Šef diplomatske misije Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj, Ian Cameron Cliff, stigao je u Zagreb u svibnju ove godine. Riječ je o iskusnom diplomatu koji izvanredno poznaje stanje u regiji. Cameron Cliff bio je britanski ambasador u BiH od 2001. do 2005., zatim je kratko služio u Sudanu, pa onda preuzeo čelno mjesto u britanskoj misiji pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju u Beču od 2007. do 2011. Iz Beča je otišao za ambasadora na Kosovu, a iz Prištine došao u Zagreb.
Život treba teći normalno
Vaša ekscelencijo, prije svega vam želim u ime Jutarnjeg lista prenijeti izraze sućuti zbog stravičnog terorističkog zlodjela u Tunisu, gdje je ubijeno više od 30 britanskih državljana.
- Hvala, eto na nedavnom prijemu pristupio mi je velik broj hrvatskih građana koji su izrazili duboku šokiranost tim tragičnim događajem i pokazali veliku razinu podrške.
Sedmog srpnja ove godine obilježava se deseta obljetnica terorističkog napada na London.
- Taj je događaj i dalje snažno prisutan u svijesti britanskih građana. S obzirom na napad u Tunisu, mnogi ga sada povezuju s onim u Londonu otprije deset godina. No, zbog tih su napada ljudi u Britaniji odlučni u tome da se protiv terorizma moramo boriti. Mi, na žalost, imamo dugu povijest borbe protiv terorizma, prije svega vezano uz slučaj privremene IRA-e (provisional IRA). Neki od naših turista koji su preživjeli napad u Tunisu odmah su jasno dali do znanja da tuniski narod nema ništa s tim strašnim događajem. Jedan se par čak i vjenčao kako bi pokazali da život i dalje teče i treba teći normalno. Ljudi su se snažnije povezali.
Četiri puta u Potočarima
Približava se 11. srpnja i 20. obljetnica strašnog zločina, genocida u Srebrenici. U povodu toga je Velika Britanija podnijela i rezoluciju u Vijeću sigurnosti UN-a, ali je Srbija je reagirala negativno, a Rusija navodno priprema kontrarezoluciju.
- Prije svega, treba razumjeti da je za nas u Velikoj Britaniji i za mnoge u Europi upravo Srebrenica bila prijelomni trenutak. Kao britanski ambasador, bio sam četiri puta u Potočarima na komemoraciji, a jednom je bio i bivši američki predsjednik Bill Clinton. To je izuzetno emocionalan trenutak i nitko od nas ne bi smio zaboraviti da je riječ o najstrašnijem zločinu na europskom tlu od kraja Drugoga svjetskog rata. Zato i smatramo da 20. obljetnica mora biti posebno obilježena kako bismo i time osigurali da se takav grozan slučaj genocida nikad više ne ponovi. U pripremi rezolucije, treba napomenuti, konzultirali smo se s vladama i BiH i Srbije. Naša je temeljna ideja da rezolucija bude točka koja ujedinjuje ljude u odlučnosti da se takav zločin nikada više ne dogodi. Srebrenica je, osim toga, poraz UN-a i zato je važno da upravo VS UN-a učini taj važan korak. Mi i dalje vjerujemo da je to nešto što bi trebalo okupljati ljude, a ne razdvajati ih. Rasprave u New Yorku i dalje traju, a Velika Britanija vjeruje da bi takav model obilježavanja tragedije u Srebrenici pomogao i u pomirenju u regiji te u njezinu usmjeravanju prema budućnosti.
Imate li informacije o mogućem vetu Rusije?
- I dalje vjerujem da je moguće usvojiti rezoluciju. Naime, na terenu je napravljeno puno toga od 1995.: izuzetno je važna bila izjava tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Dragana Čavića 2003. u kojoj je na televiziji jasno rekao što se dogodilo u Srebrenici te se ispričao. No, ako bi rezolucija bila blokirana, tada je riječ o još jednom dokazu da se ova regija još nije spremna suočiti sa svojom prošlošću. Razumno sam uvjeren, sjedeći ovdje u Zagrebu, da je moguća zajednička rezolucija.
Reforme EU
Spomenuli ste konzultacije sa srpskom vladom, ali sada premijer Aleksandar Vučić vrlo burno reagira na prijedlog rezolucije, a Milorad Dodik navodi da je Velika Britanija neprijatelj Srbije.
- Dio tih izjava je pomalo apsurdan, ako smijem reći. Čini se kako postoji mišljenje da je korištenje riječi ‘genocid’ protusrpsko, ali nije. Dva su međunarodna suda, Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), zaključila da je u Srebrenici počinjen genocid. Dakle, korištenje te riječi je samo priznavanje te činjenice. Također, ni u jednoj od tih presuda nigdje nema ni riječi o kolektivnoj krivnji: cijela je poanta u individualnoj odgovornosti. Stoga mi to ne vidimo uopće kao protusrpsko. A rezolucija ide šire od samog genocida u Srebrenici i govori da je bilo mnogo drugih žrtava, uključujući Srbe i Hrvate, stoga to nije rezolucija koja je usmjerena protiv bilo koga.
Na prošlom sastanku Europskog vijeća prijedlozi Velike Britanije o reformi EU su uzeti na znanje, ali da se o njima može raspravljati tek nakon britanskog referenduma.
