Proračunska ‘bomba‘ francuskog premijera Françoisa Bayroua u utorak nije bila samo alarm za buđenje za Francusku, već najjasniji i urgentan dokaz do sada da se sve starija i sve nemoćnija Europa kreće prema bankrotu, osim ako ne prihvati velike promjene - digitalizacija, dekarbonizacija i obrana moraju biti financirani, u kontekstu demografskog kraha. No, za to istovremeno ima malo ili nimalo manevarskog prostora zbog još dva ključna faktora - duga i deficita.
I dok je Bayrouova prezentacija, u kojoj su rezovi u potrošnji, povećanje poreza pa čak i ukidanje dvaju državnih praznika - sve u nastojanju da smanji proračunski deficit koji ga je čak potaknuo da usporedi rizike pred kojima se našla Francuska s grčkom dužničkom krizom iz 2008. godine - ukazala na nemogućnost nastavka uobičajenog poslovanja, reakcije na nju pokazale su koliko će biti teško promijeniti smjer.
"Ova vlada radije nasrće na francuski narod, radnike i umirovljenike, nego da iskoristi neiskorišteno i resurse koji su na raspolaganju", poručila je čelnica krajnje desnice Marine Le Pen putem društvenih mreža, obećavajući da će srušiti Bayrouovu manjinsku vladu ako se bude držao iznesenih planova.
Francuska nije sama u svojoj nevolji. Bayrou je samo jedan od nekolicine instinktivno centristički usmjerenih premijera u [europskoj] regiji koji se našao uhvaćen u procjepu između krajnosti s ljevice i desnice - prošli tjedan, s druge strane La Manchea, britanski premijer Keir Starmer bio je prisiljen zbog pobune vlastitih parlamentarnih zastupnika odustati od smanjenja socijalne pomoći koje je smatrao nužnim, piše u svojoj analizi Politico.
Dramatično povećanje deficita i duga
I dok su mnoge zemlje eurozone postigle napredak u zatvaranju jaza u svojim proračunima od kraja pandemije, Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će se ukupni proračunski deficit europskog bloka do kraja desetljeća povećati na 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime će se bruto javni dug povećati na 93 posto BDP-a.
Nakon što su prije deset godina izbjegle disciplinske mjere spašavanja zbog krize državnog duga eurozone, francuske financije su sada u gorem stanju od bilo kojeg drugog velikog gospodarstva u Europi. Agencije za kreditni rejting rutinski ukazuju na pogoršanje putanje duga, a deficit je dosegao gotovo 9 posto BDP-a u 2020. i nije se zadržao ispod cilja Europske unije od 3 posto od 2019. godine. Čak i prema Bayrouovim projekcijama, neće se niti vratiti tamo do 2029.
U idućih nekoliko godina, europske će vlade plaćati znatno više za servisiranje duga, budući da sada refinanciraju pozajmice iz razdoblja niskih kamatnih stopa između 2014. i 2022. godine. Pritom trošak zaduživanja nezaustavljivo raste, a pritisci na državne proračune sve su izraženiji.
Države diljem kontinenta suočavaju se s izazovima sličnima onima koji muče Pariz - osobito kada je riječ o demografskim trendovima i padu omjera radnika i umirovljenika. Njemačka središnja banka tako procjenjuje da će se broj radno sposobnih građana uskoro početi smanjivati, upravo u trenutku kada kancelar Friedrich Merz planira golemu potrošnju koju bi financirao dugom.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ovog je mjeseca objavila izvješće u kojem se procjenjuje da će demografski uvjetovana socijalna potrošnja povećati javne izdatke za oko 3 postotna boda BDP-a u idućih 25 godina. "To će ostavljati sve manje fiskalnog prostora za mjere smanjenja siromaštva, naknada u slučaju gubitka prihoda i podrške tržištu rada i njegove preraspodjele", upozorava OECD.
Problem mirovinskih sustava, vojne potrošnje i tržišta obveznica
Najveći izazov u mnogim zemljama su troškovi državnog mirovinskog sustava. U Ujedinjenoj Kraljevini, Ured za proračunsku odgovornost procijenio je da će mirovinski izdaci do početka 2070-ih dosegnuti 7,7 posto BDP-a, u odnosu na 5 posto danas i svega 2 posto 1950. godine.
Šira analiza Europske komisije iz 2021. pokazala je da će ukupni troškovi starenja stanovništva - uključujući mirovine, zdravstvo i troškove skrbi - porasti s 24 posto BDP-a u 2019. na 25,9 posto do 2070. godine.
Istovremeno, europske vlade suočene su s potrebom obnove svojih zapuštenih vojnih kapaciteta uslijed sve izraženijih prijetnji s istoka. Njemačka, Francuska i Ujedinjena Kraljevina već su se pomirile s potrebom povećanja vojnih izdataka, no španjolski premijer Pedro Sánchez se odupire takvoj politici.
Prema procjeni agencije za kreditni rejting KBRA, novi NATO-ov cilj povećanja izdvajanja za obranu od 5 posto BDP-a mogao bi povećati proračunske deficite članica EU-a za 1,3 do 2,8 posto BDP-a, ovisno o tempu i načinu ulaganja. "Mislim da su tržišta danas znatno osjetljivija na fiskalnu politiku i putanju duga i deficita", ističe Ken Egan, viši direktor za pitanja državnog duga pri KBRA.
Trenutačno je posebno ranjiva Ujedinjena Kraljevina, gdje kombinacija visoke inflacije i koncentracije duga u rukama nestabilnih investitora poput ‘hedge fondova‘, dodatno povećava osjetljivost na skokove troška zaduživanja. Prinos na 30-godišnje britanske obveznice premašio je razine iz 2022. godine, kada je tržišta potresao katastrofalni "mini-proračun" tadašnje kratkotrajne konzervativne premijerke Liz Truss (rast prinosa na obveznice znači pad njihove cijene, op.a.).
"To ukazuje na to da investitori i dalje strahuju da država nije u stanju smanjiti deficit i dug", smatra Guillermo Felices, strateg pri tvrtki za upravljanje imovinom PGIM Fixed Income.
Ples u globalnom ritmu
No, na raspoloženje investitora prema britanskim i francuskim obveznicama utječu i globalni čimbenici, nad kojima nemaju kontrolu. U Sjedinjenim Američkim Državama, "veliki, prekrasni zakon", prema kongresnom Odboru za odgovoran proračun, mogao bi nadodati više od 4 bilijuna dolara na postojeći američki dug u idućih 10 godina. U Japanu rastuća inflacija prisiljava središnju banku da uspori s tiskanjem novca i beskrajnom kupovinom državnih obveznica.
SAD ove godine i dalje bilježi deficit veći od 6 posto BDP-a, unatoč punoj zaposlenosti. Samo na troškove kamata SAD troši više od bilijun dolara godišnje, više nego na obranu. Kako je Trump sve snažnije širio neizvjesnost na globalnom tržištu, tako su investitori zahtijevali sve veće prinose na obveznice, koje nude samo fiksni povrat sredstava.
Stoga, iako je inflacija pala, a Federalne rezerve (FED) smanjile kamatne stope, prinosi na ključne 10-godišnje obveznice nastavili su rasti. Izvršni direktor Blackrocka Larry Fink i njegov kolega iz JPMorgana, Jamie Dimon, nedavno su upozorili da je situacija vrlo blizu da izmakne kontroli.
Tržište američkih državnih obveznica, ili trezorskih zapisa, najveće je i najlikvidnije na svijetu. One su globalna referentna vrijednost za državni dug općenito i kada prinosi u SAD-u rastu, oni obično povećavaju troškove zaduživanja u cijelom svijetu. "Svakako, kada tržište državnih obveznica kihne, Europa uvijek poseže za maramicama", opisao je slikovito Egan iz KBRA.
Pitanje jest je li to samo još jedna prehlada ili ovaj puta nešto puno ozbiljnije, zaključuje Politico.
Komentari
21