Iran i Izrael preko Moskve sklopili tajni dogovor; Amerikanci povlače ljude iz goleme baze u Kataru; režim u Teheranu: ‘Nećemo vješati ljude‘

• SAD i Velika Britanija smanjuju osoblje u vojnim bazama na Bliskom istoku

• Iran zatvorio zračni prostor

• Zrakoplovne kompanije preusmjeravaju letove

• Prema organizacijama za ljudska prava, u Iranu je ubijeno više od 2400 prosvjednika

• Trump i dalje ne isključuje vojnu opciju

Iransko pravosuđe negira smrtnu kaznu za prosvjednika Erfana Soltanija

Iransko pravosuđe negira da je 26-godišnji Erfan Soltani osuđen na smrt, prenose državni mediji.

Soltani, zaposlenik trgovine odjećom uhićen prošlog četvrtka zbog sudjelovanja u prosvjedima, bio je prvi demonstrant kojemu je prema ranijim izvještajima izrečena najteža kazna. Iako su grupe za ljudska prava najavljivale njegovo pogubljenje za srijedu, obitelj je ranije potvrdila kako im je javljeno da je izvršenje odgođeno.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako su mu „važni izvori s druge strane“ zajamčili da su ubojstva prosvjednika i planirana pogubljenja u Iranu zaustavljena. Na upit o mogućoj američkoj vojnoj akciji, Trump je ostao suzdržan, poručivši da će pratiti daljnji razvoj situacije.

Prema navodima Reutersa, Soltani se tereti za urotu protiv unutarnje sigurnosti i širenje propagande protiv režima, za što iranski zakon ne predviđa smrtnu kaznu. Soltani, koji je uhićen 10. siječnja, trenutačno se nalazi u središnjem zatvoru u Karaju.

Iranski ministar: Nema planova za vješanje prosvjednika

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u srijedu je izjavio da nema planova za pogubljenje sudionika u prosvjednima diljem zemlje, potvrdivši ranije izjave predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o tome.

U intervjuu za Fox News, Arakči je rekao da se nikoga ne planira vješati i ponovio tvrdnje da iza eskalacije tijekom prosvjeda stoje strani "teroristički elementi".

Također je ustvrdio da su neke prosvjednike ubili strani plaćenici kao razlog uvlačenja Sjedinjenih Država u sukob, rekavši da je to izraelski plan. Nije naveo dokaze.

Ranije u srijedu, Trump je rekao da je primio informaciju da nema planova za pogubljenja u Iranu. Govoreći u Bijeloj kući, naveo je "vrlo važne izvore s druge strane" i rekao da se nada da su informacije točne. Dalje nije pojašnjavao.

U Iranu se smrtne kazne obično izvršavaju vješanjem.

Trump je ranije ovog tjedna upozorio Iran neka ne pogubljuje prosvjednike, rekavši za CBS News u Detroitu da će SAD oštro odgovoriti ako prosvjednici budu ubijani.

Nije detaljnije objasnio prirodu potencijalnog odgovora, ali je više puta upozorio Iran protiv brutalnog gušenja prosvjeda. Nije isključio mogućnost vojnih akcija.

Prosvjedi su izbili usred duboke ekonomske krize, visoke inflacije i široko rasprostranjenog nezadovoljstva teheranskim vodstvom. Iranske sigurnosne snage odgovorile su ekstremnom silom.

Arakči je rekao da je došlo do stotina smrtnih slučajeva i da će točni brojevi uskoro biti objavljeni. Ta se tvrdnja ne poklapa s informacijama aktivista.

Prema organizaciji za ljudska prava Iran Human Rights (IHRNGO) sa sjedištem u Oslu, najmanje 3428 prosvjednika ubijeno je od kraja prosinca, a stvarni broj vjerojatno je i veći. Navodno su privedene tisuće prosvjednika.

Prosvjedi su jedan od najznačajnijih izazova za vodstvo Islamske Republike u posljednjih nekoliko godina.

Izrael i Iran preko Moskve dogovorili nenapadanje kako bi se izbjegla eskalacija općeg rata

Samo nekoliko dana prije izbijanja masovnih prosvjeda u Iranu krajem prosinca, Izrael i Iran razmijenili su preko Rusije uzajamna jamstva o nenapadanju, doznaje se od diplomatskih i regionalnih izvora. Izraelski dužnosnici obavijestili su iransko vodstvo kako Izrael neće pokretati napade ako prvi ne bude napadnut, na što je Teheran, također putem ruskog kanala, odgovorio pristankom na suzdržanost od preventivnih udara. Ova neobična komunikacija između ljutih neprijatelja odražava stratešku potrebu Izraela da spriječi eskalaciju s Iranom u trenutku dok priprema veliku vojnu kampanju protiv Hezbollaha u Libanonu.

