-
Masovni protesti u Islamskoj Republici Iran
-
Govori se i o više tisuća mrtvih
-
Riječ je o jednom od najvećih protesta u Iranu od Islamske revolucije 1979.
-
Trump uvodi dodatne carine od 25 posto svim zemljama koje posluju s Iranom
-
Špekulira se o američkoj vojnoj intervenciji
U prosvjedima ubijeno oko 2.000 ljudi
Oko 2.000 ljudi ubijeno je u prosvjedima u Iranu, rekao je jedan iranski dužnosnik novinskoj agenciji Reuters.
Dužnosnik navodi da ta brojka uključuje i pripadnike sigurnosnih snaga te za smrt okrivljuje „teroriste“.
Američki veleposlanstvo: Odmah napustite Iran!
Američko virtualno veleposlanstvo u Iranu pozvalo je državljane SAD-a da odmah napuste tu zemlju.
U današnjem priopćenju građanima se poručuje da „odmah napuste Iran“, uz upozorenje da se prosvjedi diljem zemlje intenziviraju i da bi mogli prerasti u nasilje, što može dovesti do uhićenja i ozljeda. Navodi se i da su na snazi pojačane sigurnosne mjere, zatvaranja cesta, poremećaji u javnom prijevozu te blokade interneta.
Onima koji odlaze savjetuje se da to učine kopnenim putem, preko Armenije ili Turske, te da imaju plan koji se ne oslanja na pomoć američke vlade.
Ako napuštanje zemlje nije moguće, virtualno veleposlanstvo preporučuje građanima da se sklone na sigurnu lokaciju i da se ne ističu.
Također se upozorava da američko-iranski državljani pri izlasku iz zemlje ne smiju koristiti američku putovnicu, jer bi to moglo dovesti do ispitivanja, uhićenja i pritvora.
Njemački kancelar Merz oštro o Teheranu: "Iranskom režimu odbrojani su dani"
Njemački kancelar Friedrich Merz, tijekom svog službenog posjeta Indiji, iznio je procjenu stanja u Iranu. Prema njegovim riječima, tamošnja vlast nalazi se u svojoj „završnoj fazi“ te vjeruje kako svjedočimo posljednjim danima i tjednima aktualnog iranskog režima.
Merz je iskoristio priliku da još jednom pozove iranske vlasti na hitan prekid nasilja nad prosvjednicima koji već dulje vrijeme preplavljuju ulice iranskih gradova, prenosi Sky News.
„Ako se neki režim na vlasti može održati isključivo golom silom, onda je on zapravo već gotov“, izjavio je Merz. Naglasio je kako iranska vlada nema nikakav legitimitet proizašao iz izbora te da se narod s punim pravom podigao protiv takve tiranije.
Predsjednik iranskog parlamenta: Iran će uzvratiti na svaki američki napad
Predsjednik iranskog parlamenta, Mohammad Baqer Qalibaf, ponovio je danas upozorenje Sjedinjenim Državama, obećavajući da će američke vojne baze, brodovi i osoblje diljem regije biti meta napada ako Washington intervenira u zemlji pogođenoj nemirima. „Dođite i vidite što će se dogoditi s američkim brodovima i vojnim bazama u regiji. Dođite i gorite u vatri iranske nacije tako žestoko da to postane trajna lekcija u povijesti za sve opresivne američke vladare. Dođite i saznajte što će se dogoditi vama i regiji“, upozorio je Qalibaf, a prenijela ga je danas iranska državna Press TV.
Trump uvodi dodatne carine svim zemljama koje posluju s Iranom
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u ponedjeljak da će se svaka zemlja koja posluje s Iranom suočiti s carinskom stopom od 25 posto u trgovini sa Sjedinjenim Državama, dok Washington razmatra odgovor na situaciju u Iranu gdje se odvijaju najveći protuvladini prosvjedi u posljednjih nekoliko godina.
"S trenutnim učinkom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran platit će carinu od 25 posto na svako poslovanje sa Sjedinjenim Američkim Državama", napisao je Trump u objavi na platformi Truth Social. Carine plaćaju američki uvoznici robe iz tih zemalja. Iran je već godinama pod strogim sankcijama Washingtona.
"Ova je odluka konačna i neopoziva", rekao je Trump, ne iznoseći dodatne pojedinosti.
Među glavnim odredištima iranskog izvoza nalaze se Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija. Na internetskim stranicama Bijele kuće nema službene dokumentacije o toj politici, niti informacija o pravnoj osnovi na temelju koje bi Trump uveo carine, kao ni o tome bi li se one odnosile na sve iranske trgovinske partnere.
Bijela kuća nije odgovorila na upit za komentar.
Iran, koji je prošle godine vodio dvanaestodnevni rat sa saveznikom SAD-a Izraelom i čije su nuklearne objekte američke vojne snage bombardirale u lipnju, suočava se s najvećim protuvladinim prosvjedima u posljednjih nekoliko godina.
