Zbog tužbe koju je njemačkom Ustavnom sudu podnio poznati njemački profesor ekonomije i suosnivač stranke Alternative fur Deutschland Bernd Lucke službeni Berlin morao je zaustaviti ratifikaciju plana oporavka EU od pandemije čije je srce fond vrijedan 750 milijardi eura.
"Europske prijestolnice zadrhtale su pred ovom pravosudnom bombom bačenom na ekonomije koje se uhvatile te slamke spasa nakon jednogodišnjeg haračenja koronavirusa po Starom kontinentu", piše Politico. "Nisam ja detonirao bombu", tvrdi profesor Lucke. "Bomba je to da je Europsko vijeće sastavilo posve novi financijski instrument koji je protivan europskim ugovorima", objasnio je za Politico Lucke.
Zbog njegove tužbe sudu u Karlsruheu njemački je predsjednik Frank-Walter Steinmeier morao preskočiti potpisivanje dokumenta koji de facto predstavlja njemački pristanak da se uspostavi već dogovoreni fond spasa za posrnula gospodarstva. Sve će članice EU morati donijeti slična zakonodavstva prije nego što EK dobije zeleno svijetlo da krene po novac u banku. Budući da je riječ baš o Njemačkoj, situacija je tim osjetljivija. Da sud u Karlsruheu prihvati Luckeovu pritužbu, ili da dođe do dugog čekanja do donošenja odluke, to bi praktički ubilo dogovor.
Euroskeptik
Lucke je poznat kao euroskeptik. Nije više u AfD-u, stranci koju je osnovao, iako tvrdi da nije ni ksenofob niti rasist niti nacionalist.
"Ja sam vjerni pomagač Angele Merkel", praveći se naivan kazao je Lucke za Politico. "Zar nije Merkel uvijek bila protiv euroobveznica?", upitao je Lucke koji je prije nekoliko godina uložio žalbu protiv programa kupovanja obveznica Europske središnje banke 2015. godine tvrdeći da je to prema njemačkom zakonu protuzakonito (osim ako ESB ne dokaže da je opravdano). U tom slučaju je odnio pobjedu. Europska komisija, s druge strane, inzistira na tvrdnji da je "uvjerena u legalnost" financijskog mehanizma koji se nalazi u temeljima fonda za oporavak. "Cilj EK je osigurati završetak ratifikacijskog procesa u svim članicama do kraja drugog kvartala ove godine", izjavio je glasnogovornik Komisije.
Rezultat njegove tužbe najvjerojatnije će se znati već za koji tjedan jer će dotada sud odlučiti hoće li razmatrati tužbu. Ako to sud učini, to bi moglo njemački potpis na dogovor odgoditi za godinu ili dulje", navodi Politico. Glasnogovornik njemačke vlade izrazio je "oprezni optimizam" navodeći da je uvjeren da će sud brzo djelovati znajući o kakvom se slučaju radi.
Profesor Lucke tvrdi da će fond za oporavak u praksi od EU učiniti dužničku uniju odnosno da će putem EK sve zemlje jednako odgovarati za potrošeni novac. To će efektivno značiti stvaranje euroobveznica", ističe on. S obzirom da EU mora predstavljati balansirane proračune, to znači da je plan u sukobu s Unijinim ugovorima.
Strah od euroobvneznica
Njemačka kancelarka Angela Merkel uvijek se protivila ideji euroobveznica, ali je prošle godine izjavila da je fond za oporavak nužna jednokratna mjera kako bi se Unija izbavila iz povijesne krize u koju ju je gurnuo virus. No, Merkel je odbacila tvrdnju da je mehanizam financiranja jednak stvaranju euroobveznica. Lucke se ne slaže s bivšom kolegicom. "Bojim se da je ova priča o jednokratnosti samo pokušaj da se zavede javnost i da će zapravo time biti otvorena vrata za trajnu fiskalnu uniju", tvrdi Lucke. Lucke je nekada Merkel bio stranački kolega. Prije desetak godina napustio je CDU ljutit zbog kancelarkine odluke da zajmovima spašava zemlje poput do grla zadužene Grčke. Kada je 2013. godine osnovao AfD glavni mu je cilj bilo uništiti euro. Ali nakon što su ekstremni desničari preuzeli uzde u stranci, napustio ju je. Osnovao je novu stranku, Liberalno-konzervativne reformiste, koja se nije previše proslavila. Kada je riječ o fondu za oporavak, Lucke je na istoj liniji kao i njegova bivša stranka AfD koja je jedina bila protiv plana u Bundestagu (Die Linke se suzdržala od glasanja).
On sam predlaže drugačiji model, navodeći da se "per se" ne protivi ideji fonda za oporavak ili principa solidarnosti. Međutim, njegova je ideja je drugačiji. Svaka zemlja zasebno bi posudila novac na financijskim tržištima koji bi uplatila u zajednički fond za oporavak. Taj plan omogućio bi da pojedine zemlje dobiju više novaca nego što su uplatile, ali bi svaka posebno bila odgovorna da vrati novac koji je pozajmila. Takav plan se zasigurno ne bi svidio južnim mediteranskih zemljama koje su naročito pogođene pandemijom, a koje bi pozajmljivale pod lošijim uvjetima nego da to u njihovo ime učini Europska komisija imajući iza sebe gospodarstvo poput njemačkog.
"Kladim se da će šefovi država na kraju učiniti ono što sam ja upravo rekao. Ali sada moraju nabaciti maske i tvrditi da se o budućnost Europe odlučuje u Karlsruheu. Ali to nije točno", poručio je Lucke dok čeka odluku suda.