KLJUČNI DOGAĐAJI DANA:
- Četvero republikanskih senatora dalo podršku prijedlogu da Kongres mora odobriti nove carine
- S&P 500 indeks oštro pao i u petak, drugi dan zaredom
- Musk prvi put komentirao carine
- Kinezi reagirali na Trumpove carine
Musk se oglasio o carinama
Američki tehnološki milijarder Elon Musk rekao je u subotu da se nada da će u budućnosti vidjeti potpunu slobodu trgovine između Sjedinjenih Država i Europe, nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio carine trgovinskim partnerima.
Musk, Trumpov savjetnik koji radi na tome da eliminira nepotrebnu američku potrošnju, javio se video-vezom na kongres talijanske desničarske suvladajuće stranke Liga u Firenci
"Na kraju dana, idealno bi bilo da dođe do dogovora o tome da između Europe i SAD-a ne bude carina, stvaranjem zone slobodne trgovine između Europe i Sjeverne Amerike", rekao je Musk.
Prema Trumpovim planovima najavljenim u srijedu, Italija, koja ima veliki trgovinski suficit sa SAD-om, bit će, uz druge zemlje Europske unije, izložena općim carinama od 20 posto.
Razgovarajući s čelnikom Lige Matteom Salvinijem, Musk, koji je izražavao potporu desničarskim strankama diljem Europe, također je rekao da se nada većoj slobodi kretanja između Europe i SAD-a.
"Ako ljudi žele raditi u Europi ili u Sjevernoj Americi, po mome mišljenju bi to trebali moći", rekao je Musk, dodavši da je to "svakako bio moj savjet predsjedniku."
Musk, koji je u prošlosti bio blizak s talijanskom desničarskom premijerkom Giorgijom Meloni i njezinom strankom Braća Italije, također je izrazio podršku Salvinijevoj Ligi.
Obje skupine imaju krajnje desnu agendu utemeljenu na "zakonu i redu", smanjenju poreza i suzbijanju ilegalne imigracije.
Talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giogetti iz stranke Liga, rekao je ranije u subotu da vlada želi "deeskalaciju" sa SAD-om nakon Trumpove najave carina te je upozorio protiv uvođenja carina odmazde.
Musk je prošli mjesec izrazio zahvalnost Salviniju nakon što je ovaj rekao da bi Italija trebala izabrati njegovu tvrtku Starlink kako bi pribavila sustav za uspostavu satelitske komunikacije.
Trumpove carine smanjit će rast francuskog BDP-a
- Francuska bi mogla imati 0,5 posto manji rast bruto domaćeg proizvoda zbog carinskih politika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, rekao je francuski premijer Francois Bayrou u intervjuu u subotu.
"Trumpova politika mogla bi nas koštati više od 0,5 posto našeg BDP-a", rekao je Bayrou, prema izvatcima iz intervjua za novine Le Parisien.
"Nametanje ovih nečuvenih carina dovest će do globalne krize (...). Rizik od gubitka radnih mjesta je značajan, kao i rizik od gospodarskog usporavanja", rekao je.
Prema Trumpovim planovima objavljenim u srijedu, Francuska će podlijegati općoj carini od 20 posto zajedno s drugim zemljama Europske unije.
Nakon razgovora s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je ranije u subotu da su dvije zemlje ponovno potvrdile svoju odlučnost da "usko koordiniraju" stajališta u razgovorima o carinama s Trumpom.
"Trgovinski rat nije ni u čijem interesu. Moramo biti ujedinjeni i odlučni u zaštiti naših građana i naših tvrtki", poručio je u objavi na platformi X.
Trump žestoko napao Kinu
"Kina je pogođena mnogo teže nego SAD, nije ni blizu. Oni i mnoge druge zemlje ponašali su se prema nama neodrživo loše. Bili smo glupa i bespomoćna ‘vreća za udaranje‘, ali više nismo. Vraćamo poslove i tvrtke kao nikada dosad. Već sada više od PET TISUĆA MILIJARDI DOLARA ULAGANJA i brzo raste! OVO JE EKONOMSKA REVOLUCIJA I POBIJEDIT ĆEMO.
IZDRŽITE, neće biti lako, ali krajnji rezultat bit će povijestan. Mi ćemo PONOVNO UČINITI AMERIKU VELIKOM!!!", napisao je Donald Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social nakon što je Kina žestoko reagirala na nove američke carine, optuživši ga da ih koristi kao oružje.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova je ranije danas na društvenim mrežama objavio poruke i slike koje prikazuju nagli pad američkih burzi.
Ameriku je optužio da "uništava međunarodnu trgovinsku stabilnost", a Kina je jasno rekla da američku politiku carina smatra štetnom i agresivnom.
