Ključni događaji:
-
Ruski udar u Černihivu pogodio skup proizvođača dronova
-
Zelenski od Švedske traži Gripene
-
Vojni analitičar: Idućih 4 do 6 tjedana za Ukrajinu su krajnje ključni
-
Raketni napad na Černihiv, najmanje 7 mrtvih, više od 100 ranjenih
-
Lavrov: Rusko posjedovanje nuklearnog oružja odgovor je na prijetnje
-
SAD: Ukrajina bi mogla podbaciti u ključnom protuofenzivnom cilju
-
Rusija zatvorila centar za ljudska prava Saharov
23:07
Ukrajina: Počeo proces obuke pilota za F-16
Počela je obuka za Ukrajince za upravljanje američkim borbenim zrakoplovima F-16, ali će trajati najmanje šest mjeseci, a možda i dulje, rekao je u subotu ministar obrane Oleksij Reznikov, dva dana nakon što je američki dužnosnik potvrdio da će F-16 biti prebačeni u Ukrajinu nakon završetka obuke pilota.
Reznikov je u TV intervjuu rekao da se šest mjeseci obuke smatra minimumom za pilote, ali još nije poznato koliko će trajati obuka inženjera i mehaničara. Ukrajina želi sofisticirane ratne zrakoplove američke proizvodnje kako bi se mogla suprotstaviti zračnoj nadmoći Rusije, čije su snage izvršile invaziju na zemlju u veljači 2022.
"Stoga, da biste izgradili razumna očekivanja, odredite sebi minimalno šest mjeseci, ali nemojte biti razočarani ako bude duže", rekao je voditeljici Kanala 24 koja je intervju podijelila na svom YouTube kanalu.
Američki dužnosnik rekao je u četvrtak da je Washington odobrio slanje F-16 u Ukrajinu iz Danske i Nizozemske za obranu od Rusije čim završi obuka pilota.
Reznikov je rekao da neće iznositi detalje o tome gdje i kada se obuka održava.
20:45
Poljska odgodila osnivanje komisije za istraživanje ruskog utjecaja
Malo je izgledno da će poljska vlada progurati kontroverzni zakon o istraživanju ruskog utjecaja prije parlamentarnih izbora u listopadu, rekao je u subotu viši politički dužnosnik.
Ryszard Terlecki, čelnik kluba vladajuće nacionalističke stranke Pravo i pravda (PiS) u poljskom parlamentu, rekao je televizijskom kanalu TVN24 da njegova stranka neće djelovati po tom pitanju do "sljedeće zakonodavne sjednice".
Ranije, niži politički dužnosnici iz vladinih redova već su priznali da vrijeme za donošenje zakona pred izbore istječe.
Nacrtom zakona predlaže se osnivanje komisije koja bi istraživala mogući ruski utjecaj.
Oporba je taj nacrt kritizirala kao "Lex Tusk", zakon koji konkretno cilja opozicijskog čelnika Donalda Tuska, te je nedavno nekoliko puta mijenjan.
Komisija je mogla staviti na stup srama političare koji su prebliski s Rusijom ili ih izgnati iz političkog života.
Prema tvrdnjama onih koji su se protivili komisiji, njezin cilj bilje su sankcije protiv Tuska. PiS ga optužuje da je imao prebliske odnose s Rusijom tijekom svoga premijerskog mandata od 2007. do 2014. godine.
Nakon mandata u poljskoj vladi, Tusk je služio predsjednički mandat u Europskom vijeću do 2019. godine.
Otad se vratio u unutrašnju poljsku politiku. Na parlamentarnim izborima 15. listopada plan mu je zbaciti PiS-ovu vladu.
18:55
Ruski udar u Černihivu pogodio je skup proizvođača dronova
Ruski raketni napad na kazalište u Černihivu pogodio je skup proizvođača dronova i škola za obuku izviđanja iz zraka, rekla je organizatorica Maria Berlinska.
