
Kada je primirje iskren pokušaj postizanja mira? A kada samo PR potez?, piše u najnovijoj analizi BBC.
To je pitanje koje se u posljednje vrijeme sve češće postavlja – ponajviše kad je riječ o ruskom predsjedniku.
Kratkotrajna primirja postaju nova specijalnost Kremlja.
Najprije je Vladimir Putin proglasio 30-satnu obustavu neprijateljstava za Uskrs, predstavljajući to kao "humanitarnu" gestu.
Sada je najavio i trodnevno jednostrano primirje početkom svibnja – od 8. do 10. svibnja, povodom obilježavanja 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata.
U izjavi Kremlja stoji da će se 72 sata obustaviti vojna djelovanja. Ponovno se poziva na "humanitarne" razloge i jasno se daje do znanja da Moskva očekuje da i Ukrajina učini isto.
Ukrajina je, reagirajući na prijedlog, upitala zašto Rusija ne može odmah pristati na prekid vatre te je zatražila da se primirje provede u trajanju od barem 30 dana.
PROČITAJTE VIŠE Objavljeni podaci o stranim borcima u Ukrajini, sve je iznenadilo otkud ih je najviše
„Ako Rusija doista želi mir, mora odmah prestati s vatrom“, poručio je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, dodavši: „Zašto čekati do 8. svibnja?“
Pa se tako, tri godine od pokretanja invazije, postavlja pitanje: radi li se o iskrenom pokušaju zaustavljanja sukoba? Ili tek o još jednom PR triku Kremlja, namijenjenom da se impresionira Donald Trump?
Kritičari Kremlja sumnjaju na PR
Tijekom iznimno kratkog tzv. uskrsnog primirja, Ukrajina je optužila ruske snage da su ga više puta prekršile.
Moskva je tada iskoristila najavu 30-satnog zatišja kako bi poslala poruku Bijeloj kući: da je u ovom ratu Rusija mirotvorac, a Kijev agresor. Optužila je Ukrajinu da ignorira ono što je Moskva prikazala kao maslinovu grančicu i da zapravo produžuje rat. No, nedavni komentari Trumpa sugeriraju da američki predsjednik nije "kupio" taj narativ.
Na svojoj platformi Truth Social, Trump je prošlog vikenda napisao da „nema nikakvog razloga“ zašto bi Putin „u posljednjih nekoliko dana ispaljivao rakete na civilna područja, gradove i sela [u Ukrajini]“.
„Zbog toga pomišljam,“ dodao je, „da možda zapravo i ne želi završiti rat – samo me zavlači – i da ga treba tretirati drugačije, putem ‘bankarskih‘ ili ‘sekundarnih sankcija‘? Previše ljudi umire!!!“
PROČITAJTE VIŠE Iznenadno rusko priznanje nakon mjeseci šutnje, objavljena i prva snimka!
Uslijedila je najava novog primirja. Ovoga puta nešto dužeg: tri dana. I, ponovno, pozivanje na „humanitarne“ razloge.
Još jedan pokušaj signaliziranja Washingtonu da Kremlj ima samo najbolje namjere? Da je Rusija "dobar dečko" u cijeloj priči?
Ako je tako, ne čini se da je uspjelo. Barem ne odmah, zaključuje BBC. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt primijetila je rusku ponudu privremenog primirja, ali je poručila: „Predsjednik [Donald Trump] jasno je dao do znanja da želi vidjeti trajni prekid vatre, kako bi se zaustavilo ubijanje i krvoproliće.“
„Sve je frustriraniji liderima obiju zemalja“, dodala je Leavitt.
To je znak da američki predsjednik možda gubi strpljenje s Kremljom, unatoč tome što je posljednjih mjeseci najviše javne kritike usmjeravao prema predsjedniku Zelenskom.
Prošlog mjeseca Trumpova administracija je gurala ideju 30-dnevnog sveobuhvatnog, bezuvjetnog primirja. Ukrajina je na to pristala. Rusija – nije.
Već sada visoki ruski dužnosnici koriste Putinovu ponudu trodnevnog primirja kako bi Ukrajinu prikazali u negativnom svjetlu.
„Teško je povjerovati da će [predsjednik] Zelenski podržati odluku našeg predsjednika i prihvatiti primirje“, rekao je predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin za državnu televiziju.
Nimalo ohrabrujuć znak, tvrdi BBC.
Komentari (11)