Iako su izraelski dužnosnici krajem prošle godine javno prijetili udarima na Iran kako bi zaustavili obnovu tamošnjeg balističkog arsenala, privatne poruke poslane preko Moskve bile su znatno pomirljivije. Izrael je time želio osigurati da se njegove akcije protiv Hezbollaha ne protumače kao uvertira u opći napad na Iran. Iransko vodstvo je na izraelsku inicijativu odgovorilo pozitivno, ali uz snažan oprez. Teheran sumnja da izraelska jamstva ostavljaju otvoren prostor za američke zračne udare, dok bi Izrael svoju vatrenu moć usmjerio isključivo na Libanon. Unatoč sumnjama, za Iran je ostanak izvan sukoba trenutačno povoljan dogovor, s obzirom na to da se režim bori s unutarnjim nemirima.

Trenutačno nije jasno kako su žestoki prosvjedi koji potresaju Iran promijenili te kalkulacije. Dok predsjednik SAD-a Donald Trump razmatra napade na ciljeve iranskog režima kao odgovor na gušenje prosvjeda, analitičari upozoravaju da bi bilo kakvi udari mogli isprovocirati iransku odmazdu protiv Izraela. Visoki iranski dužnosnik izjavio je za Reuters kako će Iran, u slučaju napada, uzvratiti udarima na američke vojne baze na Bliskom istoku, ne spominjući Izrael kao izravnu metu.

Sima Shine, viša istraživačica na Institutu za nacionalne sigurnosne studije (INSS) u Tel Avivu i bivša voditeljica istraživanja u Mossadu, ističe kako Izrael prepušta vodeću ulogu SAD-u, ali bi priželjkivao promjenu režima koja bi oslabila Hezbollah. No, kako bi Izrael bio prva meta odmazde, zemlja je već ojačala obranu. Izraelsko pružanje ruke Iranu osmišljeno je da Teheran ostane po strani i ostavi Hezbollah izoliranim. Izraelski dužnosnici poručuju da kampanja u Libanonu ostaje opcija bez obzira na razvoj situacije s Iranom, a jedino je pitanje hoće li se ona odviti tijekom ili nakon eventualnog rata s Teheranom.

Posljednja razmjena poruka dogodila se krajem prosinca, nakon posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Arakčija Moskvi. Ovo nije prvi put da Rusija pokušava posredovati između dviju država ili ojačati svoju poziciju kod Donalda Trumpa kao medijator, nadajući se ustupcima u pregovorima oko rata u Ukrajini. Prema tvrdnjama ruskog akademika bliskog Kremlju, Moskva je Trumpu već predložila ulogu posrednika, ali je on ponudu odbio poručivši Rusima da se „prvo pozabave Ukrajinom“. Izraelski javni servis KAN izvijestio je da je premijer Benjamin Netanyahu izravno zatražio od Vladimira Putina da prenese Iranu kako Izrael nema namjeru napasti, dok su glasnogovornici obiju strana odbili komentirati ove navode.

Trump dovodi u pitanje sposobnost Pahlavija da pridobije podršku u Iranu

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u srijedu da iranski oporbeni vođa Reza Pahlavi "izgleda vrlo pristojno", ali je izrazio nesigurnost oko toga hoće li Pahlavi moći pridobiti podršku u Iranu kako bi ga na kraju preuzeo.

U ekskluzivnom intervjuu za Reuters u Ovalnom uredu Trump je rekao da postoji mogućnost da klerikalna vlada u Iranu padne.

Trump je više puta prijetio intervencijom za potporu prosvjednicima u Iranu, gdje je prema izvješćima tisuće ljudi ubijeno u nemirima protiv režima. U srijedu nije bio voljan dati punu podršku Pahlaviju, sinu pokojnog iranskog šaha koji je svrgnut s vlasti 1979. godine.

"Izgleda vrlo pristojno, ali ne znam kako bi se snašao u svojoj zemlji", rekao je Trump. "Još nismo došli do te točke. Ne znam bi li njegova zemlja prihvatila njegovo vodstvo, a ako bi, to bi mi bilo u redu", dodao je.

Pahlavi živi u SAD-u, ima 65 godina i izvan Irana je otkako je njegov otac svrgnut u Islamskoj revoluciji 1979. godine, a u međuvremenu je postao istaknuti glas prosvjeda.

Iranska oporba fragmentirana je među suparničkim skupinama i ideološkim frakcijama, uključujući monarhiste koji podupiru Pahlavija.

Trump je rekao da je moguće da vlada u Teheranu padne zbog prosvjeda, ali je dodao da "svaki režim može propasti".

Što se događalo jučer i tijekom noći?

Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo smanjuju broj osoblja u zračnoj bazi Al-Udeid Air Base u Katru, dok američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost djelovanja protiv Irana zbog brutalnog gušenja protuvladinih prosvjeda.

Dužnosnici su za CBS izjavili kako je djelomično povlačenje američkog osoblja „mjera predostrožnosti”. BBC doznaje da se povlači i dio britanskog vojnog osoblja.

U priopćenju katarske vlade navodi se da su mjere koje navodno poduzimaju Amerikanci odgovor na „trenutačne regionalne napetosti”.