Kinezi se rugaju Trumpu
Kineski državni mediji na internete masovno objavljuju videa koja je stvorila umjetna inteligencija, a na kojima se vide roboti koji plešu i preplašene potrošače. Na taj način se rugaju Trumpu zbog uvođenja carina, zbog čega bi Amerikancima mogla još porasti inflacija.
"Dan oslobođenja, obećao si nam zvijezde. Ali si carinama ubio naše jeftine kineske aute", pjeva ženski robotski glas na videu koji je objavljen na internetskoj stranici kineskog CGTN-a, državne televizije na engleskom jeziku. U kadru je i žena koja sjedi za stolom i gleda u praznu vilicu.
Uz video koji traje skoro tri minute stoji i upozorenje: "Pjesmu je stvorila umjetna inteligencija. Dužnička kriza? 100 posto ljudsko djelo."
Netanyahu u ponedjeljak u Bijeloj kući, razgovarat će s Trumpom o carinama
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u ponedjeljak bi trebao doći u Bijelu kuću kako bi s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom razgovarao o netom uvedenim carinama, rekli su u subotu izraelski dužnosnici.
O tom iznenadnom posjetu prva je izvijestila internetska informativna platforma Axios, navodeći da će ukoliko do posjeta dođe, Netanyahu biti prvi strani čelnik koji će se s Trumpom osobno sastati kako bi pokušao dogovoriti ukidanje carina.
Netanyahuov ured nije potvrdio posjet, koji bi najvjerojatnije obuhvatio i ostale teme, uključujući Iran i rat protiv palestinskog islamističkog pokreta Hamasa.
Trump je pozivnicu izraelskom premijeru uputio u telefonskom razgovoru u četvrtak, kada je izraelski premijer, trenutno u posjetu Mađarskoj, načeo temu carina, doznaje se od izraelskih dužnosnika koji su željeli ostati anonimni.
U okviru nove američke carinske politike, nespecificirana izraelska roba koja se izvozi u SAD suočava se s carinama od 17 posto. SAD je najbliži izraelski saveznik i najveći pojedinačni trgovinski partner.
Dužnosnik izraelskog ministarstva financija je u četvrtak rekao da bi te carine mogle pogoditi izvoz izraelskih strojeva i medicinske opreme.
Izrael je već u utorak krenuo u smjeru ukidanja carina na američki uvoz. Dvije su zemlje potpisale sporazum o slobodnoj trgovini prije 40 godina i oko 98 posto robe iz SAD-a je sada izuzeto iz carina.
Italija protiv protucarina
Talijanski ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti upozorio je u subotu protiv uvođenja uzvratnih carina Sjedinjenim Državama kao odgovor na carine koje je nametnuo američki predsjednik Donald Trump trgovinskim partnerima.
Govoreći na poslovnom forumu u blizini Milana, Giorgetti je rekao da Italija teži "deeskalaciji" sa SAD-om.
"Trebali bismo izbjeći pokretanje politike protucarina koja bi mogla biti štetna za sve, a posebice za nas", rekao je Giorgetti.
Prema Trumpovim planovima Italija, koja ima veliki trgovinski suficit sa Sjedinjenim Državama, bit će podvrgnuta općoj carini od 20 posto zajedno s drugim zemljama Europske unije.
SAD počeo naplaćivati Trumpove nove carine od 10%, rušeći globalne trgovinske norme
Američki carinici počeli su u subotu naplaćivati jednostranu carinu predsjednika Donalda Trumpa od 10 posto na sav uvoz iz mnogih zemalja, a viši nameti na robu 57 većih trgovačkih partnera trebali bi početi idući tjedan.
Početne "osnovne" carine od 10 posto stupile su na snagu u američkim lukama, zračnim lukama i carinskim skladištima u 00:01 ujutro po Istočnoameričkom vremenu, čime je ostvareno Trumpovo potpuno odbacivanje sustava međusobnih carinskih stopa dogovoreno nakon Drugog svjetskog rata.
"Ovo je najveća pojedinačna trgovinska akcija u našem životu", rekla je Kelly Ann Shaw, trgovinska odvjetnica u pravnoj tvrtki Hogan Lovellsu i bivša trgovinska savjetnica Bijele kuće tijekom Trumpova prvog mandata.
Shaw je na tribini think tanka Brookings u četvrtak rekla da očekuje da će se carine s vremenom mijenjati dok zemlje budu nastojale pregovarati o nižim stopama. "Ali ovo je ogromno. Ovo je prilično seizmičan i značajan pomak u načinu na koji trgujemo sa svakom zemljom na svijetu", dodala je.
Trumpova najava carina u srijedu uzdrmala je globalna tržišta dionica do temelja. Cijene nafte i sirovina pale su, dok su ulagači pohitali tražiti sigurnost u državnim obveznicama.