Trump je izjavio da bi se SAD mogao sastati s iranskim dužnosnicima te da je u kontaktu s iranskom oporbom, istodobno pojačavajući pritisak na iranske čelnike, uključujući i prijetnje vojnom akcijom. Teheran je u ponedjeljak poručio da održava otvorenima komunikacijske kanale s Washingtonom dok Trump razmatra kako odgovoriti na situaciju u Iranu, koja predstavlja jedan od najozbiljnijih izazova klerikalnoj vlasti u zemlji od Islamske revolucije 1979. godine.
Prosvjedi su se razvili iz pritužbi zbog teških gospodarskih prilika u otvorene pozive na rušenje duboko ukorijenjenog klerikalnog establišmenta. Američka organizacija za ljudska prava HRANA objavila je da je potvrdila smrt 599 osoba - 510 prosvjednika i 89 pripadnika sigurnosnih snaga - od početka prosvjeda 28. prosinca.
Iako su zračni udari bili jedna od brojnih opcija koje su Trumpu stajale na raspolaganju, "diplomacija je uvijek prva opcija za predsjednika", izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
Tijekom svojega drugog predsjedničkog mandata Trump je često prijetio uvođenjem carina drugim zemljama i uvodio ih zbog njihovih veza s američkim protivnicima te zbog trgovinskih politika koje je ocijenio nepravednima prema Washingtonu. Trumpova trgovinska politika pod pravnim je pritiskom jer Vrhovni sud SAD-a razmatra mogućnost poništavanja širokog spektra postojećih Trumpovih carina. Iran, član skupine proizvođača nafte OPEC, izvozio je 2022. godine svoje proizvode u 147 država, prema posljednjim podacima Svjetske banke.
Što se posljednjih dana događalo u Iranu?
„Vidio sam vlastitim očima – pucali su izravno u redove prosvjednika”, glas Omida drhtao je dok je govorio, svjestan opasnosti da bi mogao biti lociran. Probijanje zida šutnje između Irana i ostatka svijeta zahtijeva golemu hrabrost – jer svaka riječ nosi rizik od odmazde vlasti, piše BBC.
Omid, u ranim četrdesetima, čije je ime britanski medij promijenio radi njegove sigurnosti, posljednjih dana sudjeluje u prosvjedima u jednom manjem gradu na jugu Irana. Razlog izlaska na ulice je sve teža ekonomska situacija.
Prema njegovim riječima, sigurnosne snage otvorile su vatru na nenaoružane prosvjednike koristeći automatske puške nalik kalašnjikovima.
„Mi se protiv brutalnog režima borimo golim rukama”, rekao je.
BBC je zaprimio niz sličnih svjedočanstava o brutalnom obračunu sigurnosnih snaga nakon prošlotjednih masovnih prosvjeda diljem zemlje.
Ubrzo nakon toga vlasti su isključile pristup internetu, što je izvještavanje iz Irana učinilo gotovo nemogućim. Primjerice, zabranjen je i BBC Persian, navode.
Jedan od najvećih nacionalnih protuvladinih prosvjeda održan je u četvrtak, dvanaestu noć zaredom. Mnogi su se prosvjednicima pridružili u četvrtak i petak, nakon poziva Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha, svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979. godine, koji danas živi u egzilu.
Dan poslije, iranski vrhovni vođa Ali Hamenei poručio je: „Islamska Republika neće odstupiti.” Čini se da je upravo nakon te poruke došlo do najkrvavijeg vala nasilja, jer sigurnosne snage i Revolucionarna garda djeluju prema njegovim zapovijedima.
Iranske vlasti optužile su Sjedinjene Američke Države i Izrael za poticanje nemira te osudile „terorističke akcije”, prenijeli su državni mediji.
Mlada žena iz Teherana rekla je da je prošli četvrtak djelovao kao „dan sudnjeg dana”.
„Čak su i udaljene četvrti Teherana bile prepune ljudi – mjesta za koja nikada ne biste vjerovali da će izaći na ulice”, rekla je.
„Ali u petak su sigurnosne snage samo ubijale, ubijale i ubijale. Vidjeti to vlastitim očima potpuno me slomilo. Petak je bio krvavi dan.”
Nakon petka, dodaje, ljudi su se bojali izaći na ulice, pa su počeli skandirati iz prolaza, dvorišta i vlastitih domova.
Teheran je, kaže, nalikovao bojištu – prosvjednici i sigurnosne snage zauzimali su položaje i tražili zaklon na ulicama.
„Ali u ratu obje strane imaju oružje. Ovdje ljudi samo viču i bivaju ubijeni. Ovo je jednosmjeran rat.”