Britansko ministarstvo vanjskih poslova u međuvremenu je privremeno zatvorilo veleposlanstvo Ujedinjenog Kraljevstva u Teheranu, koje će zasad djelovati na daljinu, potvrdio je glasnogovornik vlade.

Američko veleposlanstvo u Dohi savjetovalo je svom osoblju pojačan oprez te ograničavanje svih nebitnih putovanja prema zračnoj bazi Al-Udeid.

Iran je u četvrtak od 2:45 po lokalnom vremenu zatvorio svoj zračni prostor za gotovo sav promet, prema podacima američke Savezne uprave za zrakoplovstvo (FAA).

Zatvaranje je isprva trebalo trajati dva sata, no kasnije je produljeno do 8:00 po lokalnom vremenu, izvijestila je agencija Reuters.

Nekoliko zrakoplovnih kompanija najavilo je preusmjeravanje letova kako bi zaobišli Iran, među njima Air India i njemačka Lufthansa.

Air India upozorila je putnike da su moguća kašnjenja i otkazivanja letova zbog promjene ruta, dok je Lufthansa potvrdila da će zrakoplovi te tvrtke „do daljnjega” izbjegavati iranski i irački zračni prostor.

Prema organizacijama za ljudska prava, u nedavnom nasilnom obračunu iranskih vlasti s prosvjednicima ubijeno je više od 2.400 ljudi.

Govoreći o povlačenju vojnog osoblja, katarska vlada poručila je da će nastaviti „provoditi sve potrebne mjere kako bi sigurnost građana i stanovnika ostala apsolutni prioritet, uključujući zaštitu ključne infrastrukture i vojnih objekata”.

Glasnogovornik britanskog ministarstva obrane odbio je komentirati navode da se britansko osoblje povlači „zbog operativne sigurnosti”.

Al-Udeid je najveća američka vojna baza na Bliskom istoku, u kojoj je stacionirano oko 10.000 američkih vojnika te oko 100 pripadnika britanskog osoblja. Nije poznato koliko će ih napustiti bazu.

Ranije ovoga tjedna Trump je upozorio da će SAD poduzeti „vrlo snažne mjere” protiv Irana ako vlasti počnu s pogubljenjima prosvjednika. Iran je poručio da će uzvratiti ako bude napadnut.

U srijedu je Trump izjavio kako je njegova administracija dobila informacije „iz pouzdanih izvora” da se „ubijanja u Iranu zaustavljaju” i da „neće biti pogubljenja”.

Na pitanje novinara, Trump je rekao da se radi o „vrlo važnim izvorima s druge strane” te da se nada kako su te informacije točne.

Upitan je li vojna opcija sada isključena, odgovorio je: „Promatrat ćemo i vidjeti kako se situacija razvija.”

Reuters je, pozivajući se na diplomatske izvore, izvijestio da je dijelu osoblja naloženo da napusti bazu Al-Udeid, no zasad nema znakova masovnog povlačenja kakvo je viđeno uoči iranskog napada prošle godine.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi upozorio je Trumpa u razgovoru za Fox News da „ne ponovi istu pogrešku kao u lipnju”, dodavši: „Ako pokušate, dobit ćete isti rezultat.”

Osvrnuo se i na slučaj 26-godišnjaka čija obitelj tvrdi da je osuđen na smrt, rekavši kako „vješanje ne dolazi u obzir” te da „danas ili sutra neće biti pogubljenja”.

Uz privremeno zatvaranje britanskog veleposlanstva u Teheranu, američka misija u Saudijskoj Arabiji savjetovala je svom osoblju i građanima povećan oprez te izbjegavanje nebitnih putovanja prema vojnim bazama u regiji.

Italija i Poljska pozvale su svoje državljane da napuste Iran, dok je Njemačka izdala preporuku zračnim prijevoznicima da ne ulaze u teheranski zračni prostor zbog rizika od „eskalacije sukoba i protuzračne tehnologije”.

Iranska vlada optužila je SAD da pokušava „stvoriti izgovor za vojnu intervenciju”, a predsjednik parlamenta upozorio je da bi u slučaju američkog napada i izraelski i američki vojni te pomorski ciljevi u regiji postali legitimne mete.

Najnoviji prosvjedi u Iranu započeli su krajem prosinca nakon sloma nacionalne valute i naglog rasta troškova života.

Ubrzo su prerasli u zahtjeve za političkim promjenama i postali jedan od najozbiljnijih izazova za klerikalni režim još od Islamske revolucije 1979. godine.

Američka organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) navela je da je dosad potvrdila smrt 2.403 prosvjednika, među njima i 12 djece, unatoč internetskoj blokadi. Više od 18.400 ljudi je uhićeno tijekom nemira.

Amnesty International upozorio je na „masovna nezakonita ubojstva bez presedana”, pozivajući se na „provjerene videosnimke i vjerodostojne informacije svjedoka iz Irana”, te pozvao države članice UN-a da priznaju „zločine koje su sigurnosne snage počinile tijekom prosvjeda”.