PIŠE SUZANA BARILAR

JE LI HRVATSKA SPREMNA ZA IZBJEGLIČKI VAL? Želimo školovane izbjeglice, najbolje s djecom. Evo koja zanimanja nam nedostaju

CROPIX

Od Zavoda za zapošljavanje zatražili smo podatke o tome koja nam zanimanja nedostaju

Kad krajem godine u Hrvatsku stignu prvi migranti, od njih ukupno 550, koliko ih moramo prihvatiti prema planu zbrinjavanja EU, svi će oni biti smješteni u Prihvatilište za tražitelje azila u nekadašnjem hotelu Porin u Zagrebu. Kad dobiju sve potrebne papire, odnosno status azilanta, a to bi moglo biti u roku od dva, tri mjeseca jer je rješavanje njihovog statusa već pokrenuto u Italiji i Grčkoj, država će im osigurati smještaj izvan prihvatilišta te svu zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Stan bi im se trebalo pronaći u suradnji s državnim institucijama, ali i lokalnom samoupravom koja bi se trebala uključiti i kako bi se zaposlili te tako što prije i bolje integrirali u Hrvatskoj.

Tranzitna zemlja

Takav je plan, kako smo neslužbeno doznali, predviđen za zbrinjavanje 400 migranata koje smo dužni preuzeti iz Italije i Grčke te njih 150 izvan EU. MUP i Ministarstvo vanjskih poslova, odnosno posebna međuresorna skupina, radi na Nacrtu operativnog zbrinjavanja tih 550 ljudi, a trebao bi biti završen krajem rujna i upućen u Vladu.

No, što će biti s ilegalnim migrantima? Jesmo li se pripremili za mogući val izbjeglica kojem bismo mogli biti izloženi kad Mađarska završi zid koji gradi na južnoj granici sa Srbijom kako bi spriječila njihov dolazak u svoju zemlju?

Naši dužnosnici kao da se nadaju da će Hrvatsku izbjeglička kriza zaobići jer, tješe se, mi ipak nismo za njih poželjna destinacija, već tek tranzit na putu prema Njemačkoj, Švedskoj...

Premijer Zoran Milanović čak je otvoreno priznao da strategije za prihvat izbjeglica nemamo. A njegovo objašnjenje je - pa nema ju niti EU.

Međutim čini se da Vlada ipak neće mogući izbjeglički val prepustiti slučaju i da imamo, barem neslužbeni plan zbrinjavanja izbjeglica. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao nam je naime, kako ćemo u slučaju eventualnog većeg priljeva izbjeglica koji su krenuli prema Hrvatskoj aktivirati sustav kroz stožer propisan zakonom o sustavu civilne zaštite.

- To bi zasigurno spadalo u izvanredni događaj za koji je potrebno upravo na taj način postupiti. Dakle, u slučaju izvanredne situacije privremenog prihvata izbjeglica primjenjivat ćemo planove iz sustava civilne zaštite kao u katastrofama - rekao je Ostojić za Magazin.

To znači da ćemo se u slučaju da izbjeglice iz Makedonije i Srbije pojačano počinju pristizati angažirati sve one resurse koje smo primjerice imali lani nakon velikih poplava u županjskoj Posavini.

U najvećoj oporbenoj stranci iz koje su prije nekoliko dana oštro kritizirali premijera jer je rekao da nemamo plan, također ne znaju što bismo trebali s mogućim izbjeglicama. Ali znaju da nam treba plan.

- Nije dovoljno reći - pomoći ćemo. Premijerove riječi “moramo biti ljudi i imati srca” neće tim ljudima osigurati krov nad glavom i dati kruh - kaže nam jedan član vodstva HDZ-a. Od Vlade se, objašnjava, očekuje da točno kaže - koliko ljudi možemo zbrinuti, u kojim objektima, imamo li dovoljno hrane i ostalih potrepština u robnim rezervama, koliko novca smo osigurali za njihov prihvat, kako ćemo ih integrirati.

U najvećoj oporbenoj stranci smatraju da izbjeglicama svakako treba pomoći, ali i upozoravaju da moramo paziti kako ne bismo bili prisiljeni poput Mađara dignuti zid.

- Ne opravdavamo potez Mađara. Ali oni su na to bili prisiljeni jer su već primili velik broj izbjeglica. Kad su shvatili da im Danska, Švedska i Finska ne namjeravaju pomoći, već sve licemjerno promatraju sa strane, morali su se sami pobrinuti za sebe - tvrde u HDZ-u.

Angažirati vojsku?

Premda se premijer pravda da niti EU nema strategiju, oporba ga demantira.

- Češka je odlučila angažirati vojsku, u Austriji je imenovan koordinator za izbjeglice i također su pripremili 800 vojnika koji trebaju pomoći u zbrinjavanju izbjeglica - kaže šefica ORaH-a Mirela Holy, a u HDZ-u upozoravaju da se i Slovenija počela pripremati, ali i Bugarska.

- Ako ne budemo imali proceduru postupanja sigurno nas čeka slična situacija kao u Makedoniji i Srbiji - uvjerena je Holy. U Vladinoj skupini koja radi na planu prihvata 550 legalnih migranata, uvjeravaju nas u suprotno.

