Ako sad kupite kuću u Slankamenu, postat ćete milijunaš, tvrdi Ramgopal Narayanan, direktor beogradske tvrtke Embassy Techzones. Ta je tvrtka uložila 15 milijuna eura i nedavno proslavila završetak prve faze izgradnje Embassy Techzones IT parka u Inđiji, koji vide kao jezgro iz kojeg će taj srijemski gradić postati budući centar informatičke industrije jugoistočne Europe. - A onda i čitave Europe, jer Europa je mala - smješka se Narayanan. Zna on dobro kolika je Europa, ali za njega i njegove ideje - mala je. Indijaca ima gotovo dva puta više nego stanovnika europskog kontinenta, a tvrtka Embassy je naučila graditi ne IT parkove poput ovoga, nego čitave cyber gradove.
- Sve ovo je naše - Ramgopal Narayanan široko rukom zakružuje prema obzoru, do male željezničke stanice u daljini. Oko novosagrađene plavo-zelene zgrade preostali su otočići prošlotjednog snijega; hladno je. Zemlja je duboko zaorana, spremna za zimu. Indijska tvrtka kupila je 50 hektara između Starog Slankamena i Inđije, nedaleko od autoceste Zagreb - Beograd. Planiraju kupiti još 170, tako da će imati 220 hektara zemlje.
- Kad Amerikanci dođu do nas, kažu da je ovako u Sacramentu izgledalo na početku - kaže Ramgopal ili, kraće, Rami, kako ga zovu suradnici. Svih tih 220 hektara bit će na raspolaganju za širenje IT parka kako posao bude rastao. U Srbiji gradić Inđiju već nazivaju svojom Silicijskom dolinom, iako bi se tek iduće godine trebali useliti prvi stanari. Ti Amerikanci koje Srijem podsjeća na Kaliforniju predstavnici su tvrtki s kojima Embassy pregovara o iznajmljivanju prostora u novoj zgradi.
Indijski investitori podigli su na pustopoljini pokraj Inđije zgradu od 10.000 kvadrata u kojoj bi trebalo raditi 1500 ljudi. I to vide tek kao početak. Neupućeni posjetitelj tu ne vidi ništa posebno: zgrada je još neuseljena, prazna, s radnicima koji razvlače kabele i uređuju okoliš. Ukratko, izgleda kao bilo koja nova poslovna zgrada negdje u Buzinu ili na zapadnom ulazu u Zagreb. Čemu, pokraj stotina sličnih koje zjape prazne?
- To samo izgleda kao zgrada, a ustvari je prava tvornica - tumači Petar Kulaš, direktor zagrebačke tvrtke Luxor Multiservis. Ovdje je najvažnije ono što ne vidite golim okom, a to je moćna infrastruktura. U slučaju katastrofe, da čitava zemlja ostane bez struje, zgrada može 72 sata funkcionirati bez vanjskog napajanja električnom energijom. Sve je sagrađeno u rekordnom roku od godinu dana, ali pune tri godine trajale su pripreme: trebalo je dogovoriti s elektroprivredom i telekomom izgradnju vrhunske infrastrukture, bez koje bi to doista bila obična poslovna zgrada. S posebnim značajem pokazuju prostoriju u srcu zgrade, mjesto za moćne servere: ta soba je toliko zaštićena da ni u slučaju požara strojevi u njoj ne bi došli u dodir s vodom.
- Ovo je jedna od najozbiljnijih investicija u regiji, i najznačajnijih, s obzirom na potencijal za razvoj IT industrije - tumači Kulaš. S Indijcima su ušli u strateško partnerstvo u ovom projektu. Njihov je zadatak upravljanje i održavanje zgrade, kompletan posao od čišćenja do održavanja instalacija: dečki iz Luxora već rade facility management, kako se to stručno zove, za sve objekte HT-a i Hypo banke u Hrvatskoj, a održavaju i Westgate. Iako je tvrtka relativno mlada, jer je Luxor Multiservis osnovan 2010., smatra ih se jednim od najvećih facility managera u regiji. - Oni su najbolji u jugoistočnoj Europi, a mi izabiremo najbolje - kaže Rami. U Luxoru na indijsku investiciju gledaju kao na generator dobrih ideja i poslova u čitavoj regiji, jer znaju - jedan posao vuče drugi.
- Čim sam došao ovdje i onjušio zemlju, vidio sam da miriše na novac, na zaradu - govori Ramgopal. - Oni ne znaju sami slušati zemlju pa su došli za nama - smije se i pokazuje susjede: pokraj prve zgrade budućeg IT parka u svibnju je otvoren pogon danskog Grundfosa, svjetski poznatog proizvođača pumpi. Danci su u pogon u Inđiji uložili 50 milijuna eura i zaposlili 150 ljudi, a objavili su da do kraja 2014. broj zaposlenih planiraju povećati na 350.
I Danci i Indijci u posao u Srbiji ušli su preko SIEPA-e, agencije srpske vlade za strana ulaganja i promociju izvoza, koja je za svako novootvoreno radno mjesto davala i po 10.000 eura. Sve je počelo 2008. kad je SIEPA tražila poslove i investicije koje bi dovele do otvaranja novih radnih mjesta, priča nam Narayanan. On je već tada živio u Srbiji i kontaktirao sa SIEPA-om, a potom otišao u Bangalore do sjedišta Embassyja. SIEPA im je predložila više lokacija, a oni su se odlučili za Inđiju.
(...)