Svjedoci u Fardisu, gradu zapadno od Teherana, ispričali su da su u petak pripadnici paravojne postrojbe Basij, pod zapovjedništvom Revolucionarne garde, iznenada napali prosvjednike nakon sati bez ikakve policijske prisutnosti.
Uniformirani pripadnici Basija, koji su se kretali na motociklima, prema njihovim riječima, pucali su bojevom municijom izravno na prosvjednike. Neoznačena vozila ulazila su u uličice, a osobe u njima pucale su na stanovnike koji nisu ni sudjelovali u prosvjedima.
„U svakoj ulici ubijene su dvije ili tri osobe”, tvrdi jedan svjedok.
Svi koji su razgovarali s BBC Persianom naglašavaju da je stvarnost unutar Irana teško pojmljiva izvana te da broj poginulih koji se zasad pojavljuje u međunarodnim medijima predstavlja tek djelić onoga što oni procjenjuju.
Međunarodnim novinarima nije dopušten slobodan rad u Iranu, pa se oslanjaju na iranske organizacije za ljudska prava koje djeluju iz inozemstva. Norveška organizacija Iran Human Rights (IHRNGO) objavila je u ponedjeljak da je ubijeno najmanje 648 prosvjednika, među njima i devetero maloljetnika.
Lokalni izvori i svjedoci govore o znatno većim brojkama – od nekoliko stotina do nekoliko tisuća poginulih u različitim gradovima.
BBC te podatke zasad ne može neovisno potvrditi, a iranske vlasti još nisu objavile službene i transparentne statistike o broju poginulih civila.
Istodobno, iranski mediji tvrde da je tijekom prosvjeda ubijeno 100 pripadnika sigurnosnih snaga te navode kako su prosvjednici, koje nazivaju „izgrednicima”, zapalili desetke džamija i banaka.
Videozapisi koje je provjerio BBC Persian također prikazuju zapaljena policijska vozila i pojedine državne zgrade u više gradova.
Svjedočanstva i snimke koje su poslane BBC Persianu dolaze uglavnom iz većih gradova poput Teherana, obližnjeg Karadža, Rašta na sjeveru, Mašhada na sjeveroistoku i Širaza na jugu – područja koja imaju relativno bolji pristup internetu putem satelitske mreže Starlink.
Informacije iz manjih gradova, gdje su zabilježene prve žrtve, izuzetno su oskudne jer je pristup Starlinku ondje vrlo ograničen.
No količina, podudarnost i dosljednost svjedočanstava iz različitih dijelova zemlje upućuju na razmjere represije i sustavnu uporabu smrtonosne sile.
Medicinske sestre i liječnici koji su govorili za BBC izjavili su da su vidjeli velik broj mrtvih i ranjenih prosvjednika.
Bolnice u mnogim gradovima bile su preopterećene i nisu mogle zbrinuti teško ranjene, osobito one s ozljedama glave i očiju. Neki svjedoci govore o tijelima „naslaganima jedno na drugo” te o tome da obitelji nisu dobivale tijela svojih najmilijih.
Potresni videozapisi objavljeni na aktivističkom Telegram kanalu Vahid Online prikazuju velik broj tijela u Forenzičkom centru Kahrizak u Teheranu, gdje obitelji oplakuju poginule ili pokušavaju identificirati mrtve.
Na jednoj snimci rodbina gleda fotografije neidentificiranih tijela prikazane na ekranu. U crnim vrećama vide se brojna tijela, kako unutar objekta tako i na ulici ispred njega, od kojih su mnoga još neidentificirana.
Druga snimka prikazuje unutrašnjost skladišta s tijelima, dok treća pokazuje kamion iz kojeg se istovaraju leševi.
Zaposlenik mrtvačnice u groblju u Mašhadu izjavio je da je prije zore u petak zaprimljeno između 180 i 200 tijela s teškim ozljedama glave, koja su odmah pokopana.
Izvor iz Rašta rekao je za BBC Persian da je u četvrtak u tamošnju mrtvačnicu prebačeno 70 tijela prosvjednika. Prema njegovim riječima, sigurnosne snage tražile su od obitelji „novac za metke” kako bi im predale tijela.
U isto vrijeme, zdravstveni djelatnik iz bolnice u istočnom Teheranu rekao je da je u četvrtak ondje zaprimljeno oko 40 tijela. Ime bolnice nije objavljeno radi zaštite izvora.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres izjavio je u nedjelju da je „šokiran izvješćima o nasilju i pretjeranoj uporabi sile iranskih vlasti nad prosvjednicima, što je rezultiralo smrtnim ishodima i ozljedama”.
„Bez obzira na točan broj poginulih, uporaba smrtonosne sile od strane sigurnosnih snaga izuzetno je zabrinjavajuća”, rekla je Mai Sato, posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Islamskoj Republici Iran, za BBC Persian.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....