Među zemljama koje su prve pogođene carinom od 10 posto su Australija, Britanija, Kolumbija, Argentina, Egipat i Saudijska Arabija.
U srijedu u isto vrijeme Trumpove bi više "recipročne" carinske stope od 11 posto do 50 posto trebale stupiti na snagu. Uvoz u Europsku uniju bit će pogođen carinama od 20 posto, dok će kineska roba biti pogođena carinama od 34 posto, čime će ukupni Trumpovi novi nameti Kini porasti na 54 posto.
Vijetnam, koji je profitirao od udaljavanja američkih opskrbnih lanaca od Kine nakon Trumpova trgovinskog rata s Pekingom tijekom prvog mandata, bit će pogođen carinom od 46 posto i pristao je u petak razgovarati o sporazumu s Trumpom.
Kanada i Meksiko izuzeti su od posljednjih Trumpovih nameta jer još uvijek podliježu carini od 25 posto u vezi s krizom fentanila u SAD-u za robu koja nije u skladu s pravilima o podrijetlu između SAD-a, Meksika i Kanade.
Američki je predsjednik iz toga isključio robu kao što su čelik i aluminij, automobili, kamioni i autodijelovi jer podliježu posebnim carinama nacionalne sigurnosti od 25 posto.
Njegova administracija također je objavila popis više od 1000 kategorija proizvoda izuzetih od carina. To uključuje uvoz sirove nafte, naftnih proizvoda i drugih energenata, farmaceutskih proizvoda, uranija, titana, drvne građe i poluvodiča te bakra, čija je vrijednost procijenjena na 645 milijardi dolara u uvozu 2024. godine.
Wall Street u dva dana potonuo više od 10 posto
Na Wall Streetu je S&P 500 indeks oštro pao i u petak, drugi dan zaredom, a u ta dva dana izgubio je više od 10 posto, čime je izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija i banaka.
Dow Jones indeks potonuo je u petak 5,5 posto, na 38.314 bodova, S&P 500 gotovo 6 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 5,8 posto, na 15.587 bodova.
Od kada je u srijedu navečer predsjednik SAD-a Donald Trump najavio drastične uvozne carine, najveća svjetska burza pod velikim je pritiskom.
U dva dana Dow Jones potonuo je 9,3 posto, dok je S&P 500 izgubio 10,5, a Nasdaq indeks 11,4 posto.
To je najveći dvodnevni pad tih indeksa od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog pandemije koronavirusa.
U četvrtak je Wall Street oštro pao nakon što je Trump najavio carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.
Takve drastične carine nitko nije očekivao, pa su toga dana oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Europe, do SAD-a.
U petak je, pak, pritisak na burze pojačan nakon što je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, točno koliko je Trump odredio carine na uvoz kineske robe.
Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
Analitičari JP Morgan banke procjenjuju da postoji 60 posto šansi da će do kraja godine svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.
Ulagači su se jučer nadali da bi predsjednik američke središnje banke Jerome Powell mogao smiriti tržišta najavom smanjenja kamatnih stopa. Tim više što je Trump pozvao Fed na smanjenje kamata.
No, Powell je zanemario Trumpove pozive i poručio da će središnja banka pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo.
Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.
„Koliko će ti utjecaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je”, kazao je Powell i istaknuo da je središnja banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.
Zbog svega toga, u protekla dva dana na Wall Streetu je izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, dok je od Trumpove inauguracije u siječnju ‘isparilo‘ gotovo 8.000 milijardi dolara.
Jučerašnjim padom Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili su duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.
Nasdaq indeks potonuo je, pak, u područje ‘medvjeda‘, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu jučer pali, VIX indeks ‘straha‘ skočio je na najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
„Tržište ‘bikova‘ je mrtvo, a uništili su ga ideolozi i samoranjavanje. Tržište je možda blizu svom kratkoročnom dnu, no zabrinjava nas utjecaj globalnog trgovinskog rata na dugoročni gospodarski rast”, kaže Emily Bowersock Hill, direktorica u tvrtki Bowersock Capital Partners.
I na svim ostalim najvećim svjetskim burzama cijene su dionica jučer oštro pale. Među ostalim, STOXX 600 indeks najvažnijih europskih dionica potonuo je 5 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks pao 4,95 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,95 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 4,26 posto, na 7.274 boda.
Američke carine mogle bi ugroziti opskrbu Airbusa i Boeinga
Howmet Aerospace, tvrtka koja opskrbljuje Airbus i Boeing dijelovima za avione, mogla bi zaustaviti pojedine isporuke zbog carina koje je prije par dana uveo američki predsjednik Donald Trump, navodi se u pismu koje je Reuters dobio na uvid.
