Belgijski premijer Bart De Wever, flamanski nacionalist koji je ranije obećavao da će odcijepiti tu regiju od ostatka Belgije, i dalje je nepokolebljiv u borbi za ‘belgijsku stvar‘ protiveći se europskim partnerima u ideji oduzimanja sredstava iz zamrznute ruske imovine - koja se drži u belgijskoj financijskoj instituciji Euroclear - za davanje zajma Ukrajini.
Čelnici Europske unije stigli su 23. listopada na summit u Bruxellesu kako bi dočekali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s golemim zajmom od oko 140 milijardi eura osiguranim zamrznutom ruskom imovinom, što je svota koja bi bila dovoljna da njegova zemlja preživi u borbi protiv ruskih agresorskih snaga barem iduće dvije godine.
Premijeri i predsjednici bili su toliko uvjereni u svoj plan za zajam da su se već međusobno prepirali o tome kako bi novac trebalo potrošiti, a kada je rasprava prekinuta zbog pauze za ručak bez dogovora o zapljeni sredstava, stigao je udar stvarnosti - Belgija je jasno dala do znanja da ne namjerava dopustiti da se tzv. reparacijski zajam uopće realizira.
Udarac je izveo sam 54-godišnji De Wever rekavši da je rizik od odmazde Rusa zbog eksproprijacije njihove suverene imovine prevelik. U slučaju da Moskva dobije pravni spor protiv Belgije ili Eurocleara, briselskog depozitara, zemlja bi sama morala vratiti cijeli iznos. "To je potpuno sumanuto", poručio je.
Belgijska blokada uništila je europsku potporu Ukrajini u kritičnom trenutku. Da su se čelnici na listopadskom summitu dogovorili da ubrzaju plan zajma, navodi Politico u svojoj analizi, to bi poslalo snažan signal Vladimiru Putinu o dugoročnoj snazi Ukrajine i snažnoj predanosti Europe da se obrani. Umjesto toga, Zelenski i Europa bili su oslabljeni podjelama kada je Donald Trump ponovno povećao pritisak za mirovne pregovore.
U međuvremenu, Ukrajina se sve više približava rubu financijske provalije, Trump želi da Zelenski potpiše jednostran sporazum s Putinom, a De Wever i dalje kaže - ne.
Von der Leyen uvjerava, De Wever nije impresioniran
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je predstavila okvir za zadovoljavanje budućih financijskih potreba Ukrajine. Na stolu su dvije opcije, a jedna je tzv. reparacijski zajam - EU bi uzela zaradu od zamrznute ruske imovine i preusmjerila sredstva Ukrajini kao zajam. Kijev bi, prema prijedlogu, trebao vratiti taj novac samo ako Rusija plati ratne reparacije - u suprotnom bi ruska imovina ostala zamrznuta.
Von der Leyen je ustvrdila da je EU učinkovito odgovorila i na zabrinutost Belgije u vezi s korištenjem zamrznute ruske imovine - da opcije uzimaju u obzir i otklanjaju gotovo sve zabrinutosti Belgije oko korištenja te imovine te da prijedlog ima snažne zaštitne mjere i mehanizme za smanjenje svih pravnih rizika od korištenja imovine.
No, reakcija De Wevera ne obećava. "Nisam još impresioniran, dopustite mi da to tako kažem", rekao je on u televizijskom obraćanju dok je EK objavljivala svoje pravne okvire. "Nećemo ulaziti u rizike koji stavljaju stotine milijardi... na belgijska ramena. Ni danas, ni sutra, nikada", poručio je.
