Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku sve su samo ne optimistični. Pokazalo se da je već u prvih sedam mjeseci ove godine umrlo 34.048 osoba ili 3000 više nego lani u istom razdoblju, što drugim riječima znači da bi do kraja ove godine moglo biti oko 7000 umrlih više nego u 2014.
No, svaki put kad nacija dozna da smo sve stariji, da umiremo sve više, držimo neslavne rekorde u ovisnosti o cigaretama i alkoholu te da smo sve deblji, čuđenju nema kraja, a nerijetko se to neutemeljeno tumači - lošim zdravstvenim sustavom! Stručnjaci se pak ne čude, nego naglašavaju da je uz starenje stanovništva koje muči cijelu Europu u Hrvatskoj još nedostatna prevencija i svjesnost ljudi o nužnosti brige o zdravlju, bez čega nema pada smrtnosti, posebice od kardiovaskularnih bolesti i raka.
Preventiva u zapećku
Po broju pušača Hrvatska je i dalje u vrhu zemalja EU, kao i po ispijenom čistom alkoholu tijekom jedne godine, odnosno sa 250.000 alkoholičara i još toliko onih koji previše piju, a debljina sve više prijeti jer gotovo 700.000 osoba ima višak kilograma. Uzme li se u obzir i to da se, primjerice, zloćudne bolesti otkrivaju tek u poodmakloj fazi, ne čudi da je stopa smrtnosti vrlo visoka. Potvrđuje to i onkolog prof. dr. Damir Vrbanec iz Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb koji ističe da medicina teško može značajno povećati preživaljavanje ako ljudi sami ne rade na vlastitom zdravlju i ako je preventiva u zapećku.
- Nažalost, najsmrtonosniji rak, onaj pluća i bronha, u Hrvatskoj nije u padu jer u prevenciji pušenja nije učinjeno puno. Pušenje je ipak najveći rizik za tu vrstu zloćudne bolesti, a broj pušača kod nas ne pada u odnosu na druge zemlje EU - kaže Vrbanec. Dodaje da i inače premalo činimo za svoje zdravlje - malo se krećemo, pije se previše alkohola, a i debljina je postala ozbiljan problem.
Prosjek starih članica EU
Kad je pak riječ o kadriovaskularnim bolestima, epidemiologinja dr. Verica Kralj iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kaže da su u tom segmentu u zadnjih deset godina učinjeni pomaci.
- Svake smo godine smanjivali smrtnost oko dva do tri posto, što znači da je ukupna smrtnost od kardiovaskularnih bolesti pala za 30 posto u odnosu na 2003. No, problem je što smo tada krenuli od vrlo visokih brojki pa će nam trebati još vremena da dostignemo prosjek starih članica - kaže dr. Kralj. Potvrđuje to i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić koji kaže da se puno učinilo na smanjenju smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, i time da pacijenti brže dolaze do liječničke pomoći, što povećava preživljavanje.
Velik korak unatrag
No, očito je da baš u prevenciji treba raditi više i kontinuirano, a ne od akcije do akcije. Naši sugovornici naglašavaju da je velik korak unatrag učinjen kad je prije nekoliko godina donesen pa ukinut propis o zabrani pušenja u kafićima jer se pokazalo da je u drugim europskim zemljama te u Sjedinjenim Američkim Državama upravo zabrana pušenja u svim javnim prostorima dovela do pada te vrste ovisnosti, a onda i smanjenju smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti.