Požari u Kaliforniji
Novi požar buknuo je u ponedjeljak u blizini Los Angelesa u američkoj državi Kaliforniji i prisilio stotine ljudi da napuste svoje domove. Ogromni stupovi dima uzdižu se iznad planine San Gabriel, a dva najveća požarišta međusobno su udaljena tek tri kilometra i prijete da se spoje u jedan veliki požar.
Policija je naredila evakuaciju preostalog stanovništva, iako ih je većina dobrovoljno napustila domove.
'Ovo nije normalno, vatra je stigla skroz do kuća!', pričaju ljudi koji bježe od vatrene stihije. Vatra se, pričaju dalje, posve približila kućama i tu je vrućinu nemoguće izdržati.
Naknadnom istragom policija je ustanovila da je jedan veliki požar zapalila iskra nastala uslijed jedne prometne nesreće. Uzrok drugog požara još uvijek nije poznat, no zabrinjava podatak da u uvjetima velike suše požar mogu izazvati posve uobičajene i u normalnim okolnostima bezopasne stvari.
Opasnost od vatre je na vrhuncu kako se temperature penju i do 37 celzijevih stupnjeva, dok u nekim mjestima u pustinji prelaze i 45 stupnjeva.
Dodatnu opasnost predstavlja i vjetar koji raspiruje vatru i otežava posao gasiteljima. Upravo zbog vjetra, vatra se približila Santa Barbari, a požar je buknuo i u blizini mjesta Potrero u blizini meksičke granice.
U gašenju su dosad ozlijeđena tri vatrogasca. Svi su hospitalizirani i nalaze se izvan životne opasnosti.
Požari u New Mexicu i Arizoni
Visoke temperature i neopreznost kampera koji su palili logorsku vatru, uzrokovali su i požar u New Mexicu koji je buknuo prošloga tjedna i progutao 24 kuće na planini Manzano. Srećom, visoka vlažnost zraka tijekom noći pomogla je vatrogascima da požar stave pod kontrolu.
Za to vrijeme u istočnoj Arizoni vatra je okružila nekoliko kuća i natjerala stanovništvo na bijeg. Požar koji je buknuo u indijsnskom rezervatu Fort Apache, zbog suhe vegetacije i vjetra koji je brzo mijenjao smjer, brzo se proširio do Cedar Creeka.
Suša u Vijetnamu
Za to vrijeme drugi kraj svijeta bori se s posljedicama najgoreg El Niña u povijesti. Vijetnam su pogodile katastrofalne suše i oko dva milijuna ljudi ostalo je bez pitke vode. Radi se o najgoroj suši u proteklih 90 godina, koja je u kombinaciji s prodorom morske vode u deltu rijeke Mekong, uništila nasade voća, riže i šećerne trske. Inače, Vijetnam je, nakon Indije i Tajlanda, treći najveći izvoznik riže u svijetu te drugi najveći proizvođač kave.
'Ova katastrofa imat će dalekosežne posljedice ne samo na stanovnike Vijetnama nego i na ostatak svijeta', rekao je Christos Stylianides, povjerenik za upravljanje humanitarnim krizama pri UN-u.
Velika suša u Vijetnamu uzrokovana je El Niñom, prirodnom pojavom koja se događa svakih nekoliko godina i koja je ove godine izrazito teška te je već dobila nazin 'super El Niño'. Riječ je o pojavi koja remeti prirodno kruženje vode te može donijeti velike kiše i poplave s jedne, ili velike suše s druge strane. Znanstvenici su ustvrdili da je period između 2011. i 2015. najtopliji petogodišnji period ikad zabilježen, te da je takvo povećanje temperature izravno povezano s djelovanjem čovjeka. Kad se takvo povećanje temperature kombinira s djelovanjem El Niña, nastanu katastrofalne posljedice s kojima je sada suočen Vijetnam.
El Niño 2015./16. najteži je nakon onog iz 1997./98. koji je do sad slovio za El Niño s najtežim posljedicama. Europska humanitarna organizacija ECHO Vijetnamu je već uputila humanitarnu pomoć u vrijednosti od oko 2 milijuna eura.