A onda je u intervjuu za La Libre još jače podvukao svoj stav rekavši da je uvjeren kako Rusija neće biti poražena u ratu protiv Ukrajine, nazvavši tvrdnje o njezinu porazu "bajkom i potpunom iluzijom". Zbog toga, kako je rekao, zamrznuta ruska imovina nakon rata morat će biti vraćena Moskvi. "Tko doista vjeruje da će Rusija izgubiti u Ukrajini? Rusija neće izgubiti. To je bajka, potpuno priviđenje. A njihov poraz bio bi i nepoželjan, nestabilnost bi zahvatila zemlju koja posjeduje nuklearno oružje... Tko vjeruje da bi Putin mirno prihvatio oduzimanje ruske imovine? Moskva je jasno poručila da će, ako se to dogodi, Belgija i ja osobno, osjećati posljedice zauvijek. To mi se čini prilično dugim razdobljem", zaključio je.
"Rusi se sigurno odlično zabavljaju", komentirao je jedan dužnosnik EU-a blisko upoznat s tijekom pregovora. Čelnici EU-a i dalje žele dogovoriti konačni plan kako spriječiti da Ukrajina ostane bez novca na sastanku u Bruxellesu 18. prosinca, no kako vrijeme istječe, pitanje je mogu li najviši dužnosnici uvjeriti De Wevera da promijeni mišljenje.
U međuvremenu, više od 20 dužnosnika, političara i diplomata, od kojih su mnogi neslužbeno govorili o osjetljivim pitanjima, opisali su za Politico kako su europski pokušaji financiranja obrane Ukrajine upali u kaos i paralizu, zaglavljeni u političkoj disfunkciji i sukobima ličnosti na najvišim razinama. Potencijalne posljedice za Europu - dok Trump nastoji prisiliti Ukrajinu na loš mirovni sporazum - teško da bi mogle biti teže.
Prema riječima nekoliko izvora bliskih raspravama, prijedlog reparacijskog zajma počeo je nailaziti na probleme kada su krenule napetosti između De Wevera i novog njemačkog kancelara Friedricha Merza. De Wever je došao na vlast prošle veljače nakon višemjesečnih koalicijskih pregovora, a tri tjedna kasnije u Njemačkoj je kancelar postao konzervativni Merz, koji je odmah u noći nakon pobjede pozvao Europu da radi na potpunoj "neovisnosti" od SAD-a i upozorio NATO da bi to uskoro mogao postati povijest.
U rujnu je Merz (koji je odgodio posjet Norveškoj kako bi u četvrtak otputovao u Bruxelles na večeru s De Weverom i von der Leyen s ciljem uvjeravanja belgijskog premijera da podrži reparacijski zajam od 165 milijardi eura Ukrajini korištenjem ruske zamrznute imovine, op. a.) inzistirao da Europa treba iskoristiti sredstva iz zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini i svojim odlučnim nastupom očito prestrašio Belgijance, koji su tada bili u osjetljivim privatnim razgovorima s dužnosnicima EU-a koji su pokušavali ublažiti njihove brige. Više dužnosnika reklo je da je Merz postupio neozbiljno, objavljujući tu politiku tako snažno i prerano - prije nego što je De Wever pristao. Pet dana kasnije, von der Leyen je ustvrdila da "nema oduzimanja imovine", nego bi se ona samo koristila za svojevrsni predujam od Moskve za ratne reparacije koje bi neizbježno dugovala. Novac bi se Rusiji vratio samo u malo vjerojatnom slučaju da Kremlj pristane obeštetiti Kijev zbog razaranja zemlje.
Inicijativa je ubrzo dobila zamah, a većina posla na summitu Europskog vijeća obavljena je mnogo prije nego što bi se čelnici EU okupili. Veleposlanici iz 27 zemalja članica okupljali su se kako bi razgovarali o tome što će summit postići i kako bi razradili točnu formulaciju planova u tjednima prije svakog sastanka.
