ZAGREB - Naš je glavni cilj bio udariti zmiju u glavu u njezinoj kući kako bismo slomili njezinu aroganciju - riječi su kojima je Saif al-Adel objasnio razloge al-Qa’idina napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine u jednom od vrlo rijetkih intervjua.
A upravo je on, koji je do sada bio vojni zapovjednik al-Qa’ide, preuzeo privremeno vodstvo terorističke organizacije nakon što je 2. svibnja u američkoj operaciji u Pakistanu ubijen Osama bin Laden. Položaj vojnog zapovjednika preuzeo je Mustafa al-Jemeni.
Potvrda vijeća
Tu je informaciju prenio Noman Benotman, bivši čelnik Libijske islamske borbene skupine (LIFG) koja je bila blisko povezana s al-Qa’idom. Benotman je kasnije napustio LIFG, odrekao se te ideologije i postao jednim od značajnijih analitičara ponašanja terorističke mreže koju poznaje iznutra.
On je za CNN izjavio kako je iz razgovora s militantima te kontakata na raznim džihadističkim forumima dobio potvrdu o imenovanju al-Adela, poznatog i kao Mumahed Ibrahim Makavi (navodno je još koristio imena Ibrahim al-Madani i Omar al-Sumali).
Benotmanovu priču potvrdile su i pakistanske novine The News citirajući neimenovane izvore iz Rawalpindija, grada u kojem se nalazi stožer pakistanske vojske. Benotman tvrdi da je imenovanje motivirano obezglavljenošću boraca terorističke mreže koja je ostala bez lidera.
Odluka je privremena jer je nije potvrdilo vijeće (šura) al-Qa’ide, već ju je donijela skupina od šest do osam lidera terorističke mreže u Afganistanu i Pakistanu.
Naime, čelnici al-Qa’ide su zaključili da bi u ovom trenutku bilo izuzetno opasno ako bi se šura okupila na jednom mjestu jer bi vrlo lako mogla postati metom američkih bespilotnih letjelica ili neke operacije poput likvidacije Bin Ladena.
Naime, iako Amerikanci tvrde da su do bivšeg čelnika terorističke organizacije došli sustavnim obavještajnim radom, mnogi smatraju da je Osamu zapravo netko izdao, i to u samom vrhu al-Qa’ide.
Sveto ozemlje
Otuda i njihov, može se reći opravdan strah iako se Amerikanci zaklinju da nikome nisu isplatili 25 milijuna dolara, koliko se nudilo za informacije koje bi dovele do Osamina uhićenja.
No, i dalje nije poznato kako će na odluku reagirati vodstvo al-Qa’idinih franšiza na Arapskom poluotoku i u Magrebu. Naime, fundamentalisti s Arapskog poluotoka mogli bi tražiti da novi lider terorističke mreže dođe s tog, za muslimane “svetog ozemlja”, odakle je rodom bio i Bin Laden. Benotman u razgovoru za CNN čak spekulira da bi imenovanje al-Adela zapravo moglo biti korak prema konačnoj potvrdi dosadašnjeg drugog čovjeka al-Qa’ide, Ajmana al-Zavahirija, čelnikom organizacije. Naime, al-Zavahiri je, kao i al-Adel, Egipćanin.
Saif al-Adel je, kao i Zavahiri, dugo u al-Qa’idi, a karijeru je započeo kao časnik egipatskih specijalnih jedinica. Rođen je početkom 60-ih godina (točna godina nije poznata), a ubrzo se priključuje Islamskom džihadu.
Nakratko je bio i zatočen jer je 1987. godine, razočaran politikom Hosnija Mubaraka, sudjelovao u uroti čiji je cilj bio ubojstvo tadašnjeg egipatskog ministra unutarnjih poslova. Nakon toga odlazi iz zemlje i u Afganistanu se priključuje borbi protiv Sovjeta.
U fokus međunarodne zajednice, posebno SAD-a, dolazi 1998. godine, kad je aktivno sudjelovao u pripremi napada na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji. Od tog trenutka nalazi se na FBI-evu popisu najtraženijih terorista. Američka agencija za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do njegova uhićenja nudi pet milijuna dolara.
Stari posao
Osim u Afganistanu al-Adel je navodno obučavao militante u južnom Libanonu i Sudanu, sudjelovao u pripremi napada na američke vojnike u Somaliji, a nakon pada talibana 2001. je pobjegao u Iran.
Ondje je bio pod strogom paskom vlasti, navodno u kućnom zatvoru, ali je imao slobodu komuniciranja s ostalim čelnicima al-Qa’ide. Prema nekim obavještajnim podacima iz Irana, koji nikad nije priznao boravak al-Adela na svom teritoriju, novi privremeni čelnik al-Qa’ide je pušten na slobodu negdje prošle godine i vratio se starom poslu u Afganistanu.
Al-Adel, jedan od čelnih ljudi al-Qa’idine vojne strukture, stekao je tijekom svog uspona u terorističkoj mreži reputaciju pragmatičara koji nije posebno zabrinut zbog ideoloških razlika, što ga pak čini izuzetno učinkovitim. A upravo to uzdrmana al-Qa’ida u ovom trenutku najviše treba.