Amerika konačno ima novog predsjednika. Demokrat Joe Biden, svojedobno najmlađi senator u povijesti te institucije, postao je 46. i najstarijim predsjednikom SAD-a. Ujedno, nakon Johna F. Kennedyja, bit će tek drugi katolik u povijesti Bijele kuće. Nakon pet uzastopnih dana drame s obradom glasačkih listića na nikad neizvjesnijim predsjedničkim izborima u povijesti, u subotu popodne po hrvatskom vremenu, vodeći su mediji proglasili Bidenovu pobjedu u Pennsylvaniji, saveznoj državi koja nosi 20 elektorskih glasova, bez koje Donald Trump nikako nije mogao sakupiti 270 ruku na kolegiju za drugi mandat u Washingtonu.
Jedan od najkontroverznijih predsjednika novije američke povijesti odlazi u povijest kao jedan od rijetkih stanovnika Bijele kuće koji je u njoj živio samo četiri godine. Naime, posljednji predsjednik koji je izgubio drugi mandat bio je George H.W. Bush 1992. godine.
- Ameriko, čast mi je što ste me izabrali da vodim našu veliku zemlju. Posao pred nama bit će težak, ali obećavam vam ovo; bit ću predsjednik svih vas - i onih koji su glasali za mene, ali i onih koji nisu - napisao je novoizabrani predsjednik SAD-a Joe Biden na društvenim mrežama nedugo nakon proglašenja rezultata, dok je njegova sunatjecateljica Kamala Harris, koja u povijest ulazi kao prva potpredsjednica SAD-a, objavila viralnu snimku u kojoj ga zove i čestita na pobjedi.
- Uspjeli smo, Joe. Bit ćeš predsjednik SAD-a - govori ganuta Harris na snimci. Tisuće ljudi diljem SAD-a, osobito u Philadelphiji koja je odlučila o pobjedniku, izašli su na ulice kako bi slavili novu vladu.
Vijest koju je cijeli svijet čekao gotovo tjedan dana, Donald Trump dočekao je igrajući golf.
- Na ovim sam izborima pobijedio s velikom razlikom - napisao je još uvijek aktualni predsjednik na svom notornom Twitter profilu, a tu je objavu društvena mreža označila kao netočnu. I dok su internet preplavile reakcije na rezultat uistinu neizvjesnih izbora u SAD-u te dok su se nizali svjetski čelnici koji su uputili preliminarne čestitke tandemu Biden-Harris na ostvarenom povijesnom uspjehu, Donald Trump naglo je utihnuo. No s velikom se dozom sigurnosti već sad može zaključiti kako bi Trump u povijest mogao ući i kao prvi predsjednik u višestoljetnoj demokraciji koji je odbio, u duhu demokracije, održati govor poraza i čestitati političkim rivalima.
Njegov stožer, naime, već sad poduzima pravne korake kojima namjerava osporiti rezultat vrlo tijesnih izbora u Pennsylvaniji. Nedugo nakon što je Pennsylvania proglasila Bidenovu pobjedu, Trumpov osobni odvjetnik Rudy Giuliani obratio se medijima i kazao da mu je pristupilo 60 promatrača spremnih svjedočiti jer im se nije omogućio nadzor nad brojanjem dopisnih listića, za koje i stručnjaci smatraju da su presudili pobjedi bivšeg potpredsjednika SAD-a. Republikanska stranka u Pennsylvaniji već je podnijela zahtjev Vrhovnom sudu u kojem traži da se glasovi pristigli nakon zatvaranja birališta odvoje od ostalih listića.
O čemu se radi? Pennsylvania je jedna od rijetkih saveznih država koja je svojim građanima omogućila da dopisne glasačke listiće dostave zaključno s 3. studenim, tako da važećima smatra i one listiće koji su pristigli nakon zatvaranja birališta pod uvjetom da je na njima dokazano da su poslani do izbornog dana. Od ukupno 80.000 kasnije pristiglih listića, tim je putem dostavljeno 20.000 onih u Philadelphiji, taboru Demokratske stranke, koji su, čini se, bili dovoljni da Joea Bidena dovedu do tijesne pobjede od jedva 30.000 glasova razlike.
Konzervativni sudac Samuel Alito u petak je toj saveznoj državi dao uputu da tako čini, kako bi se kasnije, u slučaju eventualne pravne trakavice, lakše utvrdilo za koje se listiće sumnja da nisu valjani. Ono što, međutim, treba naglasiti je činjenica da većini pravnih stručnjaka još uvijek nije jasno na kojoj bi osnovi intervenirao Vrhovni sud. Iz retorike koju su Donald Trump i njegovi suradnici zauzeli na društvenim mrežama, daje se naslutiti da bi u pitanje doveli valjanost listića pristiglih nakon zatvaranja birališta. No zahvaljujući federalnom uređenju koje je definirano u Ustavu, svakoj saveznoj državi zasebno se omogućava da propisuje izborne zakone.
Tom logikom, ako je Pennsylvania prije izbora zakonski uredila obradu kasnije pristiglih listića te ako oni zadovoljavaju standarde, Vrhovni sud tu odluku ne može donijeti u pitanje bez da naruši federalno uređenje cijele zemlje. Međutim, pravna trakavica prebrojavanja svakog glasačkog listića u nekolicini saveznih država mogla bi jako zakomplicirati narednih nekoliko mjeseci tijekom kojih se, prema američkoj tradiciji, trebala mirno predati vlast.
S obzirom na to da je riječ o jednoj od najvažnijih stavki demokracije u SAD-u, ostaje vidjeti kako će Republikanska stranka, konzervativni mediji, ali i Trumpovi najbliži savjetnici reagirati na njegovo tvrdoglavo odbijanje rezultata višestoljetne izborne prakse.