitko, alternativa se nije priznavala kao danas. Danas pak ima jako puno šunda na tom području. I nama je sve teže pronaći kvalitetnu knjigu iza koje možemo stati i reći: ‘To vam možemo preporučiti iz vlastitog iskustva’ - kaže Hampamer. Veteranka duhovne i self-help literature u nas objašnjava što je to self-help šund:
- Knjige koje pišu ljudi koji nemaju osobnog iskustva ili ga ne nemaju dovoljno u tehnikama o kojima pričaju. Kad uzmete takvu knjigu, ako sami imate imalo iskustva u tom području, lako možete iščitati iznutra koliko je to kvalitetno štivo ili ne.
Kako pronaći pravu knjigu koja će nam pomoći raditi na sebi?
- Valja čitati provjerene autore koji su opstali na tržištu, raspitajte se o tome kako autor kotira u inozemstvu - savjetuje Hampamer.
U Planetopiji, kažu, zaziru od termina self-help. Direktorica Marina Kralj Vidačak pojašnjava:
- Pod self-help se potkrade štošta. Nekako je to odraz zapadnjačkih instant metoda, raznih alata koji služe ljudima za promjene i poboljšanja, ali to su često knjige pod nazivom ‘sedam koraka’ i obično idu na neke jednostavne metode. Mi izbjegavamo takvu literaturu. Ono što izdajemo volimo staviti pod zajednički nazivnik ‘osobni razvoj’. To su knjige koje imaju holistički pristup u unapređenju kvalitete života.
Kako biraju ono što će objaviti?
- Kod nas se knjige puno ne čitaju, ankete pokazuju da po glavi stanovnika prosječan Hrvat ne pročita niti jednu knjigu godišnje. Na takvom će tržištu bolje proći knjiga koja je pisana jednostavnim jezikom i nudi bazične informacije. To je i dalje kvalitetna knjiga, ali vrlo bazična. Mi smo ipak malo zahtjevniji u procjeni naslova - govori Kralj Vidačak.
Usmena preporuka
U Dvostrukoj dugi kažu da ne žele veliku ekspanziju. Na počecima su izdavali tri, četiri knjige godišnje, lani su izdali 11, od toga i neka ponovljena izdanja.
- Ne planiramo veliki bum, ono što izlazi mora biti dobro. Mi se svakoj toj knjizi doista posvetimo, uz svaku knjigu, Kezele ili ja uvijek držimo predavanje, nekad i radionice. Često na bazi knjige nastaju projekti. Recimo, izdali smo ‘Labirinti i njihove tajne’, a potom je nastao grad labirinata nedaleko od Čakovca. ‘Dupinov san’ je pokrenuo osnivanje udruge Dupinov san, već 10 godina se aktivno bave očuvanjem prirodne baštine Jadrana. Knjiga ‘Umjetnost davanja’ pokrenula je osnivanje udruge Umjetnost davanja - kaže Hampamer.
Kratkoročan uspjeh možete postići i s osrednjom knjigom koja je dobro marketinški obrađena, no dugoročno uspijevaju samo knjige koje nude kvalitetna rješenja. Za ove je knjige posebno bitna usmena preporuka, napominje Šimleša. Bio self-help čitateljima od pomoći ili ne, brojke govore da je self-help siguran self-help za debljanje budžeta izdavača. Doduše, ima i tu naslova, čak i kod velikih izdavača, koji nestanu s tržišta.
Primjer je izdavačka kuća Algoritam, koja je nekoć imala serijal “Male stvari” . Od toga su međutim odustali. - Kao vjerodostojan izdavač ne možemo si dopustiti da šaljemo različite poruke i propagiramo različite pristupe, da objavimo 10 knjiga za samopomoć koje nude 10 različitih pristupa istom fenomenu - objasnila je Tamara Perišić, direktorica Odjela naklade Algoritma.
TOP-LISTA najprodavanijih
Mirjana Krizmanić: “Tkanje života”, Profil, 2009. - 55.000 prodanih primjeraka
R. Carlson: “Male stvari”, Algoritam, 1998. - 28.000
R. Carlson: “Male stvari u domu svom”, Algoritam, 1998. - 16.000
Wiliam P. Young: “Koliba”, Ljevak, 2008. - 15.000 Jadranka Boban Pejić, Zlatko Pejić: “Hrana za život”, Biovega 1995. - 15.000;
R. Carlson: “Male stvari na poslu” Algoritam, 2000. - 11.000
dr. Janez Drnovšek: “Misli o životu i osvješćivanju”, D. duga, 2006. - 10.000
Marlo Morgan: “Tihi zov Australije”, Druga duga, 1999. - 10.000
A. Hampamer/K. Kezele: “Nova kuharica”, D. duga, 1995. - 10.000
dr. Christiane Northrup: “Žensko tijelo, ženska mudrost”, Biovega, 2000. - 10.000
R. Carlson: “Male stvari u ljubavi”, Algoritam, 2001. - 10.000
Vadim Zeland: “Transurfing”, Planetopija, 2008. - 7000
Mirjana Krizmanić: “Život s različitima”, Profil, 2010. - 5000 u manje od 30 dana
John C. Parkin: “Jebe mi se”, Ljevak, 2009. - 5000
Adrian Kezele: “Stvaranje sreće”, Dvostruka duga, 1995. - 4000
Steve Harvey: “Ponašaj se kao dama, misli kao muškarac”, Profil, 2009. - 3000
David Servan-Schrelber: “Protiv raka”, Planetopija, 2009. - 3000
Deepak Chopra: ‘Sedam duhovnih zakona uspjeha”, D. duga, 1996. - 3000
••• Za naslove “Tajna”, “Proces prisutnosti”, “Nova zemlja”, “Koji k.... uopće znamo!?”, “Prirodni lijekovi ...”, u VBZ-u tvrde da su prodani od 5000 do 20.000 primjeraka, ali ih ne žele rangirati