Uoči listopadskog summita, belgijski veleposlanik pri EU-u, Peter Moors, slao je signale svojim kolegama da bi napredak u planovima za korištenje zamrznute ruske imovine bio u redu. No, problem je, prema riječima četiri dobro upućena dužnosnika, bio u tome što Moors nije izravno razgovarao s De Weverom, a sve odluke o ruskoj imovini donosi premijer. Dok su drugi unutar belgijske vlade znali da se premijer nepokolebljivo protivi izuzimanju sredstava iz Eurocleara, jedne od najvrjednijih i najvažnijih financijskih institucija zemlje, taj diplomat koji je pregovarao o sporazumu na vrhu to očito nije znao, što znači da nitko u aparatu EU-a zapravo nije shvaćao koliko će ozbiljno biti De Weverovo protivljenje, sve dok nije ljutit stigao na dan summita.
Sve tmurnije raspoloženje
U Belgiji su se u međuvremenu vodile teške borbe oko proračuna. "Tjednima pregovaram kako bih pronašao 10 milijardi eura", rekao je De Wever na putu do summita EU i dodao da bi stoga scenarij u kojem bi Belgija morala vratiti Rusiji više od 10 puta veći iznos bio nezamisliv. Summit je propao s tek nejasnim dogovorom da čelnici uskoro ponovno razmotre financiranje Ukrajine.
Pitanje što učiniti sa stotinama milijardi dolara vrijednom ruskom imovinom zamrznutom na zapadnim računima visilo je nad ukrajinskim saveznicima otkako su sredstva zamrznuta na početku invazije 2022. No, sada nisu samo Europljani ti koji bacaju oko na tu gotovinu. Amerikanci su potiho, ali odlučno, dali Bruxellesu do znanja da imaju vlastite planove za ta sredstva. Kada je izaslanik EU-a za sankcije David O‘Sullivan otputovao ljetos u Washington, američki dužnosnici su mu otvoreno rekli da žele vratiti imovinu Rusiji nakon što se postigne mirovni sporazum, tvrde dva visoka diplomatska izvora.
Trump je sve nestrpljiviji da Kijev i Moskva pristanu na puni mirovni sporazum, a izvorni nacrt sporazuma od 28 točaka uključivao je prijedloge za odmrzavanje ruske imovine i njezino korištenje za zajednički napor obnove Ukrajine, prema kojem bi SAD uzimao 50 posto profita, što je izazvalo ogorčenje u europskim prijestolnicama.
Trumpova želja za brzim dogovorom s Putinom - i njegovi vlastiti planovi za zamrznutu imovinu - rasplamsali su pregovore EU-a s De Weverom, no mnoge vlade EU-a suosjećaju s belgijskim vođom jer dužnosnici i političari znaju koliko je teško bilo kojoj vladi razmotriti korak poput ovog, koji bi ih teoretski mogao izložiti izuzetno skupim pravnim postupcima. De Wever je zabrinut da bi se čak mogla potkopati stabilnost samog eura ako bi udar na Euroclear prisilio investitore da ponovno razmisle o plasiranju svoje imovine u europske banke.
Posljednjih tjedana, najviši pomoćnik von der Leyen, Björn Seibert, među ostalima, uložio je puno vremena pokušavajući shvatiti belgijske prigovore i pronaći kreativne načine za njihovo prevladavanje. Moors i drugi veleposlanici beskrajno su raspravljali o tim pitanjima tijekom svojih redovitih sastanaka međusobno i s EK.
No, kako vrijeme prolazi, raspoloženje je sve tmurnije. De Wever je posljednjih tjedana primao sve više dopisa ljutitog tona, pa i od von der Leyen, koja je u jednom trenutku i odgodila odlučujući korak objavljivanja nacrta pravnih okvira koji bi omogućili korištenje imovine za reparacijski zajam.
