U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
- Raketni napad na stambenu zgradu u Zaporižju
- Zelenski posjetio vojnike kod Bahmuta
- Velika Britanija šalje osiromašeni uran Ukrajini
- Raste broj mrtvih u napadima u regiji Kijev
- ISW: Putin nije dobio sve što je htio
- Xi Jinping napustio Rusiju
Stoltenberg: ‘Definitivno je. Napuštam poziciju šefa NATO-a u listopadu‘
Putin nema planova za mir u Ukrajini i Zapad se mora pripremiti da Kijevu još dugo dostavlja pomoć, upozorio je glavni tajnik NATO-a u intervjuu za Guardian.
Jens Stoltenberg tvrdi da se Putin odlučio na rat iscrpljivanja. Stoltenberg najavljuje da će od svih članica NATO-a zatražiti da troše najmanje 2 posto BDP-a na obranu i to već na sljedećem summitu saveza, u Vilniusu, glavnom gradu Litve.
Ranije ovog tjedna, članice EU su se složile isporučiti Ukrajini milijun komada granata, dovoljno za otprilike šest mjeseci. Ali krećući na ono za što se očekuje da će biti njegov posljednji summit, Stoltenberg je rekao da želi da članice NATO-a budu spremne potrošiti više kako bi zaustavile rusku invaziju.
Godišnje izvješće NATO-a, objavljeno u utorak, pokazuje da samo sedam od 30 država članica - SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Grčka i baltičke zemlje - troše za obranu 2 posto BDP-a. Primjerice, Francuska troši 1,89 posto, a Njemačka 1,49 posto. Obje zemlje su se obvezale povećati izdatke.
Na našem summitu u Vilniusu u srpnju, očekujem da će se saveznici dogovoriti o ambicioznijim ulaganjima u obranu, s minimalno 2 posto BDP-a koji će biti uloženi u našu obranu", rekao je Stoltenberg
Žestoke borbe, ponajviše koncentrirane oko Bahmuta, pokazuju da je Rusija voljna "žrtvovati tisuće i tisuće vojnika i to za minimalne dobitke", tvrdi šef NATO-a.
Stoltenberg i dalje ne isključuje mogućnost slanja zrakoplova F-16 i drugih borbenih aviona Ukrajini. Ovog su mjeseca Poljska i Slovačka pristale dati 17 MiG-ova 29 - sovjetskih standarda.
Nakon gotovo devet godina na poslu, Stoltenberg, bivši premijer Norveške, rekao je da će sigurno otići u listopadu, nakon što mu je mandat tri puta produljivan. "Jasno sam dao do znanja da moj mandat završava ove jeseni", dodao je.
SAD uz veliki popust nudi Slovačkoj helikoptere nakon donacije MiG-ova Ukrajini
SAD je ponudio Slovačkoj vojne helikoptere po velikom popustu, nakon što je ta srednjoeuropska zemlja odlučila pokloniti Ukrajini 13 borbenih zrakoplova MiG-29.
Odluka o prihvaćanju ponude Washingona još nije donesena, napisao je u srijedu slovački premijer Jaroslav Nad na Facebooku.
Američka ponuda uključuje 12 jurišnih helikoptera Bell AH-1Z Viper s dodatnom opremom i obukom te 500 AGM-114 projektila Hellfire II.
Nad je rekao da je stvarna vrijednost te vojne opreme više od milijarde dolara, no Slovačka je može dobiti za oko 340 milijuna i to u ratama.
Prijedlog podržavaju vladajuće stranke, a i opozicijske su dale naslutiti da će ga poduprijeti.
Slovačka novinska agencija TASR izvijestila je da je bivši premijer, socijaldemokrat Peter Pellegrini rekao da je ponuda "ekonomski povoljna" i da će pomoći u modernizaciji zračnih snaga.
Pellegrinijeva stranka lijevog centra, kao i druge opozicijske stranke, prethodno je kritizirala činjenicu što je manjiska, privremena vlada kojoj je u prosincu izglasano nepovjerenje, odlučila Ukrajini dati MiG-ove zaobišavši parlament.
Slovačka je nakon Poljske druga zemlja koja je najavila da će poslati ratne zrakoplove Kijevu.
Slovačka flota od jedanaest MiG-29 umirovljena je prošlog ljeta i većina ih nije u operativnom stanju. Poslat će one koji su ispravni, a ostali će poslužiti za rezervne dijelove.
Bartolomej: Ruska pravoslavna Crkva dijeli odgovornost za zločine u Ukrajini
Duhovni vođa pravoslavnih kršćana rekao je u srijedu da moćna Ruska pravoslavna Crkva dijeli odgovornost za rat u Ukrajini s ruskim vodstvom, ali i da je spreman pomoći u ruskoj poslijeratnoj "duhovnoj obnovi".
Ekumenski patrijarh Bartolomej time je ukorio ruskog patrijarha Kirila čija je otvorena potpora ruskoj invaziji na Ukrajinu podijelila pravoslavne kršćane.
Bartolomej, koji je 2019. razbjesnio Moskvu priznavši novo osnovanu Pravoslavnu Crkvu Ukrajine, rekao je da ruske vlasti koriste Crkvu kao "instrument za svoje strateške ciljeve".
"Crkva i državno vodstvo u Rusiji surađivali su u zločinu agresije i dijele odgovornost za posljedične zločine, kao što su šokantne otmice ukrajinske djece", rekao je Bartolomej na konferenciji u litavskom parlamentu.
Međunarodni kazneni sud (ICC) prošli je tjedan izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina optuživši ga za ratni zločin ilegalne deportacije stotina djece iz Ukrajine. Rusija tvrdi da djecu premješta iz Ukrajine radi njihove vlastite sigurnosti i niječe da krši ljudska prava u Ukrajini.
"Naš međuvjerski dijalog mora se usredotočiti na otpor i neutralizaciju kapaciteta vodstva Moskovskog patrijarhata da potkopava jedinstvo i da teološki legitimizira kriminalno postupanje", rekao je Bartolomej.
Ruska pravoslavna Crkva nije imala komentara na to.
Ekumenski patrijarhat nalazi se u Istanbulu i smatra se "prvim među jednakima" u Pravoslavnoj Crkvi, koja u svijetu ima oko 260 milijuna sljedbenika, od čega 100 milijuna u Rusiji.
"Majka Crkva Konstantinopola spremna je ponovno pomoći svojoj djeci u Ukrajini i Rusiji, kao što je činila puno puta u prošlosti", rekao je.
"Naša je zajednička kršćanska dužnost koristiti se snagom dijaloga da vratimo našu rusku braću i sestre u našu zajednicu zajedničkih vrijednosti", rekao je, naglasivši potrebu "duhovne obnove" u Rusiji i Ukrajini.
Što je do sada rečeno o osiromašenom uranu?
Vijest da Ujedinjeno Kraljevstvo isporučuje Ukrajini oružje koje sadrži osiromašeni uran izazvala je buru reakcija u Rusiji.
Isti se koristi u oružju jer može lakše probiti tenkove i oklop zbog svoje gustoće i drugih fizičkih svojstava. Optužbe Rusije da to znači približavanje nuklearnoj eskalaciji u ratu Velika Britanija je odlučno odbacila. Kažu da je streljivo konvencionalno. Vladimir Putin upozorio je da će Rusija reagirati ako se slični projektili dostave Kijevu. Nadalje, ruski predsjednik kaže da taj potez najavljuje prelazak Zapada na opskrbu Kijeva oružjem koje sadrži nuklearne komponente.
Njegove komentare kasnije je ponovio i ruski ministar obrane Sergej Šojgu, kojeg je citirala ruska novinska kuća Interfax. "Zbog tog poteza stvara se potencijal za nuklearni sudar između Rusije i Zapada!", ustvrdio je Šojgu. U međuvremenu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da opskrba oružjem koje sadrži osiromašeni uran dovodi sukob na "nove i opasne razine". Njegov zamjenik, Sergej Rjabkov, rekao je da desetljećima vjerojatnost od nuklearnog sukoba nije bila na ovakvoj razini.
Kao odgovor na Putinove komentare, britansko ministarstvo obrane reklo je da Vladimir Putin namjerno pokušava dezinformirati javnost. Navedeno je i da se isti materijal već desetljećima koristi u granatama britanske vojske i da nema nikakve veze s nuklearnim oružjem. Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly također je inzistirao na tome da ovaj potez ne potencira dodatnu eskalaciju u ukrajinskom ratu.
"Jedina zemlja na svijetu koja prijeti nuklearnim oružjem je Rusija", tvrdi Cleverly. "Ovaj potez isključivo pomaže Ukrajini da se obrani!", zaključio je.
Zelenski: ‘Neka nam molitva pomogne očistiti Ukrajinu‘
"Neka nam snaga molitve u ovom svetom mjesecu ramazanu pomogne očistiti Ukrajinu od ruskog bezbožnog zla, od onih koji istinski ni u što ne vjeruju i zato su sposobni za takav teror. Neka sljedeći ramazan započne u miru i na cijeloj ukrajinskoj zemlji slobodnoj od Rusije", poručio je, između ostalog, ukrajinski predsjednik.
Rusija, bila jednom jedna tenkovska sila
Dvaput u samo tri dana ovoga tjedna, analitičari koji pedantno popisuju svako potvrđeno i dokumentirano uništenje ili zarobljavanje ruskog tenka ili borbenog vozila - ubrojili su među ruske gubitke najmanje jedan tenk iz svake tehnološke generacije koja seže još do ranih 1960-ih. Analitičari poznatog bloga Oryx tako su 19. i 21. ožujka identificirali najmanje jedan uništeni tenk T-62, T-72, T-80 i T-90. T-62 je najstariji tip ruskog tenka, a T-90 najnoviji, piše Slobodna Dalmacija.
- Činjenica da Ukrajinci onesposobljavaju i najnovije i najstarije ruske tenkove pokazuje sve strašnije stanje u arsenalu Kremlja. Rusi jure u Ukrajinu sa svakim tenkom kojeg se dočepaju, a Ukrajinci ih uništavaju čim im stignu - objašnjava analitičar Forbesa.
Najnovije snimke pokazuju pak kako su iz Rusije prema Ukrajini danas krenule kompozicije s prastarim tenkovima T-54 koji su stariji i od roditelja vojnika koji se tamo bore. Stručnjaci Oryxa ironično navode kako Putin šalje ‘ljubaznu donaciju ukrajinskoj industriji starog željeza‘: tenkove T-54 iz 1950-ih i to u nemodificiranom stanju!
U ruskom napadu dronovima na regiju Kijev poginulo 7 osoba
U valu napada ruskih bespilotnih letjelica tijekom noći u regiji Kijev ubijeno je sedam osoba, objavila je ukrajinska policija.
Državna hitna služba za regiju Kijev rekla je za CNN da se broj ljudi poginulih u napadu ruske bespilotne letjelice koja je u utorak navečer pogodila stambenu zgradu u gradu Ržiščivu popeo na sedam.
Andri Njebitov, šef policije regije Kijev, prethodno je rekao da je dron udario u zgradu spavaonice. Policija i hitne službe evakuirale su više od 200 ljudi nakon udara, rekao je Njebitov.
U napadu na stambenu zgradu Zaporižju poginula jedna osoba
Broj ozlijeđenih osoba u raketnom napadu na stambenu zgradu u Zaporižju porastao je na 31, objavila je ukrajinska državna televizija Suspilne, prenosi Guardian. Ranije je Anatolij Kurtiev, vršitelj dužnosti gradonačelnika grada Zapirožja, objavio da je u udaru projektila na stambenu zgradu u Zapirožju jedna osoba poginula, dok je 25 osoba prevezeno u bolnice.
"Nažalost, jedna ozlijeđena osoba, koja je bila u teškom stanju, je preminula", objavio je Kurtiev na Telegramu. "Prema najnovijim informacijama, trenutačno je u bolnicama 25 osoba. Tri osobe su u teškom stanju, 19 je u srednje teškom stanju", dodao je.
Ruske snage ispalile su najmanje šest projektila na Zaporožje, priopćilo je ukrajinsko tužiteljstvo u srijedu. Vrsta raketa koje su korištene "trenutačno se utvrđuje", dodaje se u priopćenju. Tužiteljstvo je navelo da su projektili nanijeli značajnu štetu civilnoj infrastrukturi.
Zelenski posjetio vojne položaje u blizini Bahmuta
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je vojne položaje na prvoj liniji u blizini opkoljenog istočnog grada Bahmuta, navodi se u priopćenju njegova ureda.
Tijekom svog posjeta, Zelenski je čuo "izvješća o operativnoj situaciji i tijeku neprijateljstava na prvoj crti", navodi se u priopćenju.
Također je snimljen susret s ukrajinskim vojnicima, a Zelenski je minutom šutnje odao počast poginulima u ratu.
Ukrajinski predsjednik uručio je odličja vojnicima koji, kako je rekao, hrabro brane suverenost svoje zemlje.
"Čast mi je biti danas ovdje, na istoku naše zemlje, u Donbasu, i odlikovati naše heroje, zahvaliti vam se, rukovati se. Hvala vam što štitite državu, suverenitet, istok Ukrajine", rekao je Zelenski.
