Hrvatska je na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u schengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa. Hrvatska tako postaje 27. članica schengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama. Ulaskom Hrvatske u Schengen taj se prostor širi prvi put nakon više od deset godina.
NOVO 21:00 >>>> Premijer Andrej Plenković zahvalio je u četvrtak svim članicama EU na jednoglasnoj podršci ulasku Hrvatske u šengenski prostor u "godini isporuke" u kojoj je vlada ostvarila sve zacrtane ciljeve na korist građana.
Na konferenciji za medije nakon sastanka u Bruxellesu na kojem je Hrvatska potvrđena kao 27. članica šengenskog prostora, premijer je pohvalio vladu i sve suradnike koji su radili da bi ispunili 281 kriterij i preuzeli svih osam poglavlja šengenske stečevine.
"Velika godina isporuke", rekao je i nabrojao uspjehe svoje vlade ostvarene u 2022. - od otvaranja Pelješkog mosta kojim se objedinjuje hrvatski teritorij mostom preko uskog pojasa Bosne i Hercegovine do ulaska Hrvatske u europodručje koji će kao i članstvo u šengenu nastupiti 1. siječnja 2023.
Ulazak u dvije dublje integracije, "jedine dvije koje su preostale na razini Europske unije, ostvarujemo u desetoj godini članstva, upravo onako kako smo planirali na vrijeme", rekao je premijer.
"Meni nije poznato da je bilo koja druga zemlja ušla istoga dana u europodručje i u šengen", rekao je.
Ulaskom u šengenski prostor bez graničnih kontrola omogućit ćemo građanima i gospodarstvu "sve one slobode koje uživaju sve one druge članice šengena, rekao je.
Važnost šengena ilustrirao je podatkom da Hrvatska 80 posto robne razmjene ostvaruje s članicama šengenskog prostora, a 75posto turista stiže u Hrvatsku iz članica šengenskoj prostora, velikim dijelom automobilom i njima će dolazak bez kontrola na granici biti "brži, lakši i jednostavniji".
Prijevoznici su među prvima čestitali na prijemu ministru prometa Olegu Butkoviću i "zahvaljuju jer njima to mijenja način rada" i olakšava prelaske granica, rekao je premijer nadalje. Zahvalio je resornim ministrima, odnosno cijeloj vladi, svim suradnicima, policiji svima koji su doprinijeli tom procesu.
"Tu je bilo jako puno umješnosti da dođemo do ove odluke", pohvalio se premijer.
Posebno je zahvalio Sloveniji "na potpori" ulaska Hrvatske u šengen.
Slovenija je u četvrtak podržala ulazak Hrvatske u šengen i priložila izjavu za zapisnik po kojoj je arbitražom konačno određena međusobna granica, ali je Hrvatska odmah odgovorila svojom izjavom da se granica tek treba odrediti, te su obje izjave ušle u zapisnik.
19:47 Međunarodne organizacije za ljudska prava u četvrtak su odluku EU-a o ulasku Hrvatske u šengensku zonu ocijenile "lošim presedanom za buduće širenje tog prostora" jer u postupanju prema migrantima hrvatske vlasti i pogranična policija krše europsko i međunarodnog pravo.
Hrvatska je u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor.
No, humanitarne i urduge za ljudska prava tvrde da hrvatska policija koristi nasilje protiv bespomoćnih ljudi, uključujući loše postupanje i mučenje.
Traže reformu mahanizma nadzora hrvatske granice, žurno provođenje istraga u slučajevima kršenja ljudskih prava i pozivanje odgovornih tijela na punu odgovornost.
Zajedničko priopćenje potpisali su Amnesty International, Border Violence Monitoring Network, Centre for Peace Studies, Danish Refugee Council, ECRE, Human Rights Watch, Oxfam i International Rescue Committee.
"Odluka Vijeća EU-a od 8. prosinca o prijemu Hrvatsku u šengensku zonu usprkos potkrijepljenim izvješćima o čestim kršenjima europskog i međunarodnog prava od strane hrvatskih vlasti i granične policije pokazuje zanemarivanje predanosti EU-a vezano uz temeljna prava (...) to predstavlja loš presedan za buduće širenje tog prostora", navode udruge.
Ono što se događađa na granicama Hrvatske i ostalim europskim vanjskim granicama je "kriza vladavine prava", stoji u priopćenju.
Osam udruga tvrdi da se na hrvatskim i ostalim vanjskim granicama EU-a krše temeljna prava, uključujući pravo na azil, te da to uvelike prolazi nekažnjeno. Prema Danish Refugee Council’s Protection Monitoringu, od početka kolovoza do kraja studenoga iz Hrvatske je u BiH protuzakonito vraćeno 1395 ljudi.
"Europske institucije godinama žmire na golemu količinu dokaza o sistemskom kršenju ljudskih prava na vanjskim granicama EU-a, uključujući i na granicama Hrvatske, nagrađujući stroge mjere učvršćivanja granica i pod svaku cijenu sprečavajući ljude da u potrazi za zaštitom uđu u EU", piše u priopćenju.
Udruge smatraju da je odluka Vijeća EU-a da, usprkos dokumentiranim kršenjima prava migranata primi Hrvatsku u šengenski klub, "simptom europske politike koja opetovano žrtvuje temeljna prava zbog, kako se to prikazuje, sigurnosti granica".
Ističu da Kodeks o šengenskim granicama, na koji se Hrvatska obvezala, traži od zemalja članica da poštuju međunarodno i europsko pravo, uključujući Povelju o temeljnim pravima, Povelju o izbjeglicama te posebno obvezu da prilikom kontrole i upravljanja granicama djeluju u skladu s načelom koje isključuje nasilno vraćanje izbjeglica i tražitelja azila u zemlje u kojima bi mogli biti podvrgnuti progonu.
19:19 Predsjednik IDS-a Dalibor Paus ocijenio je u četvrtak da je ulazak Hrvatske u schengenski prostor najsretnija vijest za Istru i njezine građane ove godine te kako će sada svi osjetiti puni smisao "Europe bez granica".
"Podrška Istrijana članstvu u EU bila je rekordno visoka i sada, kada će granični prijelazi postati stvar prošlosti, vjerujem da će svi osjetiti puni smisao ‘Europe bez granica‘, pogotovo hrvatski i slovenski građani koji žive na pograničnom području, a čija će svakodnevica biti puno jednostavnija", istaknuo je predsjednik IDS-a Dalibor Paus u priopćenju u povodu odluke Vijeća Europske unije o ulasku Hrvatske u Schengen.
Pristupanje Hrvatske Schengenu od 1. siječnja iduće godine i uvođenje eura kao zajedničke valute, ocijenio je, važni su vanjskopolitički ciljevi naše zemlje.
"Uz zajedničke vrijednosti liberalizma i tolerancije, zajednička valuta i sloboda kretanja unutar granica temelj su Europske unije i drago mi je da će Hrvatska na taj način postati članica u punom smislu te riječi, a u čemu će uživati sadašnje i buduće generacije", istaknuo je predsjednik IDS-a u priopćenju. Dodao je kako će ulazak u Schengen imati pozitivne učinke na naše gospodarstvo.
"Jedinstvena je to prilika za naše gospodarstvenike, čije će poslovanje sada biti ubrzano i olakšano. U europskim okvirima Istra je geografski mala regija, ali istarski proizvodi nemaju pravu konkurenciju kad govorimo o kvaliteti. Budući uspjesi istarskih gospodarstvenika dodatno će ojačati prepoznatljivost Istre, što će se odraziti i na sve ostale gospodarske grane, a očekujem da će manjak gužva na granicama imati dobar efekt na turističku sezonu", poručio je Paus.
Smatra kako je današnja odluka pozitivna, ali nosi sa sobom i određene izazove.
"Odluku pozdravljam, no moramo biti svjesni da nije ‘sav posao‘ gotov. Uskoro ćemo postati vanjska granica Unije, što znači da moramo uložiti puno napora u sigurnost. Također, država će voditi računa o suzbijanju nelojalne konkurencije. Ti izazovi su premostivi i očekujem da Hrvatska bude na visini zadatka", zaključio je predsjednik IDS-a.
17:47 Češko predsjedništvo i Europska komisija izrazili su zadovoljstvo i čestitali Hrvatskoj na velikom uspjehu nakon što je izglasana odluka o njezinu ulasku u šengenski prostor i izrazili razočaranje izostankom konsenzusa za Bugarsku i Rumunjsku.
Opširnije pročitajte OVDJE.
16:24 Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u četvrtak je istaknuo da je ulaskom u Schengenski prostor i eurozonu Hrvatska postigla dva najvažnija vanjskopolitička cilja zacrtana pristupanjem u EU, a o važnosti toga govori podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom lani iznosila 34,5 milijardi eura.
"Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu postigli smo dva najvažnija vanjskopolitička cilja koje smo zacrtali pristupanjem u Europsku uniju. Istovremeno, usvajanje zajedničke valute i ulazak u Schengen ujedno je i priključivanje samoj institucionalnoj jezgri EU koju čini 18 europskih država", istaknuo je Burilović povodom odluke ministara unutarnjih poslova EU članica u četvrtak na sastanku u Bruxellesu da Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora.
Za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023., ukidaju se tako granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema EU zemljama, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.
Burilović je dodao da o važnosti ulaska govori i podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom u 2021. godini iznosila 34,5 milijardi eura, odnosno 73,9 posto ukupne hrvatske robne razmjene.
"U taj jedinstveni nadnacionalni prostor i propulzivno tržište koje broji gotovo 430 milijuna stanovnika, Hrvatska je prošle godine najviše izvezla električnih strojeva i opreme te mineralnih goriva i ulja što čini više od 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Schengen", kazao je.
Nadalje, naveo je, u prijevozu roba i putnika Hrvatska će imati koristi prvenstveno zbog ukidanja graničnih kontrola prema našim susjedima Sloveniji i Mađarskoj, što će doprinijeti bržoj dopremi roba i nižoj cijeni prijevoza u međunarodnom prometu.
"Uz naše građane koji još jednostavnije putovati unutar granica Unije, najveći dobitnik svakako je turizam s obzirom da gosti iz europskih zemalja, čine naše najvažnije i najbogatije tržište", zaključio je u svom komentaru povodom ulaska u Schengen i eurozonu.
15:44 Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iz Bruxellesa je komentirao ulazak Hrvatske u Schengen.
“Konačno možemo reći da je Hrvatska u Schengenu i da hrvatski građani ulaze u najveću zonu slobodnog kretanja u svijetu. Ništa nije palo s neba. Bili smo suzdržani u komentarima zato što je to takav proces. Znali smo od početka da neće biti lako, da će biti teškoća, da će biti sumnjičavosti, onih koji će propitkivati što radimo, da ćemo i mi napraviti pokoju grešku. Pokazali smo da način na koji smo vodili proces, za Hrvatsku nema granica”, kazao je ministar, a prenosi N1.
Zahvalio se svima koji su vodili proces pristupanja, od policajaca na granici do Vlade. “Svi su dali veliki obol ovom uspjehu, velikom uspjehu.”
“Ulazimo u trenutku kad je malo zemalja bilo spremno razgovarati o proširenju. Ali znali smo da smo ustrajnim radom doveli države članice do toga da se Hrvatsku ne može zaustaviti. Išli smo odlučno da za EU nije bilo druge mogućnosti osim da Hrvatska uđe u Schengen. Veliko je zadovoljstvo vratiti se nekoliko godina unazad i reći da si ponosan na ono što smo napravili. Taj 281 uvjet nije samo činjenica koju ponavljamo, nego konkretni poslovi koje smo vodili”, poručio je Božinović.
“Hrvatska je pokazala da je s pravom članica EU-a, da je u stanju, iako nismo velika zemlja, provesti sve uvjete i siguran sam da je primitkom Hrvatske EU na velikom dobitku. Prava poruka je da su ovo hrvatski građani zaslužili, ovo je zbog njih. Ovo će biti i poticaj hrvatskom gospodarstvu”, dodao je.
“Ovo nije bila lagana rasprava. Danas je bilo i previše emocija. Rekao bih da je većina zemalja bila za to da se i Bugarsku i Rumunjsku primi, oni već 12 godina čekaju, i naša pozicija prema njima je bila da trebaju postati članicama. No, činjenica je da nije postignut konsenzus i da ovakva opasnost na kraju dana nije postojala, razgovarao sam sa svima, i sam hrvatski pristup od prvog dana bio je takav da su danas rekli da ne mogu biti protiv Hrvatske. Razgovarao sam i s rumunjskim i bugarskim kolegama, žao mi je. Hrvatska je ovo vrijeme imala kontakt s njima, pokušavali smo pomoći, ali očito smo odmakli da nas je bilo teško sustići”, rekao je.
15:27 Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor snažan je impuls za hrvatski turizam, koji će dati dodatan poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti sektora jer će sigurno osnažiti interes za hrvatskom turističkom ponudom, ocijenili su u četvrtak iz Hrvatske udruge turizma (HUT).
"Još jača integracija Hrvatske u Europsku uniju koju donosi ulazak u Schengenski prostor izrazito je optimistična vijest za turistički sektor i cijelo gospodarstvo. Jačanje razine sigurnosti zemlje koje donosi ulazak u Schengenski prostor, kao i ulazak u eurozonu od 1. siječnja i usvajanje valute koju koriste naši gosti iz ključnih emitivnih zemalja, dodatno će olakšati dolazak i ojačati interes za Hrvatskom u članicama EU-a, ali i na potražnju iz trećih zemalja", poručio je direktor HUT-a Veljko Ostojić u izjavi koja se prenosi u priopćenju.
Ključne emitivne zemlje za hrvatski turizam članice su Schengenskog prostora, što znači da će ulazak Hrvatske u taj prostor i ukidanje graničnih kontrola na granici sa Slovenijom i Mađarskom turistima iz tih zemalja značiti još brži i jednostavniji dolazak u Hrvatsku, istaknuto je.
Zbog jednostavnijeg dolaska, zajedničke valute i jačanja percepcije sigurnosti u Hrvatsku će sigurno doći i gosti koji do sada nisu birali Hrvatsku kao destinaciju svog odmora, dodali su iz HUT-a u kratkom priopćenju.
Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica Schengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.
14:55 Na Twitteru se oglasio i premijer Andrej Plenković.
Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica Schengena! U godini isporuke ostvarili smo strateške ciljeve Vlade RH od kojih će najveću korist imati građani i gospodarstvo!, napisao je Plenković.
14:50 Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović oglasio se na Twitteru.
- Hrvatska je u Schengenu! Na našem europskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uvjete, prošli dug i zahtjevan proces te je na Vijeću za unutarnje poslove odluka donesena u potpunom suglasju. S Hrvatskom u Schengenu na dobitku su svi – građani, gospodarstvo, Hrvatska i EU, napisao je Božinović.
14:45 „Sretan sam i ponosan što je moja Hrvatska pred vratima Schengena i što će moja Istra od 1. siječnja biti prava europska regija bez granica. Konačno postajemo dio najrazvijenijeg kluba - Schengena - apsolutno zasluženo! Smanjuju se čekanja na granicama naših prijevoznika, radnika, turista, smanjuju se gubitci, koji se čekanjima generiraju. Ovo je velik dan za Hrvatsku, ali i za snažnu, jedinstvenu Europu, naglasio je zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Valter Flego nakon današnje finalne i jednoglasne odluke Vijeća.
- Ovo je povijesna odluka za Istru i istarski turizam! Naša će regija sad biti još privlačnija tradicionalnim gostima poput Talijana, Austrijanaca i Nijemaca, istaknuo je Flego te dodao:
- Ipak, zbog nedostatka odgovarajuće prometne infrastrukture, moramo biti realni i svjesni da sa Schengenom gužve na graničnim prijelazima Plovanija i Kaštel neće biti u potpunosti riješene. Zato pozivam Vladu RH i premijera Plenkovića da prije početka turističke sezone riješe problem povezivanja istarskog ipsilona na mrežu slovenskih autocesta. Ovo je prilika za jačanje dobrosusjedskih odnosa i za rast hrvatskog, slovenskog, ali i europskog gospodarstva u cjelini. Adekvatno cestovno povezivanje Slovenije i Hrvatske i rješavanje problema uskog grla koji guši istarski turizam i život ljudi s obje strane granice već desetljećima, mora biti prioritet hrvatske vlade.
Na kraju, istarski je europarlamentarac zaključio da je „danas Hrvatska dobila finalnu potvrdu o ispunjenju najiscrpnije evaluacije za pristup Schengenu od svih država članica“.
- Jedina smo zemlja koja primjenjuje nezavisni mehanizam za nadzor i kontrolu granica, ispunili smo apsolutno sve zahtjeve i ponosno od 1. siječnja postajemo dio najvećeg područja bez graničnih kontrola na svijetu. Čestitam nam svima!
14:40 "Pristupanje Hrvatske u Schengen najsretnija je vijest za Istru i njene građane u ovoj godini. Podrška Istrijana članstvu u EU bila je rekordno visoka i sada, kada će granični prijelazi postati stvar prošlosti, vjerujem da će svi osjetiti puni smisao ‘Europe bez granica‘, pogotovo hrvatski i slovenski građani koji žive na pograničnom području a čija će svakodnevnica biti puno jednostavnija“, poručio je predsjednik IDS-a Dalibor Paus povodom potvrdne odluke Vijeća Europske unije o ulasku Republike Hrvatske u Schengenski prostor.
Pristupanje Hrvatske Schengenu od 1. siječnja iduće godine i uvođenje eura kao zajedničke valute su važni vanjsko politički ciljevi naše zemlje. „Uz zajedničke vrijednosti liberalizma i tolerancije, zajednička valuta i sloboda kretanja unutar granica temelj su Europske unije i drago mi je da Hrvatska na taj način postati članica u punom smislu te riječi, a u čemu će uživati sadašnje i buduće generacije “, naveo je predsjednik IDS-a.
Ulazak u Schengen imat će zasigurno pozitivne učinke na naše gospodarstvo. Jedinstvena je to prilika za naše gospodarstvenike, čije će poslovanje sada biti ubrzano i olakšano. „U europskim okvirima Istra je geografski mala regija, ali istarski proizvodi nemaju pravu konkurenciju kad govorimo o kvaliteti. Budući uspjesi istarskih gospodarstvenika dodatno će ojačati prepoznatljivost Istre, što će se odraziti i na sve ostale gospodarske grane, a očekujem da će manjak gužva na granicama imati dobar efekt na turističku sezonu “, poručio je Paus.
Dalibor Paus smatra da je današnja odluka Vijeća o ulasku u Schengen zonu neupitno pozitivna, ali nosi sa sobom i određene izazove. „Odluku pozdravljam, no moramo biti svjesni da nije ‘sav posao‘ gotov. Uskoro ćemo postati vanjska granica Unije, što znači da moramo uložiti puno napora u sigurnost. Također, država će voditi računa o suzbijanju nelojalne konkurencije. Ti izazovi su premostivi i očekujem da Hrvatska bude na visini zadatka“, zaključio je predsjednik IDS-a.
14:32 "Današnja odluka o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor snažan je impuls za hrvatski turizam. Ova će odluka dati dodatni poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti sektora jer će sigurno osnažiti interes za hrvatskom turističkom ponudom. Još jača integracija Hrvatske u EU koju donosi ulazak u Schengen izrazito je optimistična vijest za turistički sektor i cijelo gospodarstvo. Jačanje razine sigurnosti zemlje koje donosi ulazak u šengenski prostor, kao i ulazak u eurozonu od 1. siječnja i usvajanje valute koju koriste naši gosti iz ključnih emitivnih zemalja, dodatno će olakšati dolazak i ojačati interes za Hrvatskom u članicama EU, ali i na potražnju iz trećih zemalja", poručio je Veljko Ostojić, direktor HUT-a.
"Naše ključne emitivne zemlje članice su schengenskog prostora, što znači da će ulazak Hrvatske u taj prostor i ukidanje graničnih kontrola na našoj granici sa Slovenijom i Mađarskoj turistima iz tih zemalja značiti još brži i jednostavniji dolazak u Hrvatsku. Zbog jednostavnijeg dolaska, zajedničke valute i jačanja percepcije sigurnosti u Hrvatsku će sigurno doći i gosti koji do sada nisu birali Hrvatsku kao destinaciju svog odmora", dodao je Ostojić.
14:25 Hrvatska je u četvrtak na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u Schengenski prostor, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa, doznaje Hina iz diplomatskih izvora.