Događaj je unaprijed dogovoren i s lokalnim vlastima i s mjestom održavanja, dodala je Berlinska, kako javlja Sky News.
No, Gradsko vijeće Černihiva zanijekalo je da je dalo svoje odobrenje ili izdalo dozvole, izvijestio je Reuters.
Sedam ljudi je poginulo, a broj ozlijeđenih porastao je na 129, izvijestio je vršitelj dužnosti gradonačelnika.
18:00
Ukrajinski mediji: U vrijeme napada, u kazalištu se održavao skup proizvođača dronova
Pojavile su se nove informacije o napadu u kojem je sedam osoba, uključujući šestogodišnje dijete, ubijeno i najmanje 117 ranjeno u sjevernom ukrajinskom gradu Černihivu.
Ukrajinski mediji izvijestili su da se u kazalištu u tom gradu u vrijeme napada održavao javni događaj na kojem su sudjelovali proizvođači dronova.
Ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko potvrdio je samo da se u zgradi odvijao neodređeni događaj i da ukrajinska sigurnosna služba istražuje slučaj.
17:39
Zelenski od Švedske zatražio Gripene
Ukrajina je počela razgovarati sa Švedskom o mogućnosti da dobije njezine borbene zrakoplove Gripen, rekao je u subotu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon sastanka sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.
To je bio njegov prvi posjet Švedskoj od početka ruske invazije u veljači 2022., a razgovori o nabavi Gripena, koje je opisao kao preliminarne, slijede nakon što je SAD odobrio Danskoj i Nizozemskoj da pošalju Ukrajini borbene zrakoplove F-16.
"Danas smo detaljno razgovarali o budućim koracima u vezi mogućnosti otvaranja pitanja dobivanja švedskih Gripena", rekao je Zelenski na zajedničkom brifingu za novinare s Kristerssonom, dodajući da će to biti glavna tema na njegovim sastancima s drugim švedskim dužnosnicima.
Švedska vlada je u lipnju rekla da će ukrajinskim pilotima omogućiti testiranje tih zrakoplova koje proizvodi Saab, ali je i istaknula da treba sve svoje zrakoplove za obranu švedskog teritorija.
Zelenski je u subotu rekao da su ukrajinski piloti već počeli obuku na tim zrakoplovima.
Kristersson u svojoj izjavi nije spomenuo Gripene, ali je osudio ruski raketni napad na Černihiv u subotu u kojem je poginulo sedmero ljudi, a ozlijeđeno je 90.
"To samo jača potrebu da budemo uz vas u svim vašim borbama", rekao je.
Ukrajina i Švedska potpisale su također sporazum koji predviđa da će Ukrajina početi proizvoditi švedska borbena vozila CV90.
Zelenski se treba sastati i s predsjednikom švedskog parlamenta, vrhovnim zapovjednikom švedskih oružanih snaga i čelnicima glavnih švedskih političkih stranaka, po priopćenju švedske vlade.
Švedska je Ukrajini do sada poslala tenkove, sustave za protuzračnu obranu i oklopna pješadijska vozila Type 90.
Švedski ministar obrane Pal Jonson rekao je u utorak da vlada planira novi paket vojne pomoći Kijevu u vrijednosti od 313,5 milijuna američkih dolara koji će najvećim dijelom činiti streljivo i rezervni dijelovi za ranije isporučene oružane sustave.
To će biti 13. švedski paket pomoći Ukrajini od početka rata. Ukupna vrijednost švedske pomoći Ukrajini iznosi 1,8 milijardi američkih dolara.
17:18
Nova dramatična snimka raketnog udara na Černihiv
Na društvenim mrežama pojavila se nova snimka nadzorne kamere za koju se tvrdi da prikazuje raketni napad na Černihiv. Za sada je potvrđeno sedam žrtava napada, a ozlijeđeno je najmanje 117 osoba.
U trenutku napada, ljudi su išli u crkvu u povodu blagdana kada se dogodio napad, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
U napadu je stradalo i šestogodišnje dijete.
17:10
Vojni analitičar: Idućih četiri do šest tjedana bit će krajnje ključni za Ukrajinu
Mnogo je toga posljednjih dana rečeno o ukrajinskoj protuofenzivi. Tako neki američki dužnosnici ocjenjuju da Ukrajinci neće uspjeti postići glavni cilj ponovnog zauzimanja Melitopolja, dok analitičari nekih think tankova tvrde da protuofenziva "značajno degradira" ruske snage.
Snage Kijeva operaciju provode već 10 tjedana, a bez nekog ključnog pomaka na bojišnici, postoji rizik da će zapadne zemlje koje Ukrajinu opskrbljuju oružjem početi osjećati frustraciju.
"Iz ukrajinske perspektive, ovdje je sve u osvajanju teritorija", kaže vojni analitičar Sky Newsa Sean Bell.
"Ukrajina je bila vrlo, vrlo učinkovita u gađanju ruske logistike, skladišta streljiva, Krima, Moskve i slično. Problem je u tome što se mjerilo uspjeha neće mjeriti ispaljenim streljivom ili uništenim tenkovima ili čak stopama žrtava".
Sve je, ističe Bell, u osvojenom teritoriju.
"Ukrajina je možda na rubu proboja, ali idućih četiri do šest tjedana bit će krajnje ključni za Ukrajinu, za njihov uspjeh u ovoj kampanji", zaključuje Bell.
14:47
Više od stotinu ozlijeđenih
Najmanje 117 ljudi ozlijeđeno je u napadu na Černihiv, javio je v.d gradonačelnika. Također, zasad je potvrđeno sedam smrtnih slučajeva. Ranije je ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo da je potvrđeno da je 90 osoba ozlijeđeno, od kojih je 25 prebačeno u bolnicu.
13:48
Sedmero mrtvih u ruskom napadu na Černihiv, Ukrajinci dronom napali bazu u Rusiji
Broj poginulih u raketnom napadu na Černihiv porastao je na sedam, potvrdio je ukrajinski ministar unutarnjih poslova. Ozlijeđeno je najmanje 90 ljudi, uključujući 10 policajaca i 12 djece, dodao je Ihor Klimenko.
Ljudi su išli u crkvu u povodu blagdana kada se dogodio napad, objavilo je ministarstvo.
Smrtno je stradalo šestogodišnje dijete. Na licu mjesta su joj pokušali pomoći, no nažalost joj nije bilo spasa, rekli su iz policije.
Ozlijeđena je i majka poginule djevojčice te se nalazi u teškom stanju.
U napadu su oštećeni kazalište i sveučilište, a napad je osudio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekavši još jednom da je Rusija 'teroristička država'.
"Ruski projektil pogodio je izravno središte grada, u našem Černihivu. Trg, politehničko sveučilište, kazalište", objavio je na Telegramu Zelenski, koji je u radnom posjetu Švedskoj.
"Obična subota koju su Rusi pretvorili u dan boli i gubitka."
Kratki video uz objavu Zelenskog prikazuje krhotine razbacane po trgu ispred regionalnog dramskog kazališta, gdje su parkirani automobili teško oštećeni.
Na snimci se nakratko vidi i tijelo pogrbljeno u automobilu.
Černihiv je grad zelenih bulevara i stoljećima starih crkava oko 145 km sjeverno od glavnog grada Kijeva.
Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je u napadu uništen krov dramskog kazališta.
Rusija projektilima i bespilotnim letjelicama napada ukrajinske gradove daleko od prve crte bojišnice u sklopu invazije koju je pokrenula u veljači prošle godine.
Zračne snage Kijeva priopćile su rano u subotu da je ukrajinska vojska oborila 15 od 17 bespilotnih letjelica šahed iranske proizvodnje koje je lansirala Moskva u noćnom napadu.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u subotu da je ukrajinski dron napao vojno uzletište u ruskoj regiji Novgorodu, izazvavši požar i oštetivši jedan ratni zrakoplov.
Ozlijeđenih nije bilo, a požar je brzo ugašen, po ministarstvu, koje je ocijenilo da je riječ o "terorističkom napadu". Regija Novgorod nalazi se sjeverozapadno od Moskve.
12:10
Najmanje petero poginulih u Černihivu
Prve informacije govore da je u napadu na Černihiv najmanje petero ljudi poginulo, a ozlijeđenih je 37. Među njima, i 11 djece.
11:55
Snažan udar na Černihiv
Černihiv, ukrajinski grad na samom sjeveru zemlje, napadnut je u subotu ujutro. Rakete su pale na sami centar grada dok je glavni trg bio puno ljudi. Na snimkama se vide trupla na asfaltu, a predsjednik Ukrajine Zelenski na Twitteru je napisao da su pogođeni glavni trg, sveučilište i kazalište.
- Rusi su jednu običnu subotu pretvorili u dan tuge i boli. Ima mrtvih i ranjenih - napisao je Zelenski.
07:01
Ogroman porast broja žrtava s obje strane
Broj žrtava na bojnom polju u Ukrajini bliži se brojkama od 500.000 ruskih i ukrajinskih vojnika, rekli su za New York Times američki dužnosnici. Dodaju da se radi o značajnom porastu broja poginulih ove godine nakon intenzivnih borbi na istoku zemlje. Ruski vojni gubici bliže se brojkama od 300.000, s čak 120.000 ubijenih u borbama. Ukrajina je navodno zabilježila blizu 70.000 ubijenih i 100-120 tisuća ranjenih. Žestoke borbe u blizini Bahmuta u istočnoj Ukrajini dovele su do značajnih žrtava s obje strane.
06:57
Putin posjetio zapovjednika ruske vojske u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je u subotu zapovjednika ruske vojske u Ukrajini i druge visoke časnike, nakon što je Ukrajina objavila uspjeh u protuofenzivi na jugoistočnom bojištu.
"Vladimir Putin održao je sastanak u sjedištu grupe za posebne vojne operacije u Rostovu na Donu", stoji u priopćenju Kremlja.
Kremlj je dodao da je Putin saslušao izvješća Valerija Gerasimova, načelnika Glavnog stožera vojske koji je i glavni zapovjednik snaga u Ukrajini, te drugih visokih vojnih zapovjednika i časnika.
Ranije je Ukrajina, čije je napredovanje u protuofenizivi sporije od očekivanog, objavila da je oslobodila manje selo, prvo od srpnja.
Kremlj nije iznio nikakve dodatne detalje sastanka i nije jasno kada je sastanak održan.
Videosnimke koje je objavila državna novinska agencija RIA pokazuju kako Gerasimov pozdravlja Putina, čini se, po noći i vodi ga u zgradu nakon rukovanja.
Gerasimov, koji se posljednjih mjeseci rijetko pojavljivao u javnosti, bio je meta oštrih kritika vođe plaćeničke grupe Wagner Jevgenija Prigožina i nekih ruskih vojnih blogera zbog neuspjeha u ratu protiv Ukrajine.
U Rostovu na Donu, gradu udaljenom stotinjak kilometara od ukrajinske granice, nalazi se zapovjedništvo ruskog južnog vojnog okruga.
06:27
Novo granatiranje Hersona, jedna osoba poginula
Cijela je Ukrajina jučer poslijepodne bila pod uzbunom za zračni napad, a on se i dogodio u regiji Herson.
Ured regionalnog glavnog tužitelja je priopćio da je jedna osoba poginula, a dvije su ozlijeđene u blizini grada Hersona, piše Sky News.
06:24
Lavrov: Rusko posjedovanje nuklearnog oružja odgovor je na prijetnje
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u petak da je rusko posjedovanje nuklearnog oružja njezin jedini odgovor na sigurnosne prijetnje, izvijestila je ruska novinska agencija TASS, prenosi Reuters.
"Posjedovanje nuklearnog oružja danas je jedini mogući odgovor na neke od značajnih vanjskih prijetnji sigurnosti naše zemlje", rekao je šef ruske diplomacije u intervjuu za časopis u državnom vlasništvu Meždunarodnaja žizn, objavljenom rano u subotu na službenim stranicama ministarstva vanjskih poslova.
Prošlog mjeseca bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da će Moskva morati upotrijebiti nuklearno oružje ako ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga bude uspješna.
Lavrov je poručio kako SAD i njegovi NATO saveznici riskiraju "situaciju izravnog oružanog sukoba nuklearnih sila".
"Smatramo da takav razvoj događaja treba spriječiti. Zato moramo podsjetiti na postojanje visokih vojnih i političkih rizika te poslati otrežnjujuće signale našim protivnicima", kazao je Lavrov.
06:24
SAD: Ukrajina bi mogla podbaciti u ključnom protuofenzivnom cilju
Jedan od glavnih ciljeva ukrajinske protuofenzive je ponovno zauzimanje južnog grada Melitopolja. Nekada dom oko 150.000 ljudi, razoren je i pod ruskom je kontrolom od ožujka prošle godine.
Njegov položaj u neposrednoj blizini Azovskog mora i gotovo u središtu između dva ključna grada - Hersona i Mariupolja - znači da je od golemog strateškog značaja, prenosi Sky News.
No, nakon relativno sporog napretka u tromjesečnoj protuofenzivi, američki dužnosnici su navodno skeptični hoće li Ukrajina uspjeti u njegovu zauzimanju.
Govoreći pod uvjetom anonimnosti, jedan američki dužnosnik rekao je Washington Postu da Ukrajina vjerojatno neće doći do Melitopolja, pozivajući se pritom na obavještajno izvješće.
Dužnosnik je dodao da unatoč izvješću i ograničenom napretku prema Melitopolju, Washington vjeruje da je još uvijek moguće promijeniti sumorne izglede.
Ukrajina se polako približava Azovskom moru. Ovotjedna pobjeda u malom selu Urožnaje naglašena je kao korak naprijed, no ostaje činjenica da je to bilo prvo naselje koje je Ukrajina povratila u 20 dana, a još je više od 140 kilometara od Melitopolja.
06:23
Rusija zatvorila centar za ljudska prava Saharov
Rusija je zatvorila Centar Saharov, uglednu organizaciju za zaštitu ljudskih prava, što je novi korak u gušenju liberalnih organizacija koje propituju službeni narativ Kremlja, uključivo rusku agresiju na Ukrajinu.
Sud u Moskvi u petak je usvojio zahtjev ministarstva pravosuđa da zatvori centar, navela je novinska agencija Interfax.
Moskovski općinski sud objavio je da je odlučio likvidirati centar na zahtjev Ministarstva pravosuđa, a jedan od službenih razloga jest taj da je Centar Saharov ilegalno organizirao konferencije, izložbe i događanja.
Otkako je osnovan 1996. Centar Saharov organizirao je stotine debata, izložba i drugih događanja, a 2015. godine tisuće ljudi ondje su se okupile da odaju počast ubijenom oporbenom političaru Boris Nemcovu, ubijenom blizu zidova Kremlja.
Organizacija, nazvana prema fizičaru, političkom disidentu i nobelovcu Andreju Saharovu (1921.-1989.), djeluje više od 30 godina na unaprjeđenju ruskog građanskog društva.
Ranije, Moskva je organizaciju nazvala "stranim agentom". Početkom godine zaplijenila je sve prostore te organizacije.
U to vrijeme, Centar Saharov optužio je Kremlj da pokušava uništiti nezavisne organizacije u zemlji.
Andrej Saharov bio je ključni stručnjak u razvoju sovjetske hidrogenske bombe no poslije je postao poznat po aktivizmu za zaštitu ljudskih prava i slobode savjesti.
Nobelovu nagradu primio je 1975. no nije mu bio dopušten odlazak u Norvešku da je primi. Godine 1980. bio je poslan u egzil što je trajalo šest godina.