No El Niño nije jedino o čemu stanovnici Vijetnama moraju brinuti. Pojava suprotna od El Niña, naziva se La Niña, a prognostičari su već najavili da bi nakon strašne suše mogla donijeti katastrofalne poplave kad krene sezona monsuna u drugoj polovici 2016. godine.
Šteta od požara u Australiji penje se na 33 milijarde eura
Ranije ove godine Australiju su također pogodili katastrofalni požari, a australska vlada je priopćila da je šteta oko 50 posto veća od one koja je predviđena na početku - oko 9 milijardi samo u 2015. godini - te da bi se do kraja 2050. mogla popeti i do 33 milijarde eura.
Tijekom takvih prirodnih katastrofa najugroženiji su privatni posjedi i infrastruktura, a neposredno nakon požara najviše novca troši se na socijalnu pomoć za najugroženije i obnovu opožarenih dijelova zemlje. Stoga vlada predlaže da se više novca uloži u prevenciju požara kako bi troškovi naknadne sanacije bili što manji.
Čitav je Sydney bio prekriven dimom uzrokovanim velikim požarima
'Trebamo učiniti više da se naša zajednica bolje pripremi i lakše oporavi od prirodnih katastrofa poput požara, poplava i potresa. Najtužnije je što se takva devastacija može iznova ponavljati godinama, pa čak i desetljećima', rekao je Peter Harmer, čelnik jedne osiguravajuće kuće.
Požari u Kanadi izgledali su kao pakao
'To je izgledalo poput vožnje kroz pakao', rekao je izvjestitelj CNN-a Michel Chamberland, opisujući katastrofalne požare koji su zahvatili područje Fort McMurraya u Kanadi u svibnju ove godine.
Iz svojih je kuća moralo biti evakuirano oko 88.000 ljudi a požar je bio toliko jak i intenzivan da je stvorio svoje vlastite vremenske prilike s munjama i gromovima.
'Ovo je tek najava onoga što možemo očekivati u budućnosti zbog klimatskih promjena', rekao je profesor na Sveučilištu Alberta, Mike Flannigen. 'Ovakva vatra nije se još nikad dogodila, a slične katastrofe u budućnosti će biti još češće, još skuplje i još smrtonosnije.'
Zastrašujući razmjeri šumskih požara u Kanadi
'U Kanadi se trajanje šumskih požara i opožarena površina udvostručila od sedamdesetih godina, a to sve imamo zahvaliti ljudskom djelovanju i globalnom zagrijavanju', nastavlja Flannigen.
Požari će biti sve češći i sve veći ako ljudi nastave zasićivati atmosferu stakleničkim plinovima te ju na taj način zagrijavati. Istraživanje Američke akademije znanosti iz 2011. kaže da bi određeni dijelovi Sjedinjenih američkih država u sljedećim godinama mogli imati i do 650 posto više opožarenih površina svake godine ako se ukupna godišnja temperatura povisi za samo još jedan celzijev stupanj u odnosu na prosječnu temperaturu prije industrijske ere.
Kako bi se izbjeglo povećanje temperature od dva stupnja – što znanstvenici označavaju kao opasnu razinu nakon koje nema povratka – čovječanstvo bi trebalo potpuno odustati od fosilnih goriva u razdoblju od 2050. do 2100. godine. To je ogroman zadatak, no znanstvenici tvrde i sasvim moguć.
U međuvremenu, sezona požara u Alberti, provinciji gdje se nalazi i Fort McMurray, postaje sve duža i duža te sada službeno počinje u travnju, a nedavno je počinjala krajem svibnja.
'Moramo odmah reagirati', kaže profesor Flannigen. 'Svaki stanovnik svijeta mora se uključiti u rješavanje ovog problema zbog svoje vlastite djece. Nadao sam se da će uragan Sandy u SAD-u biti okidač za promjene. U Kanadi možda to budu ovi veliki požari. Uglavnom, ako nastavimo živjeti i raditi kao i do sada, posljedice će biti strašne.'