Kad je Državni zavod za statisitku prije tri godine objavio projekcije stanovništva Hrvatske do 2061. godine - temeljem kojih su nastale brojne javne politike i strateški državni dokumenti - bilo je potpuno jasno da će se, bez ozbiljnih intervencija, u idućim desetljećima urušiti mirovinski i zdravstveni sustav, jer udio stanovništva starijeg od 65 godina neumoljivo raste, a broj djece i radno sposobnog stanovništva pada.
Napravljene su tri varijante projekcija stanovništva, a u najoptimističnijoj, u kojoj se predviđao ozbiljan rast broja rođene djece i značajan broj doseljenika u Hrvatsku, do 2061. godine broj radno sposobnih stanovnika - dakle onih u dobi od 15 do 65 godina - smanjio bi se za čak 400.000, a broj starijih od 65 povećao bi se za isti broj.
Pogrešno polazište
Projekcije su proglašene katastrofalnima. Međutim, istina je mnogo gora: ovakav scenarij neće se dogoditi 2061., nego znatno prije - već 2030. godine.
Naime, nije se dogodilo ništa od očekivanog - niti se povećava broj rođene djece (upravo suprotno), niti se povećava broj useljenika - dapače, njihov je broj iz godine u godinu bitno manji od broja iseljenika. Uz to, tadašnje su projekcije napravljene na temelju netočnih polazišnih podataka: kao početna godina uzeta je 2010., a procijenjeno je da je Hrvatska tada imala 4,425 milijuna ljudi.
Demografi su upozoravali da je taj broj ozbiljno pretjerivanje, a i popis stanovništva 2011. pokazao je da je stvarni broj stanovnika oko 4,28 milijuna.
Rast Zagreba
Stručna skupina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, predvođena dr. Ivanom Čipinom, napravila je novi, precizniji demografski scenarij temeljem točnijih podataka o broju stanovnika, stopi fertiliteta, očekivanom životnom vijeku, migracijama i drugim relevantnim pokazateljima iz 2013. godine. Očekivanja su daleko pesimističnija nego što se mislilo: već do 2030. godine ukupno stanovništvo past će ispod četiri milijuna, starijih od 65 godina bit će dvostruko više nego mlađih od 14, a najbrže će rasti broj osoba starijih od 85 godina, koji će se udvostručiti.
- To je scenarij vrlo visoke vjerojatnosti ako okolnosti ostanu slične onima u 2013. godini, odnosno ako ne dođe do ozbiljnih promjena, dakle značajnog povećanja broja rođene djece i ozbiljnog useljeničkog vala - konstatira dr. Ivan Čipin.
Konkretnije, u najoptimističnoj varijanti, ostanak na istom broju stanovnika ostvariv je jedino ako se u Hrvatsku doseli 350.000 ljudi više nego što će ih se iseliti ili ako stopa fertiliteta, odnosno broj djece koju rodi svaka žena, naraste gotovo dvostruko.
Obje varijante malo su vjerojatne, dok je smanjenje broja stanovnika izvjesno, konstatiraju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, za čije je potrebe Ekonomski fakultet i izradio nove projekcije.
Radi se o stručnoj podlozi za Strategiju prostornog razvoja Hrvatske, čija je izrada u tijeku. Napravljen je detaljan prikaz demografskih kretanja u posljednjih 15-ak godina te projekcije za sljedeća dva desetljeća, na razini države i svake županije posebno.
Na nivou Hrvatske, stanovništvo će se u sljedećih 16 godina smanjiti za oko 8 posto, no smanjenje neće biti jednako u svakoj županiji.
- Projekcije pokazuju da će rast stanovništva u promatranom razdoblju ostvariti jedino Grad Zagreb, i to ne zbog visokog broja novorođene djece, nego zbog migracija, prije svega unutar Hrvatske. No, istodobno Zagreb ima niže stope fertiliteta zbog velikog udjela samaca i više zaposlenosti žena. Dakle, ima imigraciju, ali ne i pozitivan prirast. Veliki gradovi općenito privlače stanovništvo iz provincije, a Zagreb svakako prednjači: prema Popisu stanovništva, gotovo polovica stanovništva Zagreba, njih 46,7 posto, od negdje se doselila - objašnjava dr. Čipin.
Stagnaciju - odnosno ostanak na približno istom broju stanovnika - iz istog razloga mogu očekivati i Splitsko-dalmatinska županija, no ne i Primorsko-goranska. Njezino središte, grad Rijeka, privlači stanovnike, međutim, u toj je županiji stopa fertiliteta tako niska da doseljavanje ne može nadoknaditi prirodni pad.
Stopa fertiliteta statistički je podatak kojim se označava predviđeni broj djece koje će roditi svaka žena u promatranoj regiji. Da bi se postojeće stanovništvo nadoknadilo, svaka bi žena trebala roditi dvoje djece (kako bi nadomjestila sebe i oca djece), a stopa u Hrvatskoj iznosi 1,45: tijekom posljednjeg desetljeća u Hrvatskoj prosječno godišnje umre 10.000 stanovnika više nego što ih se rađa.
- U Primorsko-goranskoj županiji stopa fertiliteta je najniža i iznosi oko 1,2. To je glavni razlog zbog kojeg će ta županija izgubiti oko 25.000 stanovnika do 2030. godine - objašnjava dr. Čipin.
I Osječko-baranjska županija, u kojoj se nalazi četvrti najveći hrvatski grad, Osijek, zabilježit će veliki pad stanovnika, od čak 15-ak posto.
Uzrok je djelomice i u lošem migracijskom saldu - lani se, prema službenim podacima, iz te županije iselilo 1200 ljudi više nego što ih se doselilo, a djelomično i u visokoj stopi mortaliteta: stanovnici pojedinih slavonskih županija imaju kraći životni vijek i veću smrtnost nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske.
Najveći pad stanovništva zabilježit će Sisačko-moslavačka županija, koja će do 2030. godine imati čak trećinu stanovnika manje nego sada.
(...)