- Sigurno smo pripremljeniji od Makedonije. Mi imamo vojarne, nekadašnje izbjegličke kampove gdje ćemo ih moći zbrinuti - rekao nam je jedan član međuresorne skupine.

I šef Državnog ureda za upravljanje imovinom Mladen Pejnović potvrdio je kako imaju petnaestak objekata koje u vrlo kratkom roku mogu prepustiti za smještaj izbjeglica. Procijenjeno je da takvi objekti trebaju imati barem 5 tisuća kvadrata pa su na prvom mjestu nekadašnje vojarne, ali i odmarališta koja nemaju riješen status, te objekti koje je Hrvatska ugovorom o sukcesiji dobila na upravljanje. Tako se kao moguće lokacije zbrinjavanja izbjeglica spominju vojarne u Dugom Selu, Karlovcu, Varaždinu i Puli....

No, osim nekadašnjih vojnih objekata, država bi, smatra stručnjak za Bliski istok prof. Vedran Obućina, radi zbrinjavanja većeg vala izbjeglica svakako trebala angažirati vojsku.

- Vojska ima sposobnost i infrastrukturu. Primjerice, određeni broj izbjeglica mogli bi zbrinuti na vojnom poligonu u Gašincima - navodi.

Crveni križ spreman

Jedini koji se otvoreno priprema za izbjeglice je, prema svemu sudeći, Crveni križ, koji je već pokrenuo akciju prikupljanja novca za pomoć izbjeglicama. U prva tri dana prikupili su oko 90 tisuća kuna kojima će osigurati vodu, hranu, higijenske potrepštine te setove za prvu pomoć za izbjeglice u Makedoniji i Srbiji, ali i za aktivnosti interventnih timova. Imaju, poručuju, 1400 educiranih članova koji su spremni djelovati u svakom trenutku.

O sigurnosnom aspektu izbjegličke krize, a ne samo humanitarnom, prva je otvoreno progovorila Mirela Holy. Ona je, podsjetimo, poručila kako među “ljudima koji bježe od smrti i neimaštine sigurno ima i ubačenih terorista”, što je izazvalo lavinu, prije svega, negativnih reakcija.

- Cijela Europa govori o mogućim teroristima. Neke europske države zbog toga čak razmišljaju o privremenoj suspenziji Schengena - tvrdi Holy.

Imamo li razloga za strah?

- Puno veći problem od ubačenih terorista među izbjeglicama su ljudi koji su se s ovih prostora pridružili ISIL-u kao dragovoljci - ocjenjuje prof. Obućina.

- Osim toga, nisam siguran da je teroristima poželjan jugoistok Europe. ISIL naime, živi na medijskoj pažnji, a nju možete dobiti neusporedivo veću ako nešto napravite u Parizu ili Berlinu nego u Osijeku- objašnjava.

Prihvat 550 migranata prema planu EU će, smatraju u Vladi, biti i svojevrstan test naše spremnosti za ulazak u schengenski režim.

- I zato moramo pokazati da smo spremni zbrinuti te ljude na najbolji mogući način - kaže naš sugovornik iz Vladine međuresorne skupine.

Prema planu EU, tih 550 migranata kod nas će moći ostati najduže dvije godine, a mi smo im dužni osigurati sve kako bi se što bolje uključili u naše društvo. Najviše ih se očekuje tek 2016., a prve, ali manji broj, krajem ove godine.

Prvo što Hrvatska mora napraviti jest odabrati migrante iz Sirije i Eritreje koje ćemo primiti.

- Utvrdili smo kriterije kojima ćemo se voditi. Prvi je da izaberemo ljude koji su na bilo koji način povezani s Hrvatskom, možda imaju obitelj ovdje ili je netko od članova obitelju studirao kod nas. Zatim ćemo više tražiti obitelji s djecom jer se oni lakše integriraju. Od Zavoda za zapošljavanje smo zatražili podatke o tome kojih nam zanimanja nedostaje. Uskoro ćemo poslati naše djelatnike u Italiju, gdje ćemo na temelju tih kriterija sudjelovati u selekciji ljudi. Primjerice, najteže će biti s migrantima iz Eritreje jer mi u Hrvatskoj nemamo niti jednog ovlaštenog sudskog tumača, dakle prevoditelja, za njihov jezik - upozorava naš sugovornik.

Trošak za izbjeglice

U Vladi zasad nemaju točne procjene koliko će prihvat tih izbjeglica koštati. Od EU bismo trebali dobiti po 6 tisuća eura za svakog, ali ne prije sredine iduće godine.

- Dok ne dobiju papire moraju biti u prihvatilištu, i tu nećemo imati dodatnih troškova jer se ona ionako financiraju sa stavke MUP-a. No, zatražili smo od svih resora da naprave procjenu troškova - znači koliko će stajati socijalna pomoć koju smo im dužni isplaćivati, koliko zdravstvena skrb...

U Vladi očekuju da se većina tih migranata u dvije godine integrira, znači nađe posao, uključi se i u ostale aspekte života u Hrvatskoj te zatraži državljanstvo.

Izdvajamo