Danska poštanska služba donijela je povijesnu odluku kojom je završena tradicija duga više od 400 godina. Za koji dan, točnije 30. prosinca, dostavit će svoje posljednje pismo.
Odluka je to koja je donesena ranije ove godine, piše The Guardian. PostNord, koji je 2009. godine osnovan spajanjem švedske i danske poštanske službe, objavio je da će u Danskoj ukinuti 1500 radnih mjesta i ukloniti 1500 crvenih poštanskih sandučića zbog "sve veće digitalizacije" danskog društva.
Danska je, tvrdi kompanija, jedna od najdigitaliziranijih zemalja na svijetu, a dok se pisma šalju drastično manje, internetska kupnja u stalnom je porastu, pa će PostNord još veći fokus staviti na pakete.
Postoji alternativa
Tisuću prepoznatljivih poštanskih sandučića, koji su već bili demontirani, prodali su se u samo tri sata. Oni koji su bili u dobrom stanju po cijeni od 2000 DKK (267,75 eura), oni koje je vidnije nagrizao zub vremena za 1500 DKK (200 eura), a preostalih 200 bit će ponuđeno na dražbi u siječnju.
Iako u Danskoj prekidaju tradiciju, PostNord će nastaviti dostavljati pisma u Švedskoj. Danci koji i dalje imaju potrebu slati pisma moći će to činiti putem dostavne tvrtke Dao koja će od 1. siječnja proširiti svoje usluge s oko 30 milijuna pisama u 2025. godini na 80 milijuna u nadolazećoj.
Da bi poslali pisma, korisnici ove usluge morat će otići u Daovu poslovnicu da bi poslali pismo ili platiti dodatno da im se pismo preuzme kod kuće. Uz to, morat će platiti poštarinu putem interneta ili aplikacije.
A kako je do ove odluke došlo? Danska poštanska služba odgovorna je za dostavu pisama u zemlji još od 1624. godine, no u posljednjih 25 godina slanje pisama u Danskoj naglo je palo, i to za više od 90 posto.
Mladi sve više šalju pisma
No mladi ljudi u ovoj zemlji možda će prekinuti taj trend. Istraživanje dostavne tvrtke Dao pokazalo je da osobe u dobi od 18 do 34 godine šalju dva do tri puta više pisama od ostalih dobnih skupina!
Istraživač trendova i analitičar koji se bavi promjenama u ponašanju potrošača Mads Arlien-Søborg taj porast objašnjava činjenicom da dio mladih ljudi traži protutežu digitalnoj prezasićenosti. Pisanje pisama, tvrdi on, postalo je "svjestan izbor".
Danski zakon pak nalaže da mora postojati način da ljudi pošalju pismo. U slučaju da Dao obustavi tu opciju, vlada će biti primorana imenovati nekoga drugoga da to čini.
Izvor blizak ministarstvu prometa uvjeren je da u novoj godini oni koji šalju pisma neće osjetiti nikakvu razliku, samo će se promijeniti tvrtka koja dostavlja njihova pisma. Jedina je promjena, kaže, isključivo sentimentalne prirode.
No nisu svi takvog mišljenja. Magnus Restofte, ravnatelj Enigme, muzeja pošte, telekomunikacija i komunikacija u Kopenhagenu, kaže da će se, u slučaju da digitalna komunikacija više ne bude moguća, biti poprilično teško "vratiti na staro", fizičku poštu.
Statistika je jasna
U okviru sustava MitID - danske nacionalne digitalne identifikacije, koja se koristi za sve moguće usluge, od internetskog bankarstva do elektroničkog potpisivanja dokumenata i naručivanja kod liječnika - sva službena komunikacija tijela vlasti automatski se šalje putem "digitalne pošte", a ne klasičnom.
Iako postoji mogućnost isključivanja i primanja fizičke pošte, malo tko to čini, točnije samo je 5 posto Danaca isključilo digitalnu uslugu, dok 97 posto populacije starije od 15 godina odabire MitID.
No oskudica pisama, kaže Restofte, povećala je njihovu vrijednost.
- Stvarna vrijednost primanja fizičkog pisma iznimno je visoka jer ljudi znaju da ste, ako napišete pismo vlastitom rukom, uložili vrijeme i potrošili novac - pojašnjava ravnatelj muzeja.
Objavljujući svoju odluku ranije ove godine, Kim Pedersen, zamjenik glavnog izvršnog direktora PostNord Denmarka, priznao je da je bilo teško zavezati čvor na tom dijelu povijesti.
- Danska poštanska služba stara je 400 godina, no Danci su se digitalizirali. Pad slanja pisama toliko je snažan da ovo tržište više nije isplativo - kazao je Pedersen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....