IZBORI U SAD-U

INFOGRAFIKA Što sve može poći krivo u izbornoj noći

    AUTOR:
    • Arhiva

  • OBJAVLJENO:
  • 06.11.2012. u 11:56

AP

1. Izjednačen broj elektora

Budući da je broj elektora paran, svaki od kandidata mogao bi završiti sa po 269 elektora - dakle, s jednim premalo za pobjedu. Iako ovaj scenarij nije najvjerojatniji, postoji više kombinacija koje bi mogle do njega dovesti.

U tom bi slučaju - a pod uvjetom da ni jedan od elektora ne promijeni stranu - predsjednika izabrao Zastupnički dom Kongresa u kojem bi svaka država dobila po jedan glas. Potpredsjednika bi birao Senat, a ne dođe li do drastičnog preslagivanja snaga, predsjednik bi mogao postati Romney, a potpredsjednik - demokrat Biden.

2. Pobjednik s manje glasova

Budući da predsjednika biraju elektori, pobijediti može i kandidat koji je dobio manje glasova građana. To se zadnji put dogodilo 2000. kada je George W. Bush pobijedio Ala Gorea, a prema aktualnim anketama, moglo bi se ponoviti i ovaj put, ali u korist Obame. Analitičari procjenjuju da bi to moglo ujediniti dvije stranke da pokrenu reformu elektorskog koledža, za koju se zasad više zalažu demokrati.

3. Svi čekaju jednu državu

U ovom scenariju ni jedan od kandidata nema dovoljan broj elektora, iako se znaju rezultati izbora iz 49 saveznih država, no rezultat u jednoj državi je pretijesan pa se listići moraju iznova prebrojavati - što bi moglo trajati i desetak dana i uključivati brojne sudske tužbe. Poseban problem može nastati ako je u toj državi velik broj “preliminarnih” glasova - što znači da birači nisu sa sobom imali identifikacijski dokument i da će im se glasovi priznati tek nakon što donesu potrebne dokumente.

Izdvajamo