- U Velikoj Britaniji dulje smo vrijeme zabrinuti zbog nekih stvari u EU, recimo struktura koje su često birokratizirane, umjesto da potiču konkurenciju, i smatramo da se EU mora mijenjati u interesu cijele EU. To, dakle, nije samo pitanje Britanije. Mi želimo otvorenu i transparentnu EU, zajednicu koja je konkurentna na svjetskim tržištima, s BRICS-om i novim ekonomijama, i tu EU mora biti bitno agilnija. Ovih smo dana vidjeli neke promjene na liniji britanskih prijedloga: recimo, koraci prema zajedničkom digitalnom tržištu, što je moderna vrsta trgovine, gdje smo imali veliku podršku Hrvatske. Tu je i odluka o ukidanju roaminga 2017. godine, što je također bila prepreka konkurentnosti i jedinstvenom tržištu. Dakle, mislim da ćemo naći neka rješenja i referendum će se, kako je rekao premijer Cameron, održati prije kraja 2017. No, sasvim je jasno da je politika vlade da ispregovara reforme EU kako bismo zatim mogli ići na referendum i pozvati ljude da glasaju za ostanak.
Pitanje migracija
Koje su to ključne reforme koje Velika Britanija želi vidjeti?
- Još nismo iznijeli detaljnu listu prijedloga jer je premijer u fazi konzultacija s kolegama u drugim zemljama članicama. Želio bih naglasiti da je imao vrlo dobru diskusiju s premijerom Zoranom Milanovićem i da Hrvatska ima podosta istih instinkata kao i mi, posebno u pitanju potrebe EU koji će biti usmjeren prema van. Četiri su načela koja želimo postići reformom EU: pravednost jer EU mora balansirati između interesa onih unutar i izvan eurozone. Zatim konkurentnost: EU mora biti izvor radnih mjesta, ekonomskog rasta i inovacija. Treće je pitanje migracija. Budući da se britanska ekonomija prilično oporavila od krize 2008., razumljivo je da prema nama gravitiraju mnogi. A i engleski je postao globalni jezik. Mi jesmo primili značajan broj migranata izvan EU i iz zemalja članica. No, naš je sustav socijalne pomoći useljenicima vrlo otvoren i ponekad se iskorištava. To želimo promijeniti. I, na kraju, postoji pitanje suvereniteta: Velika Britanija nije za “što bližu” EU jer mislimo da je vrlo važno sačuvati suverenitet nacionalnih parlamenata. Sličan stav u velikoj mjeri nalazim i u Hrvatskoj. Razgovarao sam s mnogim zastupnicima raznih stranaka u Saboru, koji su vrlo odlučni u tome da se sačuvaju kompetencije Sabora. I to ima dobar odjek ovdje jer, naravno, još prije 20 godina borili ste se za neovisnost: jasno je da želite biti u EU, ali ne želite više briselske birokracije. Želite sačuvati svoju neovisnost unutar EU. Baš kao i mi.
PROBLEM ODLASKA MLADIH U IS ‘Treba promicati izvorni islam’
Što mi kao Europa i NATO možemo učiniti protiv ovakvog terorizma takozvane Islamske države?
- Tu postoji određeni problem. NATO je bio formiran da se suoči sa specifičnim vojnim prijetnjama. U slučaju IS-a riječ je o jednoj amorfnoj skupini ljudi i mi još ne znamo kakva je bila veza počinitelja napada u Tunisu i IS-a. Često je riječ o pojedincu ili manjoj skupini koja je vrlo slabo povezana s IS-om i takav smo primjer imali s al-Qa’idom. Zbog toga je potreban novi oblik odgovora i u tom smjeru ide i izjava britanskog premijera Davida Camerona. Ne znam točno što NATO planira poduzeti, ali točno je da je tzv. IS stvarno najveća prijetnja svima, uključujući i našeg saveznika Hrvatsku. I treba reći da se u ovom slučaju radi o izopačenom shvaćanju islama, potpunom izvrtanju onoga što islam predstavlja, jer većina ljudi u muslimanskim zemljama gaji veliko poštovanje prema drugim religijama. Siguran sam da će dio odgovora na tu prijetnju biti jačanje vlada u regiji i već vidimo pomoć iračkoj vladi te kurdskim pešmergama. Mislim da smo naučili lekciju o potrebi da se toj vrsti terorizma odupru ljudi koji se nalaze na tom terenu.
Kako, pak, možemo djelovati u ovoj regiji, a da zaustavimo relativno velik broj ljudi koji odlaze boriti se na strani terorista u Iraku i Siriji?
- To je bio značajan dio mojih obveza na Kosovu, gdje smo blisko surađivali s vladom kako bismo zaustavili radikalizaciju mladih ljudi koji bi onda završili u Siriji, a neki su čak i sudjelovali u počinjenju groznih zločina. No, jednako je tako velik problem i to što se dio njih tako radikaliziranih vratio na Kosovo. Važna je bliska suradnja u cijeloj regiji i pritom je jako dobro što postoji dijalog Kosova i Srbije čija su ministarstva unutarnjih poslova u kontaktu. Posebno bih želio istaknuti ulogu zagrebačkog muftije Aziza ef. Hasanovića koji je stvarni predvodnik promicanja izvornog, otvorenog oblika islama u borbi protiv onog izopačenog modela. Izuzetno je važno da upravo muslimanski religijski vođe u regiji budu zajedno čvrsto protiv radikalizacije, što i rade.