Hrvatska tako postaje 27. članica Schengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.
Bugarska i Rumunjska nisu dobile potporu jer je izostao konsenzus.
14:18 - Na vijeću ministara EU prošla je odluka o primanju Hrvatske u Schengen, javlja naš reporter Augustin Palokaj.
Novinar Jack Parrock koji prati sjednicu tvrdi kako se ne može postići konsenzus oko ulaska Hrvatske, Rumunjske i Bugarske u Schengen.
- Čujem da Njemačka i Luksemburg sada prijete blokirati hrvatski ulazak u Schengen ako se ne povuče veto protiv Bugarske i Rumunjske, napisao je Parrock na Twitteru.
Češko predsjedništvo i Europska komisija uvjereni su da će Hrvatska u četvrtak dobiti zeleno svjetlo za ulazak u Schengenski prostor, a nadaju se da će to biti moguće i za Bugarsku i Rumunjsku, unatoč austrijskoj prijetnji vetom.
“Uvjeren sam da ćemo imati Hrvatsku unutra, a nadam se da će to biti moguće i što se tiče Bugarske i Rumunjske”, izjavio je češki ministar unutarnjih poslova Vit Rakušan prije početka sastanka Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe koje će u četvrtak odlučivati o proširenju Schengena na tri zemlje.
Istog je mišljenja i potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas. “Uvjeren sam da će Hrvatska dobiti zeleno svjetlo, a nadam se i Bugarska i Rumunjska”, rekao je Schinas.
Schinas je rekao da su sve tri zemlje tehnički spremne za Schengen, da su učinile i više nego što se od njih tražilo. Rekao da su “neka mala oklijevanja” koja postoje političke naravi i da počivaju na pogrešnoj pretpostavci da će proširenjem Schengena biti manje kontrole na vanjskim granicama.
“Bit ćemo jači, a ne slabiji proširenjem Schengena i to znači veću i bolju kontrolu, a ne manju”, rekao je Schinas.
Austrijski veto Bugarskoj i Rumunjskoj
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner ponovio je da će staviti veto na ulazak Bugarske i Rumunjske, a da će podržati Hrvatsku.
Istaknuo je da je nedopustivo da je u Austriju preko zapadnobalkanske rute ušlo ove godine preko 100 tisuća neregistriranih migranata iako je njegova zemlja usred Europe i nema vanjske granice.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser, koja podržava sve tri zemlje, izjavila je da ne razumiju austrijsku poziciju.
“Ne mogu razumjeti austrijsko stajalište u ovome. Znam da se u Austriji vode velike rasprave o tom pitanju”, rekla je Faeser, dodajući da Njemačka podržava sve tri zemlje.
Sve tri zemlje imaju punu potporu i Francuske.
“Francuska smatra da sve tri zemlje zaslužuju ulazak”, rekao je ministar Gerald Darmanin.
Grinch u Budimpešti
Ranije danas prenijeli smo članak iz Financial Timesa u kojem stoji kako je Mađarska spremna zakomplicirati Hrvatskoj ovu odluku jer se na sve načine bori za deblokadu EU-financiranja.
Prema pisanju FT-a, više europskih diplomata zabrinuto je kako će Budimpešta tretirati sve dolazeće važne odluke EU tj. vjeruju kako Orban neće stati samo na blokadi odluke o paketu od 18 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu i protivljenju dogovoru o OECD-ovom prijedlogu korporativnih poreza.
Mađari pokušavaju raditi probleme svugdje gdje stignu, prenosi FT neimenovanog diplomata te upozoravaju kako sve više političara treba biti spremno na različite iznenađujuće poteze, pa i one do koji Mađarska nema direktne koristi, ali bi netko drugi mogao imati štete.
Financial Times tako, između ostalog, tvrdi kako ne treba očekivati samo probleme s mađarske strane vezano uz sankcije Rusiji nego bi mogli blokirati pristup Hrvatskoj Schengenskoj zoni. Novinari FT-a napominju kako diplomati u Bugarskoj i Hrvatskoj nisu primili informacije iz Mađarske o mogućoj blokadi, ali naglašavaju kako ništa nije isključeno.