U nastavku donosimo:
- što u svom osvrtu tvrdi povjesničar Niall Ferguson i zašto taj trenutak mijenja politički kontekst regije
- koje su stvarne ambicije Washingtona prema riječima Marca Rubija i kako to preusmjerava fokus rasprave
- pregled utilitarnih argumenata Tylera Cowena o latinskoameričkim prevratima i što iz njih izvodi za Venezuelu
- iskustva i stavovi o posljedicama intervencija na živote građana i politički poredak
- podatke i usporedbe iz istraživanja Absher–Grier–Grier objavljenog u European Journal of Political Economy
- što ova epizoda znači za buduće poteze prema Kubi i Nikaragvi, te širi geopolitički okvir
- pitanja koja ostaju otvorena za ekonomiju, građanske slobode i dugotrajnu stabilnost države
Ukoliko se obistine predviđanja jednog od najuglednijih povjesničara današnjice, Nialla Fergusona, o posljedicama američkog vojnog udara na Venezuelu, 3. siječnja 2026. godine, 4:29 sati, trenutak je koji bi u sljedećim desetljećima mogao dobiti više stranica u povijesnim udžbenicima. U točno 4:29h sati po karipskom vremenu predsjednik Venezuele, zajedno sa suprugom, dopremljen je na amfibijski jurišni brod USS Iwo Jima s oko 1.800 vojnika, jurišnim, višenamjenskim i transportnim helikopterima te zrakoplovima za vertikalno uzlijetanje i slijetanje (MV-22 Osprey i donekle F-35B).
Cilj - nafta?
Nešto ranije Nicolás Maduro pokušao je iza sebe zatvoriti vrata sigurne čelične sobe, spasiti sebe i režim, ali prekasno. Američki specijalci bili su brži, a moderna povijest dobila je...