ZAGREB - Utvrdi li Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa da sam zbog kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj pogriješio, podnijet ću ostavku - povjerio se prijatelju Branko Šegon, pomoćnik ministra financija Slavka Linića.
Iz izvora u Vladi doznajemo da podržavaju Linićeva pomoćnika te čekaju odluku saborskog Povjerenstva.
- Učinio je sve u skladu sa zakonom - kaže naš izvor u Vladi.
Ministar financija Linić također je stao uz pomoćnika.
- Branko Šegon ostaje mi pomoćnik - izjavio je nedavno ministar Linić .
Pomoćnik Šegon ovih se dana ne javlja novinarima.
Čeka odluku Povjerenstva. Od bliskog mu izvora doznajemo kako je uvjeren da je ovo napad na njega i ministra Linića zbog pokušaja uvođenja reda u državne financije. Uvjeren je da ih određene skupine žele diskreditirati kako bi nastavile sa svojim “poslovima”.
Razgovarali smo s nekolicinom ljudi bliskih samom pomoćniku Šegonu. Podsjećaju nas na slučaj star nekoliko mjeseci: USKOK je otvorio istragu protiv devetero visokopozicioniranih dužnosnika u Poreznoj upravi. Sumnjičilo ih se da su sustavno pogodovali raznim osobama.
Teretilo ih se da za dojave o provođenju poreznih nadzora i kontrola, zataškavanje, pa i odugovlačenje u otkrivanju poreznih kaznenih djela.
Istraga je počela u svibnju 2013. Dva poreznika od njih devet, neslužbeno doznajemo, još rade u Poreznoj upravi. Tko ih štiti? Kako su uspjeli ostati na radnim mjestima?
Sukob na relaciji Porezne uprave i Ministarstva financija ključa već mjesecima.
- Možda postoji i deseta osoba - kaže jedan naš izvor te dodaje: - I to u samom vrhu. Neslužbeno doznajemo da u Ministarstvu financija nisu baš bili zadovoljni ravnateljicom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec, kojoj su se ovrhom mjesecima skidale plaće zbog starih dugova. Neslužbeno doznajemo da ju je doveo ministar Gordan Maras, a o njezinoj se smjeni neslužbeno govorilo već nekoliko puta.
Na fotografiji: Linić je odlučio da neće smijeniti Šegona bez odluke Povjerenstva
Jednako tako naši izvori komentiraju da su informacije, pa i određeni dokumenti protiv pomoćnika ministra Šegona očito iscurili upravo iz Porezne uprave.
Jesu li sve te priče povezane? Je li ovo rat unutar Porezne ili Ministarstva? Ili je to priča o SDP-ovu dužnosniku u sukobu interesa? Ali zašto kaznena prijava u kojoj se propituje bogatstvo obitelji Šegon stoji u USKOK-ovoj ladici od 2010. godine? Iz Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta oglasili su se prošli tjedan priopćenjem da slučaj ne stoji u ladici. Naveli su da su 27. siječnja 2010. zaprimili od Partnerstva za društveni razvoj prijavu koju su 12. veljače 2010. proslijedili Ministarstvu unutarnjih poslova. P
olicijska uprava zagrebačka je u studenom 2011. godine izvijestila USKOK da su od nadležnog ureda Porezne uprave zatražili provođenje nadzora te da će ih nakon zaprimanja rezultata nadzora o istome obavijestit. USKOK je, naime, u tri navrata tijekom 2011., 2012. te krajem 2013. uputio požurnice Policijskoj upravi zagrebačkoj sa upitom jesu li zaprimili rezultate poreznog nadzora, kao i o poduzetim radnjama, te su izviješteni da porezni nadzor do danas nije okončan. Šegon je prijatelj glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Znaju se još od 80-ih. Šegon je 1988. u Ministarstvu unutarnjih poslova imenovan načelnikom za gospodarski i organizirani kriminalitet splitske policije.
- Svaki put kad se danas sretnemo, prisjetimo se tih vremena, kada je bilo teško doći do kave i banana - ispričao nam je jednom Šegon.
Ova afera otvorena je pričom da je Linićev pomoćnik nakon dolaska na vlast dobio kredit na koji nije imao pravo od državne razvojne banke po superpovoljnim uvjetima.
Nastavila se otkrićem da vlasništvo nad tvrtkom nije ni prenio, a vodio ju je njegov sin. Šegona su prozvali da je u sukobu interesa.
No, za par dana ta je verzija demantirana. Ispalo je da je vlasništvo nad tvtkom ipak prenio na odvjetnički ured. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa objasnilo je da tu nema ničeg spornog, a za kredit je proizašlo da nije superpovoljan i da je kamata 5,31 posto. Hrvatska banka za obnovu i razvoj oglasila se priopćenjem u kojem je objasnila zašto je tvrtki Šegonovih odobren kredit.
Naveli su da su kredit u iznosu od 31,4 milijuna kuna odobrili na rok od 17 godina (uz poček od četiri godine) te za 5 milijuna kuna kamatnu stopu od 3 posto godišnje, a za iznos od 26,4 milijuna kuna kamatna stopa je tržišna i iznosi 5,74 posto, što znači da je prosječna kamata za cijeli iznos 5,31 posto. Facta Vera prvi se put obratila HBOR-u kada je ulazila u projekt kupnje i obnove hotela Korkyra 2008. godine, no HBOR zbog nedostatka sredstava nije bio u mogućnosti pratiti projekt pa ga je financirala poslovna banka. Iz HBOR-a podsjećaju kako je u vrijeme odobrenja kredita kamatna stopa po njihovu programu za turizam iznosila 3 posto, odnosno 1 posto za tržišno dokazane poduzetnike koji ulažu u otoke.
(...)