Crnogorski premijer Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista koja je sa 41,1 posto osvojenih glasova relativni pobjednik parlamentarnih izbora održanih u nedjelju, počeo je potragu za koalicijskim partnerima.
Već u izbornoj noći samouvjereno je najavio da će brzo nakon službenog proglašenja rezultata postići sporazum s tradicionalnim partnerima Socijaldemokratima Crne Gore, Hrvatskom građanskom inicijativom te albanskim i bošnjačkim strankama. No, malo mu gori pod nogama jer je samostalno osvojio tri ili četiri mandata manje nego što ih zajednički mogu prikupiti oporbene stranke. Manjinski glasovi nužni su mu da bi prikupio 41 ili 42 od 81 parlamentarnog mandata.
Skupa kampanja
Pokazalo se da se Đukanovića ne može ugroziti antizapadnom politikom, iako je oporba imala neviđeno skupu i dobro organiziranu kampanju. No, baš takvom kampanjom dali su Đukanoviću jedini argument koji mu je trebao. Unatoč katastrofalnoj ekonomskoj situaciji, najvećem proračunskom deficitu u Europi, najbržem rastu duga, enormnoj korupciji i kriminalu, za koju je odgovoran premijer koji je već 27 godina na vlasti, oni su se odlučili za kampanju koja Đukanovića pozicionira kao proeuropskog političara i čuvara crnogorske državnosti, kaže Željko Ivanović, direktor dnevnog lista Vijesti, jednog od najsnažnijih kritičara vladavine Đukanovića i DPS-a. Najjača oporbena lista Demokratski front, koji okuplja mahom proruske i prosrpske političare, dominirala je kampanjom sa sloganom “Mi ili On”. Kampanju im je vodio izraelski PR stručnjak Eisin Asaf koji radi za srpskog premijera Aleksandra Vučića, a vodio je i predsjedničku kampanju Borisa Tadića. Vlada tvrdi da je iza kampanje DF-a službeni Kremlj, ali u oporbi smatraju kako je vjerojatnije da kampanju uglavnom financiraju ruski oligarsi koji imaju neraščišćene privatizacijske račune s vladom u Podgorici, misleći pritom na Olega Deripasku i privatizaciju Aluminijskog kombinata. Treba imati u vidu da u maloj Crnoj Gori, prema procjenama, živi 20 tisuća Rusa koji su se doselili u posljednjih desetak godina. Službena Moskva ne krije da je povrijeđena crnogorskim pristupom u punopravno članstvo NATO-a. Taj proces je praktično dovršen i čeka ratifikaciju svih članica NATO-a. Njihov radikalan stav protiv europskih i euroatlantskih integracija, a za bliske veze s Rusijom i još bliže sa Srbijom, gurnule su Đukanovića, bivšeg suradnika i ratnog druga Slobodana Miloševića, na poziciju čovjeka koji radi na europskoj budućnosti i brani opstojnost Crne Gore. - Paradoksalno je da što Đukanović više pobjeđuje, Crna Gora se više dijeli. Nikad nije bila ovako razjedinjena, izbori su postali borba na život i smrt, a sve samo za još jedan politički mandat - kaže Ivanović koji sumnja u regularnost održanih izbora.
Stalne sirene
-Pritisaka i nepravilnosti je bilo na svakim izborima, uvijek je vlast na neki način zloupotrebljavala institucije sustava u kampanji, ali bi izborni dan protekao u miru i demokratskom ozračju. Međutim, nikad nije bilo toliko dokaza, audio i video snimaka koji potvrđuju da je vladajuća stranka kupovala glasove. Izbori su protekli i u histeriji, gotovo izvanrednom stanju u kojem je policija uz sirene jurcala gradovima tražeći terorističku skupinu koja je navodno trebala pucati na građane i uhititi premijera Đukanovića - dodaje Ivanović koji smatra da izbori nisu održani u regularnim uvjetima.
Državne su vlasti, upravo pod izgovorom da čuvaju građane od kršenja izborne šutnje i subverzivnih političkih manipulacija, naredile teleoperaterima da ugase Viber i WhatsApp, koje je nevladina organizacija koristila kako bi im građani mogli javiti o izbornim nepravilnostima. Ta je zabrana ukinuta pola sata nakon što je Ranko Krivokapić, lider SDP-a i bivši predsjednik Skupštine Crne Gore, izjavio da je o ukidanju tih internet servisa obavijestio američku veleposlanicu i pritom joj spomenuo praksu Sjeverne Koreje. Veći je problem 20 uhićenih državljana Srbije pod optužbom da su namjeravali upasti u Skupštinu, proglasiti pobjedu određenih političkih stranaka i uhititi premijera Đukanovića. Za to su se trebali poslužiti skladištima u kojima se nalazi oko 600 kalašnjikova.
Među uhićenima je i Branislav Dikić, zvani Mali Legija, bivši načelnik srpske žandarmerije koji je smijenjen jer je tu policijsku instituciju pretvorio u privatnu kriminalnu vojsku.
Nema oružja
Iz oporbenog DF-a su odmah ustvrdili da je Dikić blizak nekim ljudima Mila Đukanovića, u prvom redu njegovu neformalnom spin doktoru Vladimiru Bebi Popoviću. Do zaključenja ovog teksta policija nije otkrila oružje kojim su navodni teroristi trebali srušiti ustavni poredak u Crnoj Gori, niti je Državno tužiteljstvo objavilo za koje su stranke teroristi bili angažirani. Konačno, šestorica su puštena na slobodu. Srpski premijer Vučić, nesklon Dikiću, javno je posumnjao u točnost tvrdnji da su ti srpski državljani bili nekakav eskadron smrti, a već jučer je crnogorska policija na slobodu pustila šest privedenih “terorista”.