Kompanija sa sjedištem u Pittsburghu obavijestila je svoje kupce da je proglasila tzv. ‘događaj više sile‘‘. Radi se o pravnoj praksi koja dozvoljava ugovornim stranama da izbjegnu svoje obaveze ukoliko ih zateknu neizbježne i nepredvidive vanjske okolnosti.
‘‘Howmet će biti oslobođen isporuke bilo kojih proizvoda ili usluga na koje utječe nacionalna izvanredna situacija i/ili izvršna naredba o carinama", stoji u pismu.
Iz tvrtke su odbili dati službeni komentar, a bez komentara su i Boeing i Airbus. Howmet je dobavljač važnih metalnih komponenti koje se koriste u 150 milijardi dolara vrijednoj industriji mlaznih zrakoplova.
Prvi je to takav potez neke velike zrakoplovne tvrtke od objave carina, no to još ne znači da će opskrba automatski biti zaustavljena ili prekinuta, kazao je jedan od izvora, jer je u pismu otvorena opcija pregovora o dijeljenju troškova nametnutih carina.
Zbog američkih carina na uvoz aluminija i čelika, kao i zbog novih carinama na uvoz iz drugih zemalja, kompanije se suočavaju s višim troškovima, što teško pogađa lanac opskrbe u zrakoplovstvu.
Donald Trump u srijedu je objavio carine na robu iz stranih zemalja u rasponu od 10 do 50 posto, zbog čega mnoge tvrtke i investitori strahuju od nadolazeće recesije.
Zrakoplovne tvrtke obično nastoje pravnim manevrima osporiti takve poteze, poput ovog američkog predsjednika, rekla su Reutersu dva izvora. Međutim, napominju da je Trump spominjao carine u svojoj predizbornoj kampanji prošle godine, čime bi se mogle osporiti Howmetove tvrdnje o nepredvidivim okolnostima.
Dio Republikanaca za nadzor Kongresa nad carinama
Četvero republikanskih zastupnika u američkom Senatu u petak su, drugog dana krize na burzi, iskazali podršku prijedlogu zakona prema kojemu bi uvođenje novih carina morao odobriti Kongres.
Republikanski senatori Lisa Murkowski iz Aljaske, Mitch McConnell iz Kentuckyja, Jerry Moran iz Kansasa i Thom Tillis iz Sjeverne Karoline, podržali su prijedlog kojeg su u četvrtak predstavili republikanac Chuck Grassley iz Iowe i demokratkinja Maria Cantwell iz Washingtona.
Njihov bi zakonski prijedlog ukinuo nove carine u roku do 60 dana, osim ukoliko ih oba doma američkog parlamenta izričito ne odobre.
Međutim, nije izvjesno hoće li Senat takvo nešto usvojiti, s obzirom da brojni republikanci pozdravljaju Trumpov potez uvođenja carina na stranu robu. Ekonomisti upozoravaju da predsjednik SAD-a riskira recesiju, no iz Bijele kuće odgovaraju da će carine na uvezenu robu potaknuti ulaganja u domaću proizvodnju.
‘‘Savezne se države razlikuju po industrijskim granama koje su u njima dominantne, negdje je to poljoprivreda, a negdje proizvodnja automobila ili zrakoplova. Na svaku od tih grana različito utječu promjene u trgovinskim politikama i na globalnom tržištu‘‘, izjavio je senator Moran.
‘‘Ustav daje Kongresu ovlasti za donošenje odluka u vezi s vanjskom trgovinom, uključujući carine", dodao je.
Za sada nema naznaka da će gore navedeni prijedlog podržati Zastupnički dom, donji dom Kongresa.
Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer najavio je da će njegova stranka predložiti amandman na proračun, o kojem se trenutno raspravlja, kojim se poništavaju sve carine koje je Trump uveo od početka mandata, ukoliko se ustanovi da su one podignule cijene namirnica, lijekova ili drugih potrošačkih proizvoda.
Amandman demokrata zadržao bi carine Kini, Rusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji, međutim malo je vjerojatno da će republikanski zastupnici dignuti za njega ruku.
Republikanac Thom Tills, koji brani svoj senatorski mandat sljedeće godine na ‘midterm‘ izborima, izrazio je zabrinutost zbog posljedica koje bi carine mogle imati na poljoprivrednu proizvodnju u njegovoj Sjevernoj Karolini. Napomenuo je da isto brine i predstavnike Sjeverne Karoline u Zastupničkom domu.
Od predsjednika Trumpa u narednim tjednima želi vidjeti detaljnu strategiju o tome što bi sve uvedene carine trebale postići. S druge strane, Trump je na društvenim mrežama poručio da neće mijenjati svoje politike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....