"Vaša sudbina je teška, ali herojska. Da obranite našu zemlju i da za našu djecu Ukrajini sve vratite", rekao je Zelenski i dodao da se "klanja svim herojima, njihovim bliskim drugovima koje su izgubili na istoku i općenito u ovom ratu".
Za "Utvrdu Bahmut" je rekao da predstavlja simbol prkosa zbog kojeg krvari ruska vojska. Aluzija je to na bitku za Bahmut u Prvom svjetskom ratu koja se vodila u rovovima, pod stalnom topničkom i raketnom vatrom, na bojišnici posijanoj minama, a koju su zapovjednici s obje strane opisali kao "stroj za mljevenje mesa".
Zelenski je već nekoliko put posjetio vojnike na bojištu. U Bahmut se uputio nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio Mariupolj.
Zelenski: Rusija gađa stambene četvrti u Zaporižju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je video snimku za koju kaže da prikazuje kako ruski projektil pogađa stambenu zgradu u Zaporižju na jugoistoku Ukrajine.
Gađaju se stambena područja "gdje žive obični ljudi i djeca", naveo je Zelenski, dodajući da ova situacija ne može postati "samo još jedan dan" u Ukrajini ili bilo gdje u svijetu.
"Svijet treba veće jedinstvo i odlučnost da brže porazi ruski teror i zaštiti živote".
Ranije je Andri Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, na Twitteru objavio da je Zaporižje izloženo baražnoj vatri od ruskih snaga.
Broj poginulih u napadu dronom kod Kijeva porastao na četiri
Ukrajinska državna televizija Suspilne izvještava da se broj mrtvih u noćnom napadu ruskih bespilotnih letjelica na Ržiščiv u regiji Kijev popeo na četiri. Izvještaji također govore da je sedam osoba ozlijeđeno, uključujući i dijete, ozlijeđeno.
Tijelo 40-godišnjeg muškarca izvučeno je s petog kata jedne od spavaonica.
Ržiščiv ima oko 7000 stanovnika, a nalazi se južno od glavnog grada Kijeva, na desnoj obali rijeke Dnjipro, koja teče prema jugu.
Državna služba za hitne slučajeve navela je na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da su dva doma i obrazovna ustanova u gradu gradiću djelomično uništeni u napadu.
Dužnosnici su rekli da se na mjestu događaja nalazi više od 100 radnika i 28 vozila te da se nastavlja potraga za preživjelima nakon napada u koji su, smatra ukrajinska vojska, bili uključeni dronovi iranske proizvodnje šahid.
"Više od 20 iranskih ubojitih dronova, plus projektili, brojne granate, samo u jednoj noći ruskog terora protiv Ukrajine", napisao je na Twitteru predsjednik Volodimir Zelenski.
Sugerirajući da Rusija ne želi mir nakon gotovo 13 mjeseci rata, dodao je: "Svaki put kad netko pokušava čuti riječ ‘mir‘ u Moskvi, ondje se izdaje nova zapovijed za ovakve kriminalne napade".
Ukrajinska vojska objavila je da je srušila 16 od 21 drona koji je tijekom noći Rusija poslala na Ukrajinu.
Napadnuta ruska flota na Krimu?
Guverner grada Sevastopolja kojeg je postavila Moskva rekao je da je ruska mornarica odbila ukrajinski napad dronovima na taj grad na Krimu.
"Crnomorska flota odbila je napad dronovima na Sevastopolj", napisao je na Telegramu Mihail Razvojajev, dodajući da su tri uništena.
Naglasio je da je stanje pod kontrolom, a po njemu u napadu nije bilo žrtava niti štete na brodovima.
Troje mrtvih u noćnim napadima dronovima na regiju Kijeva
Tri su osobe ubijene, a još sedam ranjeno u noćnim napadima ruskih bespilotnih letjelica na regiju Kijeva, rekli su ukrajinski dužnosnici u srijedu ujutro.
Kijevska regionalna vojna uprava izvijestila je na svom Telegram kanalu kako je “civilni objekt” oštećen i da spasioci djeluju na licu mjesta.
Agencija Reuters izvjestila je da je ukrajinska vojska objavila kako je oborila 16 od 21 bespilotne letjelice Shahed iranske proizvodnje koje je Rusija tijekom noći lansirala na Ukrajinu.
