Dupini koji koriste spužve kao oruđe za ulov plijena bolje se nose sa štetom koju su njihovim staništima nanijele klimatske promjene, pokazali su rezultati istraživanja što su ih proveli švicarski biolozi.
Znanstvenici koji proučavaju indo-pacifičke dupine u zaljevu Shark Bay u zapadnoj Australiji otkrili su da se dupini koji su naučili koristiti morske spužve kao oruđe u prikupljanju hrane s dna oceana bolje prilagođavaju povećanju temperature mora uzrokovanom klimatskim promjenama.
Poznato je da dupini spadaju među najinteligentnije životinje na planetu, no studija biologa sa Sveučilišta u Zuerichu upućuje na to da se one vrste koje ne uspijevaju pribjeći složenoj tehnici lova, poput svojih 'rođaka spužvara', vjerojatno neće uspjeti prilagoditi klimatskim promjenama.
Znanstvenici su od 2007. do 2017. godine proučavali populaciju dupina u zaljevu Shark Bay, posebno se fokusirajući na to na koji je način toplinski val 2011. utjecao na te sisavce.
Podmorski toplinski val tada je povećao temperaturu mora za više od četiri stupnja iznad prosjeka. To je stopu preživljavanja dupina smanjilo za 12 posto, zbog čega su ženke dupina kotile puno manje mladunčadi.
"Vrlo je neobično da se, ni nakon šest godina, reproduktivna sposobnost ženki nije vratila na prethodne brojke", kazala je glavna autorica studije Sonja Wild.
Švicarski biolozi ustanovili su da katastrofalan toplinski val nije jednako naškodio svim vrstama dupina.
Dio dupina "spužvara" iz Shark Baya svojim kljunovima najprije iskopa spužve, a potom ih koristi kao zaštitu za svoje osjetljive noseve prilikom 'kopanja' po morskome dnu u potrazi za hranom. Znanstvenici smatraju da se to ponašanje ne prenosi genetski, već je socijalno uvjetovano. Ovo složeno socijalno usvojeno ponašanje prenosi se ženskom linijom.
Ranije su švicarski biolozi ustanovili da je prehrana dupina koji koriste spužve u procesu hranjenja potpuno drukčija od one kod sisavaca koji ne uspijevaju koristiti tu tehniku.
Dupini "spužvari" uglavnom se hrane ribama s morskog dna, što ne uspijeva ostalim vrstama dupina uz pomoć njihovih biosonara.
Michael Kruetzen, profesor na Odsjeku za antropologiju Sveučilišta u Zuerichu kaže kako je riječ o prvoj studiji koja ukazuje na to da toplinski valovi ne utječu negativno samo na jednostavne organizme, već ostavljaju ozbiljne posljedice i na životinje koje se nalaze na vrhu prehrambenog lanca, poput dupina.
"Podmorski toplinski valovi u budućnosti će biti sve češći uslijed klimatskih promjena. To je zabrinjavajuće, ne samo kada su posrijedi dugoročni izgledi za populaciju morskih sisavaca, već i za cijeli oceanski ekosustav", kaže Kruetzen.