"Potrošili smo puno vremena", rekao je za Politico Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova. "Naš fokus bio je isključivo na predsjednici Komisije, tražeći od nje da predstavi prijedlog. Nitko drugi ne može podnijeti prijedlog". "Svi imamo odgovornost" da sada ubrzamo, rekao je drugi diplomat, dok je treći primijetio da je čak i Belgija posljednjih tjedana molila EK da objavi pravne planove. Jedan dužnosnik EU-a rekao je da bi se svi trebali smiriti i napomenuo da De Wever još uvijek treba sići s bijele točke. Drugi diplomat rekao je da Belgija „ne može očekivati da će sve njihove želje biti u potpunosti ispunjene.“
Merz je posebno uznemiren - zabrinut je da će njemački porezni obveznici morati intervenirati ako zajam za imovinu ne bude odobren. "Smatram da je potreba za tim sve hitnija", izjavio je prošlog petka. "Ukrajini je potrebna naša podrška. Ruski napadi se pojačavaju. Zima se približava - ili bolje rečeno, već smo u zimi."
De Wever, prema riječima jednog diplomata, još uvijek "moli" da druge opcije ostanu u igri. Na stolu su dvije alternative - prema prvoj bi nacionalne vlade članica EU-a iz svojih proračuna poslale novčanu pomoć Kijevu, što većina sudionika procesa smatra nerealnim s obzirom na teško stanje proračuna mnogih europskih zemalja. Druga ideja je financiranje zajma Kijevu putem zajedničkog zaduživanja EU-a, što se štedljivim zemljama ne sviđa jer bi to nagomilalo dug koji bi otplaćivale buduće generacije poreznih obveznika. "Nismo oduševljeni time... Princip da Rusija mora platiti štetu je ispravan", kaže jedan diplomat.
‘Što je s ukrajinskom kožom?!‘
Nekakva kombinacija ovih alternativnih rješenja mogla bi biti neizbježna, posebno ako se reparacijski zajam ne finalizira na vrijeme kako bi se zadovoljile financijske potrebe Ukrajine. U tom slučaju, bit će potreban premosni zajam kao hitni "plan B".
U pismu von der Leyen 27. studenoga, De Wever je naglasio svoje protivljenje, nazvavši prijedlog reparacijskog zajma "fundamentalno pogrešnim". "Potpuno sam svjestan potrebe za pronalaženjem načina za nastavak financijske podrške Ukrajini", napisao je De Wever u svom pismu von der Leyen. "Moja je poanta oduvijek bila da postoje alternativni načini da potkrijepimo riječi djelima. Kada govorimo o tome da je nečija ‘koža u pitanju‘, moramo prihvatiti da će to biti naša koža."
"Tko bi savjetovao premijeru da napiše takvo pismo?", rekao je ljutito jedan diplomat, razočaran očitom neosjetljivošću De Wevera. "On govori o tome da je njegova ‘koža u pitanju‘. Što je s Ukrajinom?", zapitao je diplomat.
Iako duboko frustrira svoje saveznike, De Wever i dalje ima podršku u vlastitoj vladi za svoj tvrdokorni stav, koji je ojačao i sam Euroclear uputivši vlastita upozorenja. Kao znak koliko je ta tema kritična za Belgiju, šefovi Eurocleara izravno rade s uredom De Wevera, zaobilazeći ministarstvo financija.
Neki strahuju od prijetnje fizičkoj sigurnosti Belgije. Tajanstveni dronovi prošlog su mjeseca poremetili zračni promet u zračnoj luci u Bruxellesu te su uočeni iznad belgijskih vojnih baza - sumnja se da špijuniraju borbene zrakoplove i skladišta streljiva. Postoji velika zabrinutost da bi dronovi mogli biti dio Putinovog hibridnog napada na Europu te da bi Belgija bila u povećanom riziku ako bi De Wever odobrio korištenje moskovske imovine.
No, zadatak bi na kraju mogao biti pretežak čak i za visokokvalificirane odvjetnike EK-a, napominje Politico. Nije ni blizu sigurno da uopće postoji pravno rješenje koje bi moglo izbjeći rusku odmazdu, ali i mađarski veto, zadovoljiti Belgiju i izbjeći potrebu da se unaprijed troši novac europskih poreznih obveznika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....