Britanci: Ruski napad na Bahmut možda gubi na zamahu
Britanska vojna obavještajna služba ocijenila je u srijedu kako postoji mogućnost da ruski napad na ukrajinski grad Bahmut gubi zamah koji je postigao, a koji je ionako bio ograničen.
Moguće je da je do toga došlo jer su "neke ruske jedinice Ministarstva obrane prebačene u druge sektore", navelo je britansko Ministarstvo obrane u redovnom ažuriranju.
Ukrajinske snage u utorak su odbile ruske pokušaje da napreduju u središte istočnog grada Bahmuta, navode u Ministarstvu.
ISW: Putin od Xija nije dobio sve što je želio
Američki think tank Institut za pručavanje rata (ISW) u najnovijem izvješću ocjenjuje kako je zaključak nakon drugog dana posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi da njegov ruski kolega Vladimir Putin nije uspio osigurati bilateralno partnerstvo bez ograničenja s Kinom kakvom se nadao.
Putin i Xi potpisali su u srijedu "Zajedničku izjavu Ruske Federacije i Narodne Republike Kine o produbljivanju sveobuhvatnog partnerstva i strateške suradnje, ulasku u novu eru" u kojoj se ističe da su rusko-kineski odnosi sveobuhvatni, strateški i na najvišoj razini u povijesti. Zajednička izjava ocrtava niz bilateralnih namjera i potvrđuje predanost Rusije i Kine međusobnom državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, među ostalim diplomatskim obećanjima.
No, obveze koje su preuzeli Xi i Putin bile su, kako ocjenjuju u ISW-u, izrazito jednostrane, što prema njihovoj ocjeni ukazuje na to da Xi pristaje na suzdržaniju verziju rusko-kineskih odnosa nego što to Putin vjerojatno želi.
Xi je hvalio Putina, ponovno potvrdio predanost Kine Rusiji u Vijeću sigurnosti UN-a i naglasio kinesko stajalište o političkom rješenju rata u Ukrajini, no nije otišao puno dalje od toga, smatraju analitičari ISW-a.
Putin je, pak, najavio niz mjera koje signaliziraju stalnu orijentaciju Rusije prema Kini i ovisnost o toj zemlji u energetskom i gospodarskom sektoru, koje se čine vrlo jednostranim u usporedbi s Xijevim relativno umjerenim obvezama. Xi osim toga nije signalizirao namjeru pružanja podrške ruskom ratu u Ukrajini osim nejasnih diplomatskih uvjeravanja, što je vjerojatno korak unazad od onoga što se Putin nadao osigurati u ovim razgovorima.
Ruski predsjednik, ocjenjuje ISW, vjerojatno nije uspio osigurati onu vrstu partnerstva koju treba i želi, a Xi je dobio jamstva koja su više jednostrana nego što je vladar Kremlja namjeravao da budu.
Putin je također istaknuo da su dvije zemlje imale "vrlo sadržajnu i iskrenu razmjenu mišljenja" o izgledima za daljnji razvoj rusko-kineskih odnosa, no takvoj retorici primjetno nedostaje jezik koji se inače koristi u diplomatskim aktivnostima kako bi se pokazalo da su dvije strane postigle konačne i suštinske sporazume, zaključuju u ISW-u.
Xi Jinping napustio Rusiju
Kineski predsjednik Xi Jinping napustio je Rusiju i vraća se u Kinu, objavio je kineski državni medij CCTV.
- 22. ožujka ujutro po lokalnom vremenu, predsjednik Xi završava svoj državni posjet i odlazi iz Rusije natrag u Kinu - javlja CCTV.
Rusi granatirali Odesu
Ruske trupe ispalile su četiri projektila Kh-59 na južni ukrajinski grad Odesu u utorak navečer, tvrdi šef predsjedničkog ureda Andrij Jermak.
Ukrajinska protuzračna obrana oborila je dvije rakete, ali su druge dvije pogodile grad, oštetivši trokatnicu i ranivši troje ljudi, rekao je Jermak.
Rusija je koristila borbene zrakoplove Su-35 za lansiranje navođenih projektila zrak-zemlja iz Crnog mora, tvrde ukrajinske zračne snage.
Bijela kuća: ‘Ne želimo vidjeti prekid vatre u Ukrajini‘
Ako Kina želi igrati konstruktivnu ulogu u Ukrajini, njezin predsjednik Xi Jinping trebao bi potaknuti Rusiju da prekine svoju invaziju na Ukrajinu, rekao je u utorak glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby.
Opširnije pročitajte OVDJE.