Ikeina tvrtka htjela je u Hrvatskoj otvoriti tvornicu furnira. Od Hrvatskih šuma tražila je predugovor za drvo koje će im trebati kroz sljedećih nekoliko godina. Šume su odgovorile da ga ne mogu dobiti na tako dugi rok. Borislav Hrlec, član HSS-a, isti je takav papir tražio za svoju energanu, koju bi gradio odmah pokraj Podravkinih i Belupovih pogona, a zbog koje bi ove perjanice gospodarstva mogle ostati bez izvoznih dozvola.
Hrlecu je drvo osigurano za sljedećih 15 godina.
Formula cijene plina je tajna
Jedna druga velika strana kompanija htjela je kod nas napraviti veliki proizvodni pogon koji troši puno plina. Pitali su kako glasi formula prema kojoj se računa cijena tog plina da bi otprilike znali kolika će biti cijena u sljedećim godinama. Odgovoreno im je da što im pada napamet, ta je formula tajna.
Sindikati: Treba smanjiti cijenu rada rezanjem poreza i prireza
Čitam o grčkoj propasti. Pa to je sve isto kao kod nas!
Otišli su u Slovačku.
Hrvatska je vlada prije četiri mjeseca osnovala radnu skupinu koja bi se trebala pozabaviti svim barijerama na koje nailaze investitori. Posao je predan državnim činovnicima. Do sada nisu napravili gotovo ništa. Zašto i bi, kad po njihovu mišljenju nema barijera, postoje samo zakoni i propisi kojih se treba držati.
Iz državne će birokracije nadobudni investitor kojem padne na pamet predložiti ulaganje ili, još ambicioznije - javno privatno partnerstvo - dobiti pristojno pismo o tome kako su privatne inicijative dobrodošle, ali sve su te procedure “regulirane zakonom”, zahtijevaju “niz stručnih analiza i priprema” te ih “zbog složenosti nije moguće rješavati u kratkim rokovima”. Prijevod: ma što davite!
Slab izbor radne snage
Od lokalne uprave takav nadobudni investitor nikakvo pismo neće niti dobiti. Ili će na njega čekati mjesecima. Predstavnika jedne američke kompanije koja je u splitskoj luci htjela graditi marinu i kupiti dva hotela tadašnji je gradonačelnik prvo ostavio da ga gotovo dva sata čeka na dogovorenom sastanku, da bi mu, kad se napokon ukazao, svisoka rekao: “Ima i drugih zainteresiranih, niste jedini!”
Ulagači se u ovoj zemlji spotiču na stotine prepreka, od izbora lokacije za gradnju i kupnje zemljišta do zapošljavanja ljudi. Spotiču se na birokraciju, korupciju, ucjene, čudne propise, visoke poreze i doprinose, visoke plaće, slab izbor radne snage, nelogične propise i još štošta pa odlaze tamo gdje im je lakše započeti posao - Sloveniju, Crnu Goru, Slovačku, Mađarsku. Ili, mjesto zvano Inđija u Srbiji.
Na posljednjoj globalnoj listi konkurentnosti Hrvatska je, u odnosu na lani, pala za pet mjesta - na 77. među 139 zemalja. Prema 2008. pad je još drastičniji - šesnaest smo mjesta niže. Najgore su ocjene dobile suradnja zaposlenika i poslodavaca, teret Vladinih politika, trošak poljoprivrede, oporezivanje, neefikasna javna uprava, korupcija, cijena kapitala.
Na istoj je toj listi Slovenija 45., a Crna Gora 49.
Hrvatska će nagodinu biti još niže na ljestvici jer se druge zemlje već izvlače iz krize. Mi još nismo niti počeli. Trebale bi nas spasiti strane investicije, kaže Vlada, koja je ukinula Agenciju za promicanje stranih ulaganja i na hitno sazvanoj telefonskoj sjednici smijenila njezina šefa jer se pobunio protiv ukidanja Agencije.
Kratki vodič za strane ulagače
1. ZEMLJIŠTE
Zemljišne su knjige neažurirane i velika je opasnost da ćete kupiti zemljište koje nije čisto, a uz to vas ucjenjuju s cijenom. Čim pokažete interes, počinju dolaziti razni posrednici koji vam nude da će riješiti problem.
2. URBANISTIČKI PLANOVI I NAKNADE
Kad kupite zemljište, spotičete se na planove uređenja i urbanističke planove te na komunalnu infrastrukturu. Ako ste i to riješili, morate platiti hrpu novca za komunalne i vodne doprinose. Lokalna uprava, naravno, može odlučiti da će dio tih doprinosa vratiti ulagaču, ali to se u pravilu ne događa.
3. LOKACIJSKA DOZVOLA
Za nju susjedi moraju dati suglasnost, a oni se često inate i ucjenjuju. Ni tada niste sigurni, jer lokalna uprava se uvijek može predomisliti i prenamijeniti zemljište.
4. PROJEKT
Ako ste počeli slaviti jer ste došli do te faze, prerano se veselite. Hrvatski su projektanti često učahureni, ne da im se proučavati i primjenjivati nove tehnologije, a najsretniji su kad neki svoj bivši projekt samo malo modificiraju i prodaju ga kao novi. Mnogi su uz to su skupi i ne drže se rokova.
5. GRADNJA
Naoružani projektom, morate pronaći građevinara, a to je posebna priča. Rijetki su koji će posao obaviti na vrijeme i po ugovorenoj cijeni, bez aneksa zbog novih i nepredviđenih troškova.
6. JAVNOST
U svakoj fazi ulaganja morate računati na mogućnost da se protiv vas pobuni lokalna zajednica, nevladine udruge, udruge građana, susjedstvo ili neka interesna grupa. To vam se može dogoditi i uoči otvorenja tvornice, trgovačkog centra, poslovne zgrade… Stoga je jako važno od početka pokazati javnosti da će od projekta koristi imati i ljudi koji tu žive, a ne samo vi kad počnete ubirati profit.
7. LOKALNI SUPPORT
Za guranje posla najbolje je pronaći domaće ljude, koji su se već dokazali na sličnim projektima, koji imaju ugled i znaju kako probiti sve te silne državne i lokalne birokratske i političke barijere.
Oprezne općine ne jure u nove projekte
Kukljanovo - Bakar
Japanci bi u tri faze uložili više od 300 milijuna eura u u poslovnu zonu Kukuljanovo - Bakar. No, početna cijena četvornog metra zemljišta je 110 eura, što im je preskupo. Projekt je na čekanju.
Virovitica
Britanska tvrtka Johnson Matthey htjela je u poduzetničkoj zoni u Virovitici graditi tvornicu katalizatora. Vrijednost ulaganja je oko sto milijuna eura, zaposlili bi tristotinjak radnika i sve radili za izvoz. No, onda su doznali da bi za priključak struje za pogon trebali platiti oko 4 milijuna eura, a uz to sami sagraditi trafostanicu koja košta još nekoliko milijuna eura. Za vodni bi doprinos morali dati još 3,9 milijuna kuna, platiti doprinos za urede i doprinos na prometnice unutar zone.
Njihova tvornica u Makedoniji radi već više od godinu dana.
Milna na Braču
Švedska gospodarska komora preko tvrtke Bretia kupila je zemljišta u Milni na Braču, gdje bi gradili niskoenergetske vile za potrebe kongresnog turizma i odmor za potrebe članica komore. Dvije godine čekaju odgovor Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom za prodaju preostalih sto četvornih metara zemljišta.
Deponirali su novac u banku za izradu detaljnog plana, koji žele financirati, ali Općinsko vijeće takvu odluku ne želi donijeti.
Nekoliko problema nedavno ukinute Agencije za ulaganja
Službene se osobe ne javljaju tjednima, u promociju ulaganja ne ulažemo ništa
1. Sporost ili šutnja administracije na svim razinama.
Nerijetko se odgovorna osoba u tijelima državne uprave ili onima koja su trebala donijeti odluku nije željela javiti. Vlada treba odlučiti da sva državna tijela (ministarstva, središnji državni uredi, javna poduzeća…) na sve upite moraju odgovoriti u roku od 8 dana i da se taj rok mora poštivati. Ako se u Australiji upit ili zahtjev ne mogu riješiti unutar zakonskog ili obećanog roka, službenik mora dva tri dana ranije nazvati i duboko se ispričati te odrediti novi rok.
2. Ignoriranje potencijalnih ulagača u jedinicama lokalne uprave
Ministarstvo gospodarstva trenutačno provodi program edukacije i certifikacije županija kao “investors friendly county”, koji financira EU.
3. Visoki troškovi za infrastrukturu
Za priključak struje izvan Zagreba treba platiti 1,35 milijuna kuna po megavat satu plus PDV, a u Zagrebu 1,7 milijuna kuna. Za industrijske zone treba oko 5 MW, za što treba sagraditi i trafostanicu koja košta nekoliko milijuna kuna, a HEP traži da je financira ulagač. U drugim zemljama nema takvih početnih troškova.
4. Neizvjesnost projekata kad dolazi do smjene vlasti.
Treba osigurati da se ulagački projekti koji se započnu u mandatu jedne vlasti (državne ili lokalne, svejedno) nastavljaju u mandatu druge.
5. Ne ulažemo u promociju ulaganja
U promociju turističke sezone ove smo godine uložili više od 30 milijuna eura, a za promociju i privlačenje ulaganja niti milijun kuna.