Brutalne operacije u samom srcu Rusije: Razneseni auti, hladnokrvne egzekucije, lista likvidiranih sve je šira...

Eksplozija koja je usred noći odjeknula u Moskvi, u kojoj je poginulo troje ljudi, mogla bi biti još jedan napad ukrajinskih tajnih službi na samo srce Rusije. Tjedan dana ranije, u bombi podmetnutoj ispod njegova automobila u ruskoj prijestolnici, gotovo na istom mjestu gdje se dogodio jutrošnji napad, poginuo je ruski general-pukovnik Fanil Sarvarov. U posljednjem napadu, koji se dogodio oko 1.30 sati, stradala su dva policajca koja su prišla sumnjivoj osobi u blizini policijskog automobila.

Slični napadi događaju se od samog početka rata u Ukrajini. Iako često nema konačne potvrde o tome tko stoji iza eksplozija, za napade Rusija uglavnom optužuje vladu u Kijevu. Kijev je često šutio o napadima, ponekad je davao naznake da stoji iza njih, a u nekim slučajevima javno je negirao umiješanost.

Niz likvidacija

Bez obzira na to, jasno je da je od početka rata u veljači 2022. godine bilo nekoliko uspješnih likvidacija ili pokušaja likvidacija ruskih javnih figura na teritoriju Ruske Federacije ili na okupiranim ukrajinskim teritorijima te da su one djelo ukrajinske obavještajne službe te partizanskih ćelija unutar Rusije, jedan od elemenata pritiska na režim u Moskvi i ratni stroj daleko od krvavih rovova.

Alarm u Rusiji: ‘Dolazi prva stvarno teška godina...‘

General-pukovnik Fanil Sarvarov, ubijen prije tjedan dana usred Moskve, bio je načelnik Uprave za operativnu obuku ruskog Glavnog stožera. Posljednji je u nizu važnih ruskih visokih vojnih dužnosnika stradalih na ulicama ruskih gradova.

Prije njega, također podmetanjem bombe pod automobil, usmrćen je general-pukovnik Jaroslav Moskalik. Bio je zamjenik načelnika Glavne operativne uprave Glavnog stožera, drugim riječima „operativnog mozga” ruskih oružanih snaga, mjesta gdje se planiraju, usklađuju i nadziru sve ključne vojne operacije. Moskalik je ubijen u travnju.

General-pukovnik Igor Kirillov, šef Odjela za nuklearnu, biološku i kemijsku zaštitu, ubijen je zajedno sa svojim pomoćnikom u prosincu 2024. Ukrajinska služba SBU kasnije je preuzela odgovornost za taj napad.

Kapetan Valerij Trankovski, pomorski kapetan, ubijen je u autobombi u Sevastopolju na Krimu u studenom 2024. godine. Ukrajinski izvori optužili su ga prije smrti za ratne zločine. Stanislav Ržicki, bivši zapovjednik podmorničkih snaga i zamjenik načelnika ureda za vojnu mobilizaciju, ubijen je iz vatrenog oružja dok je trčao u Krasnodaru u srpnju 2023. godine.

Među javnim osobama i suradnicima ruskog režima koji su javno podržavali i promovirali rat protiv Ukrajine bila je Darja Dugina. Kći proratnog nacionalista Aleksandra Dugina i sama zagovornica rata, ubijena je u eksploziji autobombe u blizini Moskve u kolovozu 2022. godine. Bio je to velik šok za ruski režim i javnost. Rat je iz Ukrajine stigao u moskovsko predgrađe. Ruska služba sigurnosti (FSB) objavila je da iza ubojstva stoji Ukrajina i da je osumnjičena navodno ukrajinska državljanka koja je pratila Duginu i njezina oca. Ukrajinske službe negirale su napad na 29-godišnju novinarku Duginu, a vjeruje se da je meta zapravo bio njezin otac.

Nitko nije siguran

Među najpoznatijim žrtvama ukrajinskog SBU-a su i Vladlen Tatarski, istaknuti proratni vojni bloger koji je ubijen bombom u kafiću u Sankt Peterburgu u travnju 2023. godine. Zahar Prilepin, nacionalistički pisac i političar, preživio je eksploziju autobombe u svibnju 2023. godine. Ubijen je njegov vozač, a odgovornost je preuzela skupina Ateš, ukrajinski pokret otpora, aktivan ponajprije na okupiranim područjima Ukrajine te unutar Ruske Federacije. Jutarnji je već pisao o napadima na Sergeja Gorenka, glavnog tužitelja Luganske narodne republike, te na Igora Korneta, šefa Ministarstva unutarnjih poslova u Luhansku.

U Moskvi podignuta bizarna tužba, čini se da je Putinu jako povrijeđen ego

Ilja Kiva, bivši ukrajinski zastupnik koji je prebjegao u Rusiju, pronađen je ustrijeljen u blizini Moskve u prosincu 2023. godine. Kiva je najprije bio ukrajinski desničar, da bi 2019. promijenio stranu. U Ukrajini je optužen za „izdaju i ratnu propagandu”, a sud u Lavovu ga je u odsutnosti osudio na 14 godina zatvora. Njegov ubojica koristio je prigušivač, a po svemu sudeći riječ je o agentu SBU-a. Andrej Korotkij, zaposlenik ruske nuklearne elektrane Zaporižje, ubijen je u napadu autobombom u listopadu 2024. Medijska izvješća govore i o nizu pokušaja atentata koje su ruske službe spriječile. Još 2023. godine Rusi su izvijestili o tajnoj mreži sabotera na Krimu, čiji je krajnji cilj bio ruski šef Krima Sergej Aksenov.

U listopadu iste godine ruski dužnosnici izvijestili su da je u Jalti teško ranjen Oleg Carjov, bivši član ukrajinskog parlamenta koji je podržao invaziju Moskve 2022., a ukrajinska sigurnosna služba ubrzo je priznala da je organizirala atentat. Carjov je imao sreće. No, mnogi drugi nisu. Bila je to godina s nizom atentata i pokušaja atentata. Sad se fokus ponovno okrenuo prema Moskvi kako se zaoštrava situacija na prvoj liniji.

Možda su ipak najvažnije tvrdnje Rusije o ukrajinskim pokušajima atentata na samog ruskog predsjednika Vladimira Putina. Među njima se najviše spominje napad dronom na Kremlj u svibnju 2023., koji je Ukrajina negirala. Javljeno je i o „incidentu s dronom” blizu helikoptera s Putinom u svibnju ove godine. Taj događaj još se istražuje.