Optužbe SAD-a da je britanska banka Standard Chartered kršila zakon skrivajući transakcije s Iranom je vijest tjedna u londonskom Cityu, ali i mogući okidač za katastrofalne posljedice na globalno tržište.
Prema prošlogodišnjim rezultatima treća banka u Ujedinjenom Kraljevstvu te vodeća banka za međunarodne trgovinske transakcije u deset godina “oprala” je 250 milijardi dolara poslujući s iranskim bankama, stoji u tvrdnjama američkog nadležnog tijela. Naime, New York State Department of Financial Services (DFS) tvrdi da je grupacija Standard Chartered od 2001. do 2010. skrivala milijarde dolara provođene ilegalnim financijskim transakcijama s Iranom, državom s kojom je, zbog ekonomskih sankcija, američkim tvrtkama zabranjeno poslovati.
Skrivali porijeklo novca
Banka se koristila takozvanim U-turn transakcijama s iranskim financijskim institucijama, metodom kojom su se služili iranski klijenti kako bi preko britanskih banaka novac provodili kroz SAD. Standard Chartered transakcije je omogućavala tako što ne bi naznačila da je porijeklo novca iransko.
Standard Chartered se optužuje da je zaradila milijune na ukupno 60.000 takvih tajnih transakcija s Irancima. Banka bi falsificirala podatke u SWIFT kodu koji se koristi za međunarodne uplate, skrivajući neželjene informacije o porijeklu novca. U službenom izvještaju objavljenom u ponedjeljak banka niječe optužbe, tvrdeći da je 99,9 posto transakcija s Iranom bilo preko legalne U-Turn metode, u skladu s američkim zakonom.
No, izvještaj nije nešto čime će se američko financijsko tijelo, koje oštro optužuje banku da je “nevaljala institucija”, zadovoljiti. Slijedi istraga kojom će se utvrditi može li Standard Chartered zadržati svoju poziciju u SAD-u. Među različitim reakcijama čelnih ljudi grupacije najviše pažnje privukao je komentar nepoznatog direktora u banci koji je njujorškom uredu poručio: “Vi j***** Amerikanci, tko ste vi da nama, ostatku svijeta, govorite da ne smijemo poslovati s Iranom?ľ
Sankcije od 1979.
Iran je, naime, pod američkim sankcijama od 1979. kada je otjeran iranski šah, a islamski militanti su oteli 52 taoca u američkoj ambasadi u Teheranu. Zakon je dodatno učvršćen 1995. kada je tadašnji predsjednik Bill Clinton odredio da “su doslovno sva trgovina i investicije s Iranom zabranjene za sve američke državljane, gdje god se nalazili”. Zakon je sve stroži, od 2010. zabranjeno je uvoziti i poznate iranske tepihe. Kršenje zakona u pravilu može rezultirati novčanom kaznom od milijun dolara i/ili do dvadeset godina zatvora.
Uz novčanu kaznu od, procjenjuje se, 1,5 milijardi dolara, dalekosežnija posljedica koju bi Standard Chartered mogla snositi jest gubitak licence za poslovanje u saveznoj državi New York, što bi banci s globalnim poslovanjem moglo uvelike štetiti.
Iako dvije trećine ukupnog profita ostvaruje u Aziji, za banku, koja posluje u 1700 ureda na 70 različitih lokacija, njujorški ured ima ključnu ulogu i za neke azijske transakcije. Stoga bi, prema nekim analitičarima, zatvaranjem njujorške podružnice, bankarska grupacija mogla izgubiti čak četrdeset posto svojih prihoda.
Potop na burzi
Odmah po objavi vijesti dionice banke pale su za 16% u Hong Kongu i za 25% na londonskoj burzi, što je najveći pad na vrijednosti banke u posljednje 24 godine. Procjenjuje se da će incident Standard Chartered stajati 5,5 milijardi dolara, prema računici da će kazna Amerikancima banku stajati 1,5 milijardi dolara, gubitak od prestanka iranskih operacija milijardu dolara, a pad tržišne vrijednosti ukoliko bančini ključni ljudi podnesu ostavku, tri milijardi dolara.
Ovo je izrazito neugodno ljeto za londonski City; u manje od dva mjeseca financijski centar Europe potresla su tri skandala najvažnijih domaćih banaka - namještanje kreditne stope Libor koje je provodila bankarska grupacija Barclays, sumnjive transakcije meksičkih kartela preko HSBC-a i nezakonito poslovanje s Irancima, koje će nesumnjivo narušiti reputaciju banke Standard Chartered.