Čistka u američkom State Departmentu, najavljena još krajem travnja, trebala bi početi uskoro, moguće već ovaj tjedan. Kako doznaje New York Times, državni tajnik Marco Rubio u četvrtak je službeno obavijestio zaposlenike da će uskoro početi otpuštanja u sklopu plana konsolidacije koji, prema tvrdnjama dužnosnika, ima za cilj smanjenje birokratske preopterećenosti i racionalizaciju resursa.
State Department, golem resor izvršne vlasti zadužen za vođenje američke vanjske politike, trenutačno zapošljava oko 80 tisuća ljudi, od kojih je otprilike 18.700 stacionirano unutar SAD-a. Prema najavljenom planu reorganizacije, administracija Donalda Trumpa namjerava smanjiti broj domaćih zaposlenika za oko 20 posto, što znači da će gotovo 3700 ljudi ostati bez posla. Rezat će se i na terenu. Predviđeno je zatvaranje oko 30 američkih konzularnih ureda diljem svijeta, ponajviše u Europi i Africi.
Među lokacijama koje se spominju nalaze se konzulati u Mostaru i Banjoj Luci (Bosna i Hercegovina), Solunu (Grčka) te veleposlanstva u Luksemburgu, Kongu, Južnom Sudanu, Srednjoafričkoj Republici i na Malti. Sudbina konzularnih ureda u BiH mogla bi se saznati uskoro jer se u Sarajevu trenutačno nalazi visoki dužnosnik State Departmenta zadužen za Europu Brendan Hanrahan. On je izjavio da SAD ostaje privržen jačanju suradnje s BiH, ali još nije jasno kakva će točno biti Trumpova politika prema regiji.
Cilj takvih mjera jest "optimizirati diplomatsku prisutnost" zatvaranjem ili smanjivanjem onih misija koje se smatraju skupima za održavanje ili nedovoljno korištene. Sve se to, tvrdi administracija, čini kako bi se ograničili troškovi, smanjila birokracija i maksimizirao povrat ulaganja, a resursi usmjerili ondje gdje se procjenjuje da su najpotrebniji.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli imati ozbiljne sigurnosne i strateške posljedice. Ukidanje diplomatskih ispostava na ključnim lokacijama moglo bi, kako tvrde, potkopati američke obavještajne i protuterorističke kapacitete, posebno u nestabilnim regijama poput Iraka i Somalije. Uz to, upozorava se da bi povlačenje iz manjih, ali geopolitički osjetljivih mjesta moglo stvoriti vakuum koji će brzo ispuniti konkurentske sile poput Kine i Rusije.
Zapadni Balkan jedna je od regija u kojoj bi posljedice mogle biti posebno izražene. Smanjivanje američke diplomatske prisutnosti u toj regiji moglo bi, prema mišljenju mnogih analitičara, potaknuti autoritarne i nacionalističke snage koje već djeluju na razgradnji postojećih mirovnih i institucionalnih okvira. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani nedavno je izjavila kako ima pouzdane informacije da je predsjednik Trump osobno intervenirao kako bi spriječio moguću eskalaciju tenzija iz Srbije prema Kosovu. Nije iznijela detalje, ali je naglasila da se incident dogodio nedavno te poručila da je "prevencija ključna jer se nešto već dogodilo".
Ako dođe do smanjenja broja američkih diplomata i obavještajaca u regiji, oni koji ostanu mogli bi postati preopterećeni, a to povećava rizik od propuštanja ključnih informacija i prijetnji. Te bojazni nisu neosnovane. Uzmimo za primjer Teksas gdje se pretpostavlja da su Trumpovi rezovi u agencijama za izdavanje životno opasnih vremenskih upozorenja, kao što su uragani, tornada i poplave, doprinijeli kašnjenju u komunikaciji s lokalnim vlastima koje nisu na vrijeme upozorile stanovnike na razornu poplavu u kojoj je poginulo najmanje 120 ljudi. Manjak iskusnih meteorologa i slabija koordinacija spominju se kao jedan od faktora koji su potencijalno utjecali na razmjere katastrofe.
Na Balkanu, uz nacionalističke aktere poput Milorada Dodika, koji koriste slabiju međunarodnu prisutnost za napade na Daytonski sporazum i državne institucije, prisutne su i strane sile poput Rusije, koje putem dezinformacija, političke i sigurnosne podrške te financijskih ponuda šire svoj utjecaj. Smanjenje financiranja programa USAID-a dodatno slabi kapacitete nevladinih organizacija, neovisnih medija i društvenih skupina koje se protive autoritarnim tendencijama. Bez adekvatne američke potpore mnogi od tih ljudi i organizacija mogli bi biti označeni kao "strani agenti".
Ako SAD značajno smanje svoju vojno-diplomatsku prisutnost na Zapadnom Balkanu, krhku arhitekturu mira koju su izgradili mogle bi zamijeniti regionalne vojne koalicije, poput one koju su nedavno potpisali Hrvatska, Albanija i Kosovo. Ali, ako ti sporazumi budu isključivi i nekoordinirani s NATO-om i EU, mogli bi doprinijeti daljnjoj fragmentaciji regije te potaknuti nove